Kako rat sa Ukrajinom gura Rusiju u ekonomski i društveni ponor
Danas Rusija liči na staru parnu lokomotivu koja vrtoglavom brzinom juri u ponor. Putinova opsesija ratom protiv Ukrajine počinje se odražavati na sve oblasti života. Državna uprava, privreda i socijalne službe prebačene na ratni režim nemaju vremena da se nose sa bilo kojim drugim izazovima. Problemi koji bi se, u uslovima mira i ogromnih izvoznih prihoda u stranoj valuti, riješili momentalno, ili barem planirano, zanemaruju se i značajno se pogoršavaju. Ključala ekonomija počinje akutno da osjeća nedostatak ključnih resursa: ljudi, novca i robe.
U uslovima nedostatka resursa, tijelo počinje proždirati samo sebe. Vjerujući u beskonačnost svojih resursa u uslovima neprekidnih napada u ljudskim talasima, Rusija se suočila sa prijetnjom potpune demilitarizacije i podrivanja sposobnosti odbrane zemlje. Prema proračunima analitičara, sadašnjim tempom proizvodnje i restauracije oklopnih vozila to će biti dovoljno za još najviše godinu dana. Na frontu se osjeća akutni nedostatka ljudstva. Gubici nakon harkovske avanture počeli su značajno premašivati stopu popunjavanja.
To je snježna gruda problema koja se nekontrolirano kotrlja Rusijom koja je tjera da viče kroz usta svojih agenata o potrebi zaustavljanja rata na sadašnjim granicama. Šta se tačno dešava iza armirano-betonske fasade tobožnje stabilnosti "Potemkinovog sela".
Uprkos bacanju ogromnog novca u odbrambenu industriju i vojnim problemima, koji su tobože dali rast privredi, inflacija nekontrolirano izjeda sav profit. Ove godine su cijene u Rusiji porasle bukvalno za sve. Što je simptomatično, ne samo za uvezenu robu koja je pod sankcijama, već i za ono za što se čini da Rusija ima dovoljno. Naprimjer, uz konstantno izvještavanje o rekordnim žetvama (uglavnom zbog pljačke poljoprivrednih proizvoda na okupiranim teritorijama), brašno za pekare u Rusiji naglo je poskupjelo za 30 posto. To znači da i hljeb poskupljuje.
Uprkos efektu embarga na benzin, koji je trebao da uguši domaće tržište benzina, cijene "čisto ruskog" benzina i dalje rastu, a problem nestašice benzina nije riješen. Sada, umjesto ukidanja embarga početkom jeseni (privremena zabrana izvoza benzina uvedena je od 1. marta do 31. augusta), rusko Ministarstvo energetike predlaže da se produži do kraja godine. I umjesto rasta deviznih prihoda od prodaje naftnih derivata, Rusija je dobila konstantno povećanje cijena benzina unutar zemlje. I berzanske i potrošačke cijene ponovo su oborile prošlogodišnji rekord, koji je držan od oktobra 2023. godine i, prema riječima nadležnih, bio je privremene (sezonske) špekulativne prirode. Ukrajinski dronovi i nesposobnost ruskih vlasti pretvorili su problem iz sezonskog u stalni.
Što se tiče uvozne robe, problem je još izraženiji. Od onoga što se još može kupiti u Rusiji, cijene su porasle za sve. "Jeftina kineska autoindustrija", koja je trebala zamijeniti visokokvalitetne marke automobila, ne samo da je dokrajčila relevantnu rusku industriju, već, kako se ispostavilo, nije postala nimalo jeftina. Za samo pola godine cijene automobila porasle su za 14 posto i njihov rast se nastavlja. Istovremeno, kriza plaćanja sa Kinom ne dozvoljava da se tržište zasiti potrebnim servisom i rezervnim dijelovima. Stoga kineski automobili sada nisu jeftini i često su za jednokratnu upotrebu.
Cijene elektronike brzo rastu. Nakon rekordnog rasta cijena od uvođenja sankcija, ponovo je poskupjela za 10 do 15 posto, a kvalitetni brendovi, poput Applea, za 40 posto. Tako je sa bilo kojim uvezenim proizvodom čija je cijena za godinu dana porasla od 10 do 50 posto. Sankcije prisiljavaju dobavljače da grade sve složenije i skuplje lance snabdijevanja. Uticaj ima i rast ključne stope i depresijacija rublje. Aktivno pomažu i prijatelji Huti koji su, poremetili logistiku u Crvenom moru i povećali cijenu uvozne robe.
Rast ekonomije podstaknut vojnom potrošnjom mogao bi nakratko produžiti lažnu stabilnost, ali Rusija ima katastrofalan nedostatak radne snage. Lov na vještice na ilegalne migrante i pokolj radno sposobnog stanovništva frontalnim koljačkim napadima na ratištu izazvao je krizu i u civilnoj industriji i u vojsci. O dubini problema svjedoči i takozvana "nadstrešnica slobodnih radnih mjesta", kada za jednog nezaposlenog ima više slobodnih radnih mjesta. Sada u prosjeku ima 2,5-4,5 slobodnih radnih mjesta po nezaposlenom licu. Osim toga, stagnacija plaća je uočena u većini industrija, osim u vojsci.
I ne može se brzo nadoknaditi nestašica gotovo ni sa kim. Antimigrantska histerija, zakonske odluke kojima se migrantima zabranjuje rad u određenim sektorima, stalne mobilizacijske racije samo produbljuju problem. Sa druge strane, ratna pošast zahtijeva sve više ljudskih žrtava. U uslovima kada je ruska vojska tehnološki degradirala do primitivne komunalne, borba brojkama, a ne vještinom, ostala je jedini metod. Stoga robovsko tržište ljudi za jednokratnu upotrebu iz regionalnih ugovora ponovo podiže cijene. Tako su, naprimjer, južni regioni počeli izlaziti izvan granica subjekata kako bi privukli regrute.
Tako je u Krasnodarskom kraju uspostavljena jednokratna uplata od 1,6 miliona rubalja, što je više nego dvostruko više od plaćanja u susjednoj Rostovskoj oblasti, odakle potencijalni izvođači mogu stići za tri sata. Međutim, namamljivanje isplatama ne funkcionira tako efikasno. Gubici Rusije u ratu u Ukrajini već premašuju gubitke sovjetske vojske tokom Drugog svjetskog rata. I tako će iskušenje da se izvrši još jedna mobilizacija, o kojoj Putin sanja, osim negativnih i nesagledivih društvenih posljedica, uticati i na industriju.
Krizu nabavke roba i krizu radne snage značajno je pogoršala monetarna kriza. Uprkos činjenici da Rusija prima milijarde petrodolara svakog mjeseca, postao je problem dobiti taj novac lično. Indija je, naprimjer, namirena u nelikvidnim rupijama, a glavni trgovinski partner (pravilnije je reći metropola) - Kina, zapravo je prestala vršiti direktna plaćanja sa Rusijom, čak i u juanima. Dakle, pogubna monopolistička juanizacija ruskog finansijskog sistema nije povećala količinu novca u privredi, već je, naprotiv, zatvorila slavinu deviznih primanja.
U tim uslovima Rusija prestaje odgovarati na najjednostavnije izazove. Zimsko smrzavanje cijelih gradova 2023. prijeti da se pretvori u pravu apokalipsu 2024. godine. Nakon velikih poplava, inače, predviđenih u proljeće 2024. godine, Rusija bespomoćno posmatra ogromne požare, naprimjer, u Jakutiji i Burjatiji, koji uništavaju ionako krhki ekosistem. Gasiti požare ni sa kim i ničim. Jer, sve i svi su krenuli u rat.
Rusija, koja je sanjala da Ukrajinu ostavi bez svjetla i topline, suočila se sa kaskadom nesreća koje je napravio čovjek, koje su ugasile svjetla u cijelim regijama. U Krasnodaru je zbog nesreća na 235 stanica prekinuto snabdijevanje strujom stotina ulica. U Burjatiji je stotine hiljada stanovnika, uključujući glavni grad, ostalo bez struje zbog nesreće u Gusinoozerskoj GRES. U Čistopolju (Republika Tatarstan), kao posljedica nesreće, stanovnici su se našli bez vode za piće, koju su odlučili da im je dovoze automobilima radi ispumpavanja septičkih jama i kanalizacionih odvoda. Više od 80 posto stanovnika Kalmikije živi bez pristupa vodi za piće.
Logistika doživljava pravi kolaps. Praktično ne prođe dan bez hitnih slučajeva u avijaciji. Rusija, koja je odlučila samostalno praviti sankcionirane rezervne dijelove za uvezene avione, pretvorila je vazdušni transport u pravi i skupi ruski rulet. Zagušene srednjovjekovne željeznice odsjekle su čitave regije od snabdijevanja osnovnim proizvodima. Jakutija i Daleki istok pate od nemogućnosti pravovremene isporuke već plaćene robe željeznicom, za koju su tarife značajno porasle. To uzrokuje talas regionalnih nestašica, a samim tim i brz špekulativni rast cijena.
Sumorna budućnost gura zemlju u nagli porast kriminala. Broj zločina koje su počinile organizirane kriminalne grupe gotovo se udvostručio u odnosu na predratni period (za 76 posto prema zvaničnoj statistici) i nastavlja ubrzano rasti svake godine tzv. SVO-a. U Rusiji postoji porast kriminalnih incidenata koji uključuju ilegalnu trgovinu oružjem. Tako je, naprimjer, broj pljački i ubistava uz upotrebu vatrenog oružja do decembra 2023. porastao sa pet na 17 puta u odnosu na 2021. godinu. I još se nisu svi "heroji SVO" vratili kući. Krajem 2023. takva statistika je jednostavno zatvorena.
Svi ovi faktori se preklapaju i pokreću jedan drugog. A kako nema ni mogućnosti ni želje da se zaustave negativni trendovi, Putinova lokomotiva leti naprijed. I izgleda da je slijedeća stanica u paklu…