'Jedina opcija': Kako bi pobjegli od rata u Ukrajini, sve više ruskih vojnika dezertira
Dok su borbe bjesnile u okolini Bahmuta usred nemilosrdnog napada Rusije ranije ove godine, pretvarajući grad na istoku Ukrajine u ruševine, ruski vojni obveznik počeo je planirati kako će dezertirati ubrzo nakon što je tamo raspoređen.
Anton (što nije njegovo pravo ime) je rekao da je u augustu dobio dvonedjeljno odsustvo što je bila njegova karta za izlazak iz pokolja.
"Od prvih dana tamo sam počeo intenzivno da proučavam ovo. Surfao sam internetom. Šta? Kako? Gdje?" Anton je nedavno ispričao sa nepoznate lokacije u inozemstvu za Current Time, mrežu na ruskom jeziku koju vodi RSE/RL u saradnji sa VOA.
Anton je samo jedan od sve većeg broja ruskih vojnika koji su navodno napustili svoje vojne jedinice u Ukrajini. Iako nema čvrstih podataka, nezavisna novinska kuća Mediazone izvijestila je da je u prvoj polovini 2023. godine pokrenuto 2.076 krivičnih predmeta protiv ruskih vojnika, optuženih da su bez dozvole napustili svoje jedinice. Rečeno je da je to dvostruko više od ukupnog broja za 2022. i tri puta više od predratne brojke za 2021. godinu. Analitičari kažu da su stvarne brojke vjerovatno veće s obzirom na sistematske pokušaje Kremlja da sakrije informacije o vojsci.
Uprkos rizicima krivičnog gonjenja, čini se da je to kockanje koje je više ruskih regruta spremno prihvatiti. Antiratna organizacija sa sjedištem u Gruziji „Idite Lesom“- što na ruskom znači "proći kroz šumu" - pomaže ruskim vojnicima da dezertiraju. Rečeno je da je 18 posto svih zahtjeva koje su primili od onih koji žele dezertirati registrirano samo u oktobru.
"Nema rotacije, vrlo je teško otići na dopust. Dezerteri koji su otišli na dopust ili završili u bolnici kažu da im je to jedina opcija da ne završe ponovo u ratu", rekla je Daria Berg, aktivistica „Idite Lesom“ za Current Time.
Protesti supruga ruskih vojnika, također, su postali glasniji posljednjih sedmica, osporavajući argument Kremlja da su mobilizirane trupe potrebne u borbi na neodređeno vrijeme, kako bi se osiguralo ono što Moskva definira kao pobjedu u Ukrajini.
Neraspoložene za kompromis, ruske vlasti "vjerovatno pokušavaju ugušiti javno neslaganje supruga raspoređenih vojnika, uključujući pokušaje da ih isplate i diskreditiraju ih na internetu. Ovo je uslijedilo nakon malih protesta u Moskvi u novembru", napomenulo je britansko Ministarstvo odbrane u obavještajnom ažuriranju 2. decembra.
Istaknuto je da je 27. novembra istaknuta online grupa za supruge vojnika objavila manifest protiv 'neograničene mobilizacije', ali je brzo bila označena „'lažnim' upozorenjem - vjerovatno na poticaj prokremljskih aktera".
"Vlasti su vjerovatno posebno osjetljive na bilo kakve proteste koji se odnose na građane mobilizirane u septembru 2022. godine, koji su sada na prvoj liniji fronta više od godinu dana", saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Protesti žena dolaze nakon izvještaja o porastu broja ruskih vojnih žrtava, dok ruske snage pokušavaju zauzeti mali grad Avdijevku na istoku Donbasa, gdje ukrajinske snage pružaju snažan otpor.
Zbog te ruske ofanzive, britansko Ministarstvo odbrane je 27. novembra saopćilo da su "posljednjih šest sedmica vjerovatno bile neke od najvećih stopa žrtava u ratu do sada".
Ni Moskva ni Kijev ne daju pravovremene podatke o vojnim gubicima i svaka strana se trudi povećati gubitke druge strane. Rusija je javno priznala smrt nešto više od 6.000 vojnika. Stvarna brojka je vjerovatno mnogo veća.
Prva nezavisna statistička analiza objavljena u julu pokazala je da je skoro 50.000 ruskih muškaraca poginulo u ratu u Ukrajini.
Za one vojnike koji su raspoređeni na bojnom polju i koji žude za dezertiranjem, šanse su male, prema tvrdnjama Berg.
„Ovo je jako teško uraditi, jer ako ste već u ratnoj zoni na okupiranim teritorijama, postoje odredi koji će vas, ako vas ne ubiju, strpati u jame. To su kao zatvori, gdje su [budući dezerteri] vezani nagi za drveće. Uslovi su nepodnošljivi", objasnila je Berg.
Ranije ove godine, Anton, koji potiče iz ruskog regiona Ivanovo, prvi put je raspoređen nakon tromjesečne obuke u Rusiji u Dibrovu, grad u istočnom ukrajinskom regionu Lugansk, koji je najvećim dijelom pod kontrolom snaga koje podržava Rusija od 2014. godine.
"Tamo smo zamijenili lokalne odbrambene snage regije Lugansk. Tu smo ostali šest mjeseci do ljeta. Tamo smo vidjeli intenzivno proljeće," rekao je Anton.
Do ljeta, Anton je poslan u Bahmut da zamijeni Wagnerove plaćenike koji su se povukli u maju pošto su ruskoj vojsci predali kontrolu nad tim područjem.
Bahmut je okupiran od strane ruskih snaga tog mjeseca nakon više od 220 dana brutalnih borbi od kuće do kuće.
"U Bahmutu je bilo puno ljudi. Nije bilo mjesta za smjestiti te ljude... Bilo je mnogo zgrada, ali su sve bile uništene. A podrumi su bili ispunjeni fekalijama. Bilo je potpuno nehigijenski za boravak", opisao je Anton.
U Bahmutu je ostao do augusta, kada je dobio dvonedeljni odmor. Vratio se kući i uspi pobjeći iz zemlje uz pomoć organizacije „Idite Lesom“.
Anton je rekao da se oduvijek protivio ratu, ali je za izbjegavanje regrutacije, rekao je, potreban je novac koji nije imao.
"Većina ne razumije ciljeve rata. Negdje se nešto ne poklapa. One [ruske vlasti] govore jedno, a u stvari [realnost] ovdje je nešto drugo", rekao je Anton.
Iako je određivanje raspoloženja javnosti u autoritarnoj Rusiji u najboljem slučaju teško, nedavna anketa je prvi put od početka ruske invazije u februaru 2022. godine pokazala da više Rusa želi da njihova vlada uđe u mirovne pregovore s Ukrajinom, nego da nastavi rat.
Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu je 1. decembra izvijestio da je Chronicles, nezavisna ruska anketna organizacija, rekla da je njihovo oktobarsko telefonsko istraživanje pokazalo da je broj ispitanika koji su "dosljedno" podržavali rat - oni koji su izrazili podršku rata, ne podržavaju povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, a da Rusija nije postigla svoje ratne ciljeve i misle da bi Rusija trebala dati prioritet vojnim izdacima - pao sa 22 posto na 12 posto između februara i oktobra ove godine.
Međutim, nema znakova da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman odustati. Putin je 1. decembra naredio vojsci Rusije da poveća broj vojnika za skoro 170.000 na ukupno 1,32 miliona, dok se vojna akcija Moskve u Ukrajini nastavlja 22. mjesec.
To je drugo takvo povećanje broja vojnika od 2018. godine. Prethodno povećanje od 137.000 vojnika, koje je Putin naredio u augustu 2022. godine, dovelo je do toga da broj vojnika iznosi oko dva miliona ljudi i oko 1,15 miliona vojnika.
"Naš cilj je osigurati da se manje ljudi bori", rekla je Berg. "Da bi Putin imao manje vojnika i oficira da ubija Ukrajince".
Anton još uvijek nije siguran gdje će se na kraju skrasiti u Evropi, ali je siguran da se neće vratiti kući u Rusiju.