Još jedan narativni rat Kine?  

Slično, od završetka Kineskog građanskog rata i njegove konsolidacije moći na kopnu, Kina je uspostavila zamršen propagandni aparat.

U današnjem digitalnom dobu, koje karakterizira ograničen pristup internetu i ograničenja društvenih medija unutar Kine, vlada je nastojala uticati na strano javno mnjenje. Ovo uključuje pozivanje međunarodnih vlogera i influensera, pretežno sa Tajvana, da se suprotstave optužbama u vezi sa kršenjem ljudskih prava i drugim kritikama demokratskih nacija i globalnih organizacija.

Ova analiza će ispitati situacije u Xinjiangu i Tibetu, zajedno sa kineskom strategijom angažiranja ovih uticajnih ljudi. Značajno je da mnogi od ovih uticajnih ljudi potiču sa Tajvana – teritorije koju Kina smatra svojom. Implikacije ovog pristupa se protežu i na sam Tajvan i imaju uticaj kod šire globalne publike.

 

Šta se dešava u Xinjiangu i Tibetu

 

Xinjiang i Tibet predstavljaju dva najosetljivija i najspornija regiona u Kini. Xinjiang je pretežno naseljen ujgurskom muslimanskom manjinom, dok je Tibet dom etničkim Tibetancima, od kojih su većina praktikanti tibetanskog budizma.

U oba područja, Kina se suočava s optužbama za podrivanje lokalne kulture, ograničavanje vjerskih sloboda i suzbijanje neslaganja. U Xinjiangu su optužbe o kampovima "preodgajanja", opsežnom nadzoru i prisilnom radu dovele do značajne međunarodne reakcije. Sa druge strane, na Tibetu, tekući egzil Dalaj Lame i stroga kineska kontrola budističkih praksi i dalje su vrlo kontroverzna pitanja.

Kina je dosljedno odbacivala ove optužbe, uokvirujući svoje postupke kao ključne za održavanje državnog integriteta, borbu protiv terorizma i olakšavanje ekonomskog napretka.

Međutim, stvarnost predstavlja oštar kontrast. Brojni izvještaji Ujedinjenih naroda dokumentiraju kršenja ljudskih prava koja je počinila Kina u Xinjiangu. Region je zapravo postao ogroman zatvor za ujgursku populaciju, gdje kineska vlada nameće opsežan nadzor i ograničava vjerske slobode.

Situacija u Tibetu, također, odražava represiju - od ranih 1950-ih, Kina je sistematski potkopavala lokalne vlasti i vjerske običaje. Trenutno su građevinski projekti u ovoj oblasti doveli do uništenja značajnih tibetanskih vjerskih objekata i nanijeli značajnu štetu okolišu i lokalnim ekosistemima.

 

Kako Kina koristi influensere u Xinjiangu i Tibetu

 

Komunistička vlada u Kini suočava se sa stalnim nadzorom demokratskih nacija, organizacija za ljudska prava i međunarodnih tijela u vezi sa navodnim kršenjem ljudskih prava u regijama Tibet i Xinjiang. Angažman stranih i tajvanskih influensera na društvenim mrežama, posebno na platformama kao što su Instagram, YouTube i TikTok, služi kao ključni mehanizam za kinesku propagandu.

Pozivajući tajvanske influensere da posjete Xinjiang i Tibet, Kina stiče stratešku prednost, omogućavajući joj da se poveže sa širom demografskom populacijom mladih, tehnički potkovanih, kako na Tajvanu tako i na međunarodnom nivou. Mnogi od ovih influensera imaju značajne sljedbenike i značajno oblikuju percepciju javnosti o regijama koje prikazuju.

Shodno tome, Kina ima za cilj predstaviti Xinjiang i Tibet kao sigurna, uspješna područja, direktno se suprotstavljajući tvrdnjama o kršenju ljudskih prava koje su joj upućene.

Regije koje ovi influenseri prikazuju svojoj publici pažljivo su odabrani: posjećuju prosperitetne urbane centre, posjećuju kulturno živahne predstave i obilaze dobro održavane vjerske objekte. Kroz vizuelno privlačne fotografije, video blogove i postove na društvenim mrežama, oni prikazuju sliku harmonije, ekonomskog napretka i očuvanja kulture.

Ovaj narativ je u oštroj suprotnosti s izvještajima nezavisnih novinara, grupa za ljudska prava i ujgurskih i tibetanskih prognanika, koji opisuju regiju u kojoj je državno ugnjetavanje sveprisutno.

Tajvan je 5. septembra objavio da je upoznat sa izvještajima koji sugeriraju da je Kina regrutovala tajvanske influensere da posjete Xinjiang i kreiraju sadržaj koji ima za cilj promoviranje povoljnijeg imidža regije.

Vijeće za kopnene poslove, koje nadzire odnose između tjesnaca na Tajvanu, naznačilo je da istražuje nedavni porast sadržaja vezanih za Xinjiang koji proizvode tajvanski influenseri. Vijeće je, također, upozorilo ove influensere da ne krše zakone protiv infiltracije prihvatanjem finansijskih poticaja iz Pekinga.

U junu je tajvanski YouTuber Potter Wang tvrdio da kineska vlada poziva tajvanske influensere na sponzorirana putovanja u Kinu, kako bi kreirali pozitivne sadržaje.

Kao odgovor na njegove tvrdnje, nekoliko tajvanskih jutjubera koji su nedavno objavili video zapise o Xinjiangu negirali su da su primali bilo kakve uplate od Pekinga. Kancelarija za poslove Tajvana u Kini se pozabavila zabrinutošću tajvanskih zvaničnika, navodeći da je Peking pozvao "tajvanske sunarodnjake" da posjete Kinu i iskuse "veličanstvene planine i rijeke, probaju raznovrsnu hranu, upoznaju se sa lokalnim običajima i podijele svoja zapažanja".

 

Šta Kina pokušava postići ovim?

 

Kroz ove sponzorirane influenserske inicijative, Kina ima za cilj da preoblikovati svoj globalni imidž kao kršitelja ljudskih prava. Međutim, za Tajvan postoje osnovni motivi. Ranije ove godine, Tajvan je proveo demokratske izbore na kojima je kineski uticaj bio očigledan u pokušajima da se biračko tijelo usmeri prema Kuomintangu (KMT), stranci koja je više bliska Pekingu.

Umjesto toga, stanovništvo Tajvana se odlučilo za vladajuću Demokratsku progresivnu partiju (DPP), što nije zadovoljilo kinesku vladu. Jedna od dugogodišnjih ambicija Xi Jinpinga je da uključi samoupravno demokratsko ostrvo Tajvan u kopnenu komunističku Kinu.

Da bi to postigla, Kina je koristila različite strategije, uključujući vojne prijetnje, blokade i kampanje dezinformacija usmjerene na Tajvan. Trenutni napori da se angažuju tajvanski influenseri imaju za cilj privlačenje građana koji mogu značajno uticati na javno mnijenje.

 

Svaki sadržaj koji se dijeli na mreži može doći do globalne publike, stoga, ako tajvanski influenseri proizvedu povoljne narative o Kini u odnosu na Tibet i Xinjiang, to se možda neće smatrati propagandom, jer potiče iz Tajvana.

U januaru se tajvanska vlada efikasno suprotstavila kampanjama dezinformacija iz Kine tokom izbora. Može s oprezom identificirati i otkriti sve uplate koje je izvršila Kina. Druge zemlje mogu usvojiti slične mjere u vezi sa influenserima koji su posjetili Xinjiang i Tibet na poziv Kine.

Što se tiče potencijalnog uticaja ove strategije, malo je vjerovatno da će imati značajan učinak, jer je većina svijeta već svjesna kineskog kršenja ljudskih prava u Xinjiangu i Tibetu. Međutim, Tajvan mora ostati na oprezu.