Kako Rusija paralizira evropsku mirovnu organizaciju

Prijetnja nije bila prikrivena: diplomata iz Moskve je upozorio da duga ruka Rusije može doseći veoma daleko.  

"Svako može biti uhvaćen "bilo gdje", uključujući diplomate iz drugih zemalja”, rekao je ruski diplomata. Njegove oštre riječi bile su upućene kolegi iz Litvanije. Na sastanku Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u martu 2022. godine, organizacije čiji je cilj mir, Litvanac se usudio kritizirati ruski rat, izazivajući na taj način gnjev svog ruskog kolege. Na kraju je Rus zaprijetio da će svom kolegi diplomati suditi u Rusiji, gdje kritikovanje rata može rezultirati zatvorskom kaznom do 15 godina.

Verbalni ispad jedan je od mnogih sukoba koji trenutno potresaju sigurnosnu organizaciju. Ništa nije bilo isto za OSCE otkako je članica osnivač Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. Rat je, čini se, potpuno obilježio rad mirovne organizacije. Ukrajinski ambasador pri OSCE Jevgenij Cimbaljuk to naziva "egzistencijalnom krizom koju je stvorila Rusija".

 

Nedostatak konsenzusa

 

Cijela organizacija je u opasnosti od kolapsa. Rad OSCE zasniva se na konsenzusu, ali Rusija sve više odbija sarađivati. U međuvremenu, među nekim članicama raste strah od moguće infiltracije ruskih agenata i diplomata. Zapadne obavještajne agencije navode da Rusija često koristi međunarodne organizacije kao pokriće za operativce svojih tajnih službi. Zvanično, muškarci i žene pripadaju ruskim delegacijama, ali u stvarnosti, oni su špijuni.  

OSCE trenutno ima 57 zemalja članica, uključujući cijelu Evropsku uniju i sve države nasljednice Sovjetskog Saveza, zajedno sa Sjedinjenim Državama i Kanadom. Misija tijela je "sprečavanje sukoba" i "upravljanje krizama". Ali šta to znači kada jedna država članica izvrši invaziju na drugu?

Sjedište OSCE-a je u Beču. Administraciju vodi Generalni sekretarijat, a postoji i Parlamentarna skupština sa svojim osobljem. Ali većina od više od 3.500 zaposlenih u Organizaciji radi u Jugoistočnoj Evropi, Istočnoj Evropi, Južnom Kavkazu i Centralnoj Aziji. Oni obučavaju državne službenike, posmatraju izbore i podržavaju mirovne pregovore. Otkako je Rusija okupirala Krim 2014. godine, više od 1.000 posmatrača OSCE je povremeno bilo raspoređeno u Ukrajini. Njihove misije u zemlji uključivale su praćenje poštovanja primirja i organiziranje razmjene zarobljenika. Ali misija je naglo okončana 2022. godine, a njen mandat je istekao samo nekoliko sedmica nakon ruske invazije na Ukrajinu. Rusija se protivila njenom nastavku, čime je produženje misije skinuto sa dnevnog reda.

Ruske diplomate su od tada blokirale nekoliko odluka OSCE, uključujući glasanje o tome ko će voditi organizaciju počevši od 2024. U prošlosti je OSCE-om svake godine predsjedavala druga država članica. 2022. godine Poljska je preuzela predsjedavanje, a ove godine je na redu Sjeverna Makedonija. Estonija se prijavila za predsjedavanje 2024. godine, ali je Rusija odbila dati odobrenje. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova je optužilo Rusiju za izdaju principa konsenzusa OSCE-a. Moskva je, također, u velikoj mjeri obustavila svoje isplate toj organizaciji. Prema izvorima DER SPIEGEL-a, preostali dug iznosi više od 10 miliona eura. Ruska delegacija Osce nije komentirala upit o kašnjenju uplata.

 

Žena ruskog zvaničnika

 

Do sada su ruski zaposlenici u OSCE ostali nepromijenjeni. U isto vrijeme, međutim, neke zemlje članice su odavno identificirale osoblje koje smatraju sumnjivim. Naprimjer, supruga zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova – čovjeka koji dijeli odgovornost za invaziju na Ukrajinu – još uvijek je radila za OSCE nekoliko mjeseci nakon invazije Moskve. Prevoditelj koji je dospio na naslovne strane zbog navodnog namještanja Donaldu Trampi i dalje radi tamo, kao i čovjek kojeg je nekoliko stručnjaka za sigurnost davno identificiralo kao osumnjičenog agenta, prema izvorima DER SPIEGELA.  

Da li je OSCE žrtva rata u Ukrajini?  

„OSCE mora da naučiti živjeti bez Rusije ili će umrijeti zajedno sa Rusijom“, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.  

Njegova vlada je pozvala na privremeno izbacivanje Rusije iz organizacije. Takav potez ne bi bio bez presedana: 1992. godine ova organizacija je privremeno izbacila bivšu Jugoslaviju na nekoliko godina. Ipak, neki ističu da bi ta organizacija mogla biti dobra platforma za približavanje kada se rat u Ukrajini završi.

Kritičari tvrde da je Rusija od samog početka otežavala rad osoblja OSCE u Ukrajini. Početkom 2014. godine posmatrači su još dokumentirali pravac iz kojeg su dolazili teški projektili, ali im je kasnije bilo dozvoljeno samo da vode evidenciju o tome gdje su rakete i granate pale. Pitanje ko ih im je uskratio ovlaštenja tako je postalo stvar interpretacije – i kao takvo materijal za propagandiste.

 

Tri službenika OSCE-a u pritvoru

 

Rusija, sa svoje strane, ne bježi od optužbi na račun osoblja OSCE. Tokom invazije Putinovih trupa na Ukrajinu, vlasti u Rusiji zaplijenile su više od 70 plavo-bijelih vozila OSCE-a u vrijednosti od skoro tri miliona eura. OSCE je mjesecima pokušavao organizirati da se vozila vrate preko Turske, a zvaničnici su poslali osam diplomatskih memoranduma. Osoblje OSCE se, također, nekoliko puta sastalo sa ruskim diplomatama kako bi razgovarali o tom pitanju, uzalud.

U januarskom pismu OSCE-u koji je imao uvid DER SPIEGEL, njemačka javna televizija ZDF i austrijski list Der Standard, ruske diplomate su navele da su vozila odvezena "na teritoriju Republike Donjeck i Republike Lugansk" - drugim riječima , na ilegalno okupiranu ukrajinsku teritoriju. U ruskom saopĆenju se tvrdi da su vozila zaplijenjena kao "dokaz" u krivičnim predmetima protiv nekoliko članova osoblja OSCE-a. Rusija ih je optužila za umiješanost u "usmjeravanje vatre" na Donjeck i Lugansk.

Posmatrači su pravne slučajeve opisali kao "prikazna suđenja". U intervjuu za DER SPIEGEL, Michael Carpenter, američki ambasador pri OEBS-u, rekao je da je "apsolutna paroda pravde" da Rusija drži tri člana organizacije - kojoj i sama Moskva pripada - kao taoce i "koji su služili u misiji koju je odobrio." Generalni sekretar OSCE-a Helga Schmid, visoki njemački diplomata, govorila je o "neprihvatljivoj i nehumanoj" situaciji.  

Ton postaje sve suroviji, a nepovjerenje raste. Na sastanku Stalnog komiteta Parlamentarne skupštine OSCE, institucije u kojoj izaslanici zemalja članica redovno razmenjuju mišljenja, jedan Latvijac je kritizirao činjenicu da bečku kancelariju Parlamentarne skupštine OSCE vodi Ruskinja u koju mnogi sumnjaju. U svom postu, napomenuo je, ona ima pristup bezbrojnim povjerljivim dokumentima. Kritičari su je opisali kao neku vrstu nove Anne Chapman, što se odnosi na rusku špijunku uhapšenu u SAD-u 2010. godine i kasnije puštenu u razmjeni agenata na aerodromu u Beču. Za nekoliko članica OSCE-a, uključujući Poljsku i Latviju, to je jasan primjer pokušaja infiltracije.

Prema izvještajima medija, prije nego što je preuzela sadašnji posao, Ruskinja - koja nije odgovorila na zahtjev za komentar DER SPIEGEL-a - radila je za rusko Ministarstvo vanjskih poslova. Redovno je putovala svijetom sa ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom ili čak predsjednikom Vladimirom Putinom. Ona je 2019. godine bila Putinov prevoditelj kada se sastao sa Donaldom Trampom na samitu G-20 u Osaki u Japanu. Internetom kruži zapanjujući broj njenih fotografija u oskudnoj odeći. Fiona Hill, koja je neko vrijeme savjetovala Trumpa o ruskim pitanjima, vjeruje da je ta žena posebno izabrana da odvrati pažnju američkog predsjednika, a Trumpova sklonost mladim ženama nije baš dobro čuvana tajna u ostatku svijeta. Ruska ambasada OSCE nije željela komentirati ove navode, navodeći samo: "Ovo su "provokativna pitanja" zasnovana na glasinama.

 

Sankcije iz Poljske

 

Roberto Montela, italijanski generalni sekretar Parlamentarne skupštine OSCE, odbacio je optužbe, ističući da je bivša prevoditeljica već bila angažirana "prije ruske agresije". OSCE je zaposlio ženu 2021. godine, sedam godina nakon okupacije Krima kršeći međunarodno pravo. U međuvremenu, država članica OSCE, Poljska, proglasila je  tu ženu, kao i još jednog člana osoblja OSCE iz Rusije, nepoželjnim osobama, rekavši da predstavljaju prijetnju po sigurnsost Poljske.

Ruske diplomate unutar OSCE-a predstavljaju jasan sigurnosni rizik, tvrdi američki ambasador Michael Carpenter.  

„Imate nekoga ko predstavlja veoma agresivnu državu koja se bavi ratovanjem i krši svaki mogući princip međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima“, kaže Carpenter.  

Obavještajne službe i diplomate iz različitih zemalja smatraju da je još jedan Rus koji radi za OSCE u Beču špijun. Kažu da se pretpostavlja da je osoba zaposlenik ruske SWR strane obavještajne službe. Kada je kontaktiran, muškarac, kojeg su kolege prozvali "pukovnik", nije komentirao ove navode.

„Izvan svake sumnje“, rusko osoblje unutar OSCE-a predstavlja opasnost, kaže ukrajinski ambasador OSCE-a Cimbaljuk – i to ne samo zbog pristupa povjerljivim informacijama.  

„Budimo vrlo jasni: Rusija je autoritarna, militarizirana država, koja vodi agresivni rat (i to ne prvi put u posljednjih 15 godina), na čelu sa predsjednikom, koji se trenutno suočava sa međunarodnom potjernicom za ratne zločine. Generalni sekretar OSCE Helga Maria Schmid , u međuvremenu, ističe da vrlo malo Rusa radi za OSCE, bilo kao direktni zaposleni ili kao službenici upućeni iz Rusije. Štaviše, kao i svi članovi osoblja, kaže ona, od njih se traži da "zastupaju isključivo interese OSCE, a ne interese njegovih država učesnica, bez obzira na njihovu nacionalnost".  

Dok je sjedište u Beču bilo upadljivo rezervirano po tom pitanju, sukob među državama članicama OSCE je vrlo otvoren. Kada su ministri vanjskih poslova svih država OSCE-a u decembru trebali imati sastanak u Lođu, poljska vlada je odbila dozvoliti ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu ulazak u zemlju. Umjesto toga, predstavljao ga je njegov stalni predstavnik pri OSCE-u. A na sastanku nije bilo konačne deklaracije, jer se članice nisu mogle dogovoriti. Razlog za to neslaganje, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba, jasan je, prije toga misleći na rusku invaziju.  

"Sve je pokušano u vezi sa Rusijom: ugoditi, smiriti, biti fin, biti neutralan, uključiti se, a ne zvati stvari pravim imenom. Suština: za OSCE bi bilo bolje da nastavi bez Rusije", rekao je Kuleba.  

To je u suštini ono što se već dešava u Ukrajini. Budući da je Rusija odbila pristati na produženje mandata, više ne postoji zvanična misija OSCE u zemlji. Ipak, postoji "Program podrške Ukrajini". Nekoliko desetina članova osoblja OSCE je na terenu, finansirano dobrovoljnim donacijama iz 30 zemalja članica, uključujući Njemačku.

Rusija je odgovorila na svoj način, poslala je nekoliko delegata na zvanični sastanak OSCE u februaru u Beču koji su pod evropskim i američkim sankcijama. Među njima je bio i Pjotr Tolstoj, pra-pra-unuk Lava Tolstoja koji je, između ostalog, ozloglašen i po tome što je pozvao da se Ukrajina bombarduje I vrati u 18. vijek. Dosta delegata je zauzvrat odgovorilo: Pojavili su se u plavoj i žutoj, nacionalnim bojama Ukrajine. Kada je ruska delegacija preuzela riječ, neki su demonstrativno napustili prostoriju, dok su drugi podigli ukrajinsku zastavu. Poruka je bila jasna. Ali malo je verovatno da je to mnogo impresioniralo Rusiju.