Kako Kina pomaže Rusiji da pravi oružje za rat u Ukrajini

 

Nema sumnje da se kineski i ruski predsjednik dobro slažu. Otkako je Vladimir Putin napao Ukrajinu, njihov odnos se samo popravio. Putinova poseta Xi Jinpingu u maju je to još jednom pokazala. Prije dvije godine, kada su zapadne zemlje uvele nove sankcije Rusiji, Kina je je kršila sankcije kao dobavljač. Prošle godine obim trgovine između dvije zemlje iznosio je oko 240 milijardi dolara. To je bilo 26 posto više nego prethodne godine.

Kineska vlada kaže da je protiv jednostranih sankcija i da održava normalne trgovinske odnose sa Rusijom. Na kraju krajeva, oštro se primjećuje, za razliku od SAD, Kina ne šalje smrtonosno oružje jednoj od zaraćenih strana.

 

Pomoć Pekinga je indirektna

 

U stvari, Kina je od početka rata 2022. godine nije isporučila Rusiji gotovo nikakvo oružje ili municiju kineske proizvodnje. Pomoć Pekinga je indirektnija. Međutim, Kina opskrbljuje zaraćenu zemlju velikim brojem mašina i komponenti koje se mogu koristiti za pravljenje oružja. Riječ je o robama poput elektronike, mašina i građevinskog materijala koji se mogu koristiti kako u civilnom sektoru, tako i u odbrambenoj industriji.

Ova takozvana roba dvostruke namjene sve više postaje fokus napora SAD, EU, UK i Japana da oslabe rusku ratnu mašineriju. Prema proračunu Financial Timesa, oko 60 posto robe dvostruke namjene koju je Rusija uvezla prošle godine dolazi iz Kine.  

Pogled na kinesku vanjskotrgovinsku statistiku pokazuje do koje mere je izvoz ove robe opao u prvih nekoliko meseci nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ali do jula 2022. Kina ih je već ponovo isporučivala u istom obimu kao i prije rata, a čak je i ponovo povećala izvoz početkom 2023. godine.

 

Xijeva posjeta Putinu u martu 2023. dala je snažan poticaj trgovini

 

Posebno je upečatljiva činjenica da je između jula 2022. i jula 2023. godine kineski izvoz u Rusiju modernih kompjuterskih numeričkih kontrola ili CNC mašina naglo porastao. Riječ je o visoko preciznim alatnim mašinama koje su neophodne za modernu proizvodnju oružja. Koriste se, naprimjer, u proizvodnji cijevi i čahura, dijelova motora aviona i komponenti za tenkove i projektile.

Prije invazije na Ukrajinu, Peking je Rusiji isporučio CNC mašine u vrijednosti od oko 6,5 miliona dolara. Do jula 2023. godine ovaj broj se udeseterostručio, pokazuju najnoviji dostupni carinski podaci koje je objavio ruski zavod za statistiku. Prema ovim podacima, Kina je zamijenila EU kao glavnog dobavljača mašina nakon invazije ruskih trupa na Ukrajinu. Uprkos tome, Rusija je i dalje dobijala CNC mašine iz EU u vrijednosti do 12 miliona dolara godišnje i nakon početka rata. Tajvan, Južna Koreja i Japan su, također, izvezli mašine u vrijednosti od oko 40 miliona dolara u Rusiju od jula 2023. godine.

 

Ruskoj industriji oružja su potrebne zalihe

 

Brzi rast trgovine modernim alatnim mašinama simbol je podrške Kine Rusiji od početka rata. Peking je, također, prodao Kremlju poluprovodnike, kuglične ležajeve, navigacijske uređaje i proizvode od čelika i željeza u vrijednosti od milijarde dolara. Moskva je, također, dobila dijelove za izgradnju željezničkih pruga iz Pekinga.  

Željezničke pruge su važne i za vojnu i za industrijsku logistiku. Između 2022. i jula 2023. godine, željezničke komponente su činile 10 posto uvoza ključne robe za rusku ratnu ekonomiju, prema analizi američkog Centra za strateške i međunarodne studije.

Kinesko-ruska trgovina ključnom vojnom opremom doživjela je poseban porast prošlog proljeća. U martu 2023. godine, Xi je posjetio svog «starog prijatelja» Putina u Moskvi. Posjetu je predstavio kao pokušaj posredovanja u ratu. Međutim, pogled na kinesku trgovinsku statistiku pokazuje da se nakon Xijevog povratka u Kinu obim roba isporučenih ruskoj ratnoj mašini značajno povećao. Dok je u prvoj godini rata iznosio oko pet milijardi dolara, u drugoj je iznosio oko sedam milijardi dolara.

Za Putina su kineske isporuke stigle u pravo vrijeme. Rusija je bila u delikatnoj fazi rata. Ukrajinci su imali prednost, a ruskim vojnicima nedostajalo je opreme, municije i naoružanja.

 

Tokom Putinove uzvratne posjete Pekingu prošle sedmice, ruski predsjednik će apelovati na nastavak podrške ratu. Ali ovoga puta situacija je drugačija. Ruska vojska napreduje, a Ukrajincima nedostaje oprema. Međutim, nakon mjeseci čekanja, američki Kongres je odobrio isporuku oružja i municije u vrijednosti od preko 60 milijardi dolara. Ovo će ukrajinskoj vojsci ponovo dati poticaj, a ruska ratna ekonomija će morati ići ukorak.

Rusija sve više svoju ekonomiju stavlja u službu rata. Iako zemlja više ne objavljuje detaljne informacije o svojim budžetskim rashodima, Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira procjenjuje da se ruska vojna potrošnja povećavala za skoro 40 posto godišnje od 2022. godine. Ovaj udio bi trebao ponovo značajno porasti ove godine. Kremlj trenutno ulaže oko 7,5 posto svog bruto domaćeg proizvoda u vojsku.

Prema procjenama stručnjaka, ruska odbrambena industrija sada zapošljava oko 3,5 miliona ljudi, što je 2,5 posto ruske populacije, i više od tri puta više od broja zaposlenih koji rade u američkom sektoru odbrane.

 

Koje su prednosti zapadnih sankcija?

 

Činjenica da je ruska industrija oružja tako značajno porasla postavlja eksplozivno pitanje: koliko su zapadne sankcije postigle? Činjenica da Rusija još uvijek može priuštiti rat dijelom je posljedica činjenice da ekonomija i dalje dobro funkcionira. Nafta koju Rusija više ne može izvoziti u Evropu danas teče u Kinu i Indiju. Ovo pomaže da ratna mašina radi.  

Ali kako je moguće da čak i komponente iz EU završe u ruskom oružju? To su omogućili brojni pomagači Rusije. Komponente kupuju iz cijelog svijeta i prodaju ih u Rusiju. To ne radi samo Kina – rade i kompanije u Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kazahstanu i Bjelorusiji.

Osim toga, roea dvostruke namjene tek su sa zakašnjenjem postale fokus nadležnih za sankcije. I dalje postoje rupe za kompanije i pojedince da izvoze primarne proizvode i mašine u Rusiju uprkos sankcijama.

SAD sada žele zatvoriti ove rupe. Početkom maja uveli su skoro 300 dodatnih sankcija protiv kompanija i pojedinaca koji su krijumčarili komponente u Rusiju preko trećih zemalja ili proizvode robe dvostruke namjene za rusku ratnu ekonomiju. Na listi se nalaze proizvođači dronova iz Hong Konga, ruske kompanije za uvoz elektronskih uređaja i firme uključene u ruski program biološkog oružja.

 

Indirektna podrška Kine Rusiji stoga postaje sve rizičnija. Ali Xi i Putin izgledaju nepokolebljivi. U petak, 17. maja, Putin je otputovao iz Pekinga u grad Harbin, grad na sjeveroistoku Kine koji je bliski povezan sa Rusijom. Ovdje se nalazi Harbin Institute of Technology – ETH Kine.

Ovaj vrhunski univerzitet bio je pod američkim sankcijama već četiri godine. To je zato što je to jedna od vodećih institucija u oblasti vojnih istraživanja. Činjenica da Putin posjećuje Tehnološki institut u Harbinu, od svih mjesta, šalje jasan signal: on računa na podršku Kine.

 

ZAKLJUČAK  

 

I ova analiza potvrđuje da Kina indirektno pomaže rusku vojnu industriju, odnosno, ruske ratne napore u Ukrajini. Iako nema direktne vojne pomoći u smislu isporuke naoružanja i vojne opreme, svi podaci nedvojbeno ukazuju da je došlo do značajnog povećanja izvoza roba iz Kine koje se mogu koristiti za proizvodnju roba dvostruke namjene.  

To je i glavni razlog zbog kojeg raste obim ruske industrijske proizvodnje, kao i nesmanjenih ratnih napora ruske vojske u Ukrajini.  

U ovom segmentu, vjerovatno više nego u drugim, Kina pokazuje oštro protivljenje nastojanjima Zapada da zaustavi rusku ratnu mašineriju. Osim čisto ekonomskih razloga, kao što su uvoz jeftinih sirovina iz Rusije i izvoz alata, mašina i tehnologije u Rusiju, Kina na ovaj način relaizira i svoj glavni geopolitički cilj, a to je stvaranje multipolarnog svijeta i borba protiv postojećeg svjetskog poretka.  

U zemljama Zapadnog Balkana se malo i nedovoljno govori o ovom aspektu kineskog uticaja u svijetu, koji se, naravno, odražava i na region. Ovakvo postupanje Kine, zapravo, bi trebalo predstavljati upozorenje da će Kina uvijek i samo isključivo voditi računa o vlastitim interesima, ne osvrćući se na potrebe svjeta, pojedinačnih država i njihovog stanovništva.  

 

CONCLUSION

 

And this analysis confirms that China is indirectly helping the Russian military industry, that is, the Russian war effort in Ukraine. Although there is no direct military assistance in terms of the supply of arms and military equipment, all data undoubtedly indicate that there has been a significant increase in the export of goods from China that can be used for the production of dual-use goods.

This is the main reason why the volume of Russian industrial production is growing, as well as the continued war efforts of the Russian army in Ukraine.

In this segment, probably more than in others, China shows strong opposition to Western efforts to stop the Russian war machine. In addition to purely economic reasons, such as the import of cheap raw materials from Russia and the export of tools, machines and technology to Russia, China in this way also realizes its main geopolitical goal, which is the creation of a multipolar world and the fight against the existing world order.

In the countries of the Western Balkans, this aspect of Chinese influence in the world, which, of course, is also reflected in the region, is not talked about enough. This behavior of China should, in fact, be a warning that China will always and exclusively take care of its own interests, without considering the needs of the world, individual countries and their populations.