03.03.2023.

Kakav je stav vaše zemlje o rusko-ukrajinskom ratu?

Otkako je ruska invazija na Ukrajinu počela prije godinu dana, svijet je općenito kategoriziran u tri tabora – zemlje saveznice Ukrajine, one nepristrane prema sukobu i nacije koje su podržavale Rusiju.

Dok su Sjedinjene Američke Države i države Europske unije pružile vojnu pomoć Ukrajini u ukupnom iznosu većem od 100 milijardi dolara, druge su zemlje odlučile obznaniti svoje stavove uvođenjem sankcija Rusiji ili svojim glasovima u Ujedinjenim narodima.

U seriji infografika Al Jazeera analizira političke, vojne i ekonomske pozicije različitih zemalja.

Politički stav

Jedan od načina da saznate kakav je politički stav zemalja je da pogledate kako glasaju u UN-u.

Generalna skupština UN-a (UNGA) sastoji se od 193 države članice i najreprezentativnije je tijelo te organizacije. Svaka članica ima jednak glas kada odlučuje o rezolucijama.

Rezolucije koje donosi Generalna skupština UN-a su neobavezujuće, što znači da nemaju pravnu snagu. Umjesto toga, na njih se gleda kao na izraz volje međunarodne zajednice o određenoj temi.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, UN je sazvao svoju prvu hitnu sjednicu u 25 godina. Skupština od 193 člana od tada je glasala o četiri posebne rezolucije koje se bave različitim problemima u vezi s Ukrajinom.

Mapa u nastavku rezimira kako su ove zemlje glasale za ove četiri posebne rezolucije.

Zemlje koje su glasale za sve rezolucije (102 zemlje):

Napomena: Zvjezdica (*) znači da je zemlja bila odsutna na najmanje jednom glasanju.

Afganistan*, Albanija, Andora, Antigva i Barbuda, Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Benin*, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čad, Čile, Kolumbija, Komori*, Kostarika, Hrvatska, Kipar, Češka Republika, DR Kongo , Danska, Džibuti*, Dominika*, Dominikanska Republika, Istočni Timor, Ekvador, Estonija, Savezne Države Mikronezije, Fidži, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Grenada, Gvatemala, Haiti, Mađarska, Island, Irska, Izrael, Italija, Obala Slonovače, Jamajka, Japan, Kiribati, Letonija, Liban*, Liberija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malavi, Malta, Maršalova ostrva, Mauritanija*, Mauricijus, Moldavija, Monako, Crna Gora, Maroko*, Mijanmar, Nauru , Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Palau, Panama, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunija, Ruanda*, Sveta Lucija, Samoa, San Marino, Sao Tome i Princip*, Srbija, Sejšeli, Sijera Leone, Slovačka, Slovenija, Solomonova ostrva*, Somalija*, Južna Koreja, Španija, Švedska, Švicarska, Bahami, Turska, Tuvalu, Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj, Zambija*.

Zemlje koje su glasale za ili bile suzdržane u barem jednoj rezoluciji (47 zemalja):

Angola, Bahrein, Bangladeš, Barbados, Belize, Butan, Bocvana, Brazil, Bruneji, Kambodža, Cape Verde, Egipat, Gana, Gvineja Bisau*, Gvajana, Honduras, Indonezija, Irak, Jordan, Kenija, Kuvajt, Lesoto, Madagaskar, Malezija, Maldivi, Meksiko, Nepal, Niger, Nigerija, Oman, Katar, Sveti Kits i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Saudijska Arabija, Senegal, Singapur, Južni Sudan, Surinam, Tajland, Gambija, Togo*, Tonga, Trinidad i Tobago, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Vanuatu, Jemen.

Zemlje koje su bile suzdržane u svim rezolucijama (16 zemalja):

Armenija*, Kamerun*, Salvador*, Ekvatorijalna Gvineja*, Esvatini*, Gvineja*, Indija, Mongolija, Mozambik, Namibija, Pakistan, Južna Afrika, Šri Lanka, Sudan, Tanzanija, Uganda.

Zemlje koje su glasale protiv ili bile suzdržane u barem jednoj rezoluciji (19 zemalja):

Alžir, Bolivija, Burundi, Srednjoafrička Republika, Kuba, Eritreja, Etiopija*, Iran*, Kazahstan, Kirgistan, Laos, Mali, Nikaragva, Kina, Republika Kongo, Tadžikistan, Uzbekistan*, Vijetnam, Zimbabve.

Zemlje koje su glasale protiv svih rezolucija (4 zemlje):

Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Rusija, Sirija.

Zemlje koje nisu bile prisutne kod izglasavanja svih rezolucija (4 zemlje):

Azerbejdžan, Burkina Faso, Turkmenistan, Venezuela.

Gabon je bio jedina zemlja koja je glasala za ili protiv rezolucije.

Detaljan pregled svake od rezolucija je naveden u nastavku:

Hitna sjednica 1 – Zahtjev da Rusija povuče svoje vojne snage iz Ukrajine

Za: 141 | Protiv: 5 | Suzdržani: 35

Dana 2. marta 2022. 141 država glasala je za rezoluciju UN-a kojom se zahtijeva da Rusija “odmah, u potpunosti i bezuvjetno” povuče svoje vojne snage iz Ukrajine. Za usvajanje rezolucije bila je potrebna dvotrećinska većina.

Kina, Indija, Iran i Južna Afrika bile su među 35 zemalja koje su bile suzdržane, dok ih je samo pet: Bjelorusija, Eritreja, Sjeverna Koreja, Sirija i naravno Rusija, glasalo protiv. Dvanaest zemalja, uključujući Venecuelu, koja je suspendirana na dvije godine zbog neplaćanja duga UN-u, izostalo je s glasanja.

Hitna sesija 2 – Humanitarne posljedice agresije na Ukrajinu

Za: 140 | Protiv: 5 | Suzdržani: 38

U drugoj rezoluciji usvojenoj 24. marta, gotovo tri četvrtine Opće skupštine UN-a glasalo je za traženje pristupa pomoći i zaštitu civila u Ukrajini, te kritikovalo Rusiju zbog stvaranja “strašne” humanitarne situacije.

Rezolucija, koju su izradile Ukrajina i njeni saveznici, dobila je 140 glasova “za” i pet glasova “protiv” istih zemalja: Bjelorusije, Eritreje, Sjeverne Koreje, Rusije i Sirije, dok je 38 zemalja bilo suzdržano. Deset zemalja je izostalo sa glasanja.

Hitna sjednica 3 – Suspendiranje Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava

Za: 93 | Protiv: 24 | Suzdržani: 58

Dana 7. aprila, rezolucija koju su sponzorisale SAD o suspendovanju Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHCR) usvojena je sa 93 glasa za, 24 protiv i 58 suzdržanih. Za usvajanje rezolucije bila je potrebna dvotrećinska većina, ne računajući suzdržane.

Rezolucija je uslijedila nakon otkrivanja tijela civila u gradu Buča blizu Kijeva.

Ruska delegacija objavila je da je ranije tog dana napustila Vijeće za ljudska prava u očekivanju glasanja. UNHCR je odgovoran za promicanje i zaštitu ljudskih prava na globalnom nivou.

Hitna sjednica 4 – Teritorijalni integritet Ukrajine, osuda poteza Rusije da pripoji dijelove Ukrajine

Za: 143 | Protiv: 5 | Suzdržani: 35

Krajem septembra, Rusija je službeno objavila aneksiju četiri djelimično okupirane provincije istočne i južne Ukrajine. Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili su glasanje kao besmisleno i nezakonito.

Generalna skupština UN-a je 12. oktobra izglasala osudu ruskog “pokušaja ilegalne aneksije” četiri djelimično okupirane regije u Ukrajini i pozvala zemlje da ne priznaju taj potez. Tri četvrtine 193-člane Generalne skupštine, 143 zemlje, podržale su rezoluciju koja je takođe potvrdila suverenitet, nezavisnost, jedinstvo i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica.

Četiri zemlje pridružile su se Rusiji u glasanju protiv rezolucije: Bjelorusija, Nikaragva, Sjeverna Koreja i Sirija. Još 35 zemalja bilo je suzdržano od glasanja, uključujući Kinu, Indiju, Pakistan i Južnu Afriku.

Ostali nisu glasali.

Zemlje koje naoružavaju Ukrajinu

Prema najnovijim podacima Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, njemačkog think tanka, najmanje 32 zemlje pružile su Ukrajini vojnu pomoć uključujući oružje, opremu ili financijsku pomoć za vojsku.

Dvadeset pet od 32 zemlje koje pružaju vojnu pomoć dio su NATO-a, najvećeg svjetskog vojnog saveza s 30 država članica. Očit je izostanak Mađarske, predvođene premijerom Viktorom Orbanom, koji ima bliske odnose s Rusijom.

Zemlje koje su opskrbile Ukrajinu oružjem i vojnom opremom su: Australija, Austrija, Belgija, Bugarska, Kanada, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Japan, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Poljska, Portugal, Južna Koreja, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

Gore navedeni popis ne uključuje zemlje koje pružaju nesmrtonosnu pomoć ili gorivo. Neke su nacije možda držale svoje transfere u tajnosti.

Vojna pomoć upućena Ukrajini uključuje konvencionalno oružje, kao i napredniju opremu i moderno naoružanje.

Oružje uključuje artiljeriju, protivavionsko oružje, protivtenkovsko oružje, oklopna vozila, izviđačke i ofanzivne dronove, helikoptere, malokalibarsko oružje, municiju i pancire.

U januaru su SAD, Velika Britanija i Njemačka obećale da će poslati moderne tenkove u Ukrajinu. Velika Britanija je rekla da će isporučiti 14 svojih tenkova Challenger 2, Njemačka se složila da pošalje 88 tenkova Leopard, a SAD su rekle da će poslati desetine svojih M1 Abrams kako bi ojačale ukrajinske snage.

Analitičari kažu da su tenkovi najnovije generacije od vitalnog značaja za Ukrajinu kako bi probili rupe u ruskim odbrambenim linijama i vratili teritoriju koju je Moskva zauzela u prvim sedmicama invazije.

NATO i njegovi saveznici su takođe obučili desetine hiljada ukrajinskih vojnika, uključujući specijalne snage.

Zemlje koje pružaju pomoć Ukrajini

Prema Institutu Kiel, 40 zemalja dalo je najmanje 108 milijardi eura (115 milijardi dolara) finansijske, humanitarne i vojne pomoći Ukrajini između 24. januara i 20. novembra 2022.

Sa 47,8 milijardi eura (51,2 milijarde dolara) SAD su na prvom mjestu u pomoći Ukrajini, od čega je najmanje 22,9 milijardi eura (24,5 milijardi dolara) namijenjeno vojsci, 15,05 milijardi eura (16,1 milijardi dolara) finansijske pomoći i 9,9 milijardi eura (10,6 milijardi dolara) u humanitarnoj pomoći.

Humanitarna pomoć pokriva medicinske, prehrambene i druge artikle za civile, dok finansijska pomoć dolazi u obliku grantova, zajmova i garancija.

Institucije Evropske unije, uključujući Komisiju EU, Vijeće EU i Evropsku investicionu banku, drugi su najveći donatori sa 34,9 milijardi eura (37,3 milijarde dolara) obećanih Ukrajini, dok je Velika Britanija treća sa 7,1 milijardi eura (7,6 milijardi dolara).

Od 20. novembra, SAD i druge zemlje obećale su dodatne vojne pakete Ukrajini. Grafika u nastavku daje detaljan pregled koliko je svaka zemlja izdvojila za pomoć Ukrajini.

Zemlje koje su izrekle sankcije Rusiji

Najmanje 46 zemalja ili teritorija uvelo je sankcije Rusiji ili se obavezalo da će usvojiti kombinaciju sankcija SAD-a i EU-a pokazuju podaci Castellum.ai, globalne baze podataka za praćenje sankcija. Od 22. februara Moskvi je uvedeno više od 11.307 sankcija, čime je Rusija postala zemlja sa najviše sankcija na svijetu.

Osamdeset posto svih sankcija usmjereno je na pojedince, a 18 posto na subjekte. Preostale sankcije usmjerene su na plovila i letjelice.

SAD su uvele najveći broj sankcija Rusiji, 1.948, a slijede Švicarska (1.777), Kanada (1.590), Velika Britanija (1.414) i EU (1.390).