Kada se pojavi problem sa granicama, propaganda se pojačava: priručnik Kremlja za dezinformacije o granicama

U tom kontekstu, Litvanija je 9. decembra proglasila vanredno stanje na nacionalnom nivou. Ova odluka je bila posljednja u nizu graničnih i sigurnosnih mjera koje su usvojile zemlje EU suočavajući se sa stalnim rizicima povezanim sa Lukašenkovim režimom i njegovim savezom sa Moskvom. Svrha ovih operacija balonima je potkopavanje stabilnosti države članice EU i zastrašivanje evropskih građana stvaranjem direktnih rizika za civilno zrakoplovstvo. Stoga se ove akcije moraju posmatrati onakvima kakve jesu: kao dio šire, ciljane hibridne kampanje koju podjednako vode i Bjelorusija i Rusija.

Još više pooštravanja na granici

Sigurnosne zabrinutosti duž granice EU i Bjelorusije rastu već mjesecima.

U septembru 2025. godine, Poljska je privremeno zatvorila svoju granicu sa Bjelorusijom zbog sigurnosnih prijetnji povezanih sa vojnim vježbama Zapad pod vodstvom Rusije, provedenim na bjeloruskoj teritoriji. Otprilike u isto vrijeme, Latvija je zatvorila svoj zračni prostor duž istočne granice sa Bjelorusijom i Rusijom nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor.

Ranije ove godine, zbog zabrinutosti vezanih za krijumčarenje migranata koje je omogućila država, Latvija je zabranila biciklistima prelazak granice sa Bjelorusijom, ograničavajući ih samo na motorna vozila.

Litvanija je zatvorila svoju granicu na mjesec dana u oktobru 2025, nakon što su baloni za krijumčarenje cigareta koji su preletjeli iz Bjelorusije uzrokovali višestruko zatvaranje njenih aerodroma, što je na kraju dovelo do vanrednog stanja na nacionalnom nivou u decembru.

Kao i u prethodnim slučajevima, prokremaljski mediji i bjeloruski državni mediji odgovorili su poznatim načinom: odbacivanjem sigurnosnih zabrinutosti, ismijavanjem odluka EU i prikazivanjem evropskih vlada kao iracionalnih marioneta zlog Brisela, koje djeluju protiv vlastitih interesa.

Propagandni stav: Smiješni izgovori

Prokremaljski mediji i bjeloruski državni mediji potpuno su odbacili sigurnosne zabrinutosti EU. Bjeloruska državna televizija ismijala je odluku Litvanije, kako su objavili: „Izgovor ne može biti smiješniji. Dronovi sa cigaretama i meteorološki baloni navodno prijete zračnom prostoru!“

Neki mediji su otišli dalje nazivajući odluku Litvanije „kretenskom“ i „pokazateljem primitivnog i uskog razmišljanja“, sarkastično sugerirajući da će vlasti uskoro početi pucati na vrane i leptire koji lete iz Bjelorusije. Dok je državna propaganda umanjivala značaj vojnih vježbi Zapad kao neškodljivih, prikazivala je privremeno zatvaranje granice od strane Poljske u septembru 2025. kao nametnuto „bez razloga“ i zasnovano na „nategnutim“ argumentima. Obrazloženje iza odluka Latvije o granicama bilo je slično iskrivljeno. One su protumačene kao „agonija evropskih vlasti i napad na vlastito stanovništvo“, uz tvrdnje da se Latvijce obeshrabruje da posjete Bjelorusiju jer su postali „previše impresionirani“ uslovima života tamo.

Drugi pokušaj propagande: Pucanje sebi u nogu

Prokremaljski mediji tvrdili su da su odluke EU o granicama ekonomski samodestruktivne, štetne za njihove vlastite ekonomije i stanovništvo. Bjeloruska državna televizija tvrdila je da je zatvaranje Poljske imalo „izuzetno negativan uticaj” na trgovinu i turizam. Postupci Litvanije označeni su kao „divlji“, a Sputnik Bjelorusija tvrdi da zemlja „preživljava samo zahvaljujući trgovinskim tokovima iz Bjelorusije i Rusije“. Ove tvrdnje ignoriraju osnovne ekonomske činjenice: trgovina sa Bjelorusijom i Rusijom čini samo mali dio ukupne trgovine Litvanije, a nijedna zemlja se ne nalazi među njenim glavnim partnerima.

Ipak, prokremaljski mediji rutinski predviđaju ekonomski kolaps u baltičkim državama. U oktobru 2025. godine, bjeloruska državna televizija tvrdila je da se Latvija suočava sa „katastrofalnim“ padom, čak predviđajući: „Ne za nekoliko godina, već za nekoliko mjeseci, možda sedmica, Latvija neće imati šta jesti.“ Slična omalovažavajuća retorika uslijedila je nakon izvještavanja Estonije o kršenjima ruskog zračnog prostora, a državni mediji su se podsmjehivali da je zemlja „tačka na mapi“.

Treća verzija propagande: Marionete

Klop „izgubljenog suvereniteta“, također, je bio istaknut, a neki prokremaljski mediji tvrdili su da je Brisel naredio Litvaniji da zatvori granične prijelaze kao dio provokacije kako bi se „otvorio drugi front protiv Rusije“. Bjeloruska državna televizija ponovila je ovo, opisujući baltičke političare kao „stvorene u epruveti u Briselu“ i sa ciljem da torpediraju dijalog između SAD-a i Bjelorusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponudio je alternativno objašnjenje, navodeći London kao podstrekača, dok su bjeloruski mediji, izvještavajući o Poljskoj i Latviji, ukazivali na Veliku Britaniju i SAD kao navodne organizatore. Iako su se prokremaljski mediji razlikovali u mišljenju o tome ko tačno vuče konce, složili su se oko jedne tačke: Zemljama EU je uskraćena bilo kakva stvarna vlastita agencija.

Isti stari vrući zrak iz Moskve

Minsk, vjerovatno podržan od strane Rusije, namjerno eskalira tenzije sa Litvanijom kako bi destabilizirao pogranično područje i izazvao podjele, doprinoseći široj eskalaciji hibridnih prijetnji protiv zemalja EU.

Ovo je školski primjer FIMI operacija, gdje akcije inspirisane Rusijom imaju za cilj potkopavanje sigurnosti i suvereniteta EU. Iskorištavanjem prokremaljskih medija za širenje poznatih fraza, Moskva nastoji okrenuti krizu na granici između EU i Bjelorusije u svoju korist, prikazujući sigurnosne mjere EU kao apsurdne, samoškodljive i diktirane izvana. U ovoj iskrivljenoj stvarnosti, istinska prijetnja se omalovažava, a njene potencijalno razorne posljedice se bezosjećajno trivijaliziraju. Baloni su postali leptiri, krijumčari žrtve, a suverenitet je nestao na znak. Nema novih uglova, nema iznenađenja: Moskva ponavlja isti scenario.