Jedanaest zemalja EU poduzelo je sigurnosne mjere sa ciljem da nametne ograničenja Huawei, ZTE
Očekuje se naknadno djelovanje Evropske omisije u slučaju neusklađenosti.
Jedanaest zemalja, manje od polovine od 27 država članica EU, koristilo je zakonska ovlaštenja za nametanje ograničenja dobavljačima telekomunikacija koji se smatraju visokorizičnim, kao što su Huawei i ZTE, za 5G mrežnu infrastrukturu, rekao je glasnogovornik Evropske komisije za Euronews.
Jedna nova zemlja pridružila se listi od februara prošle godine, a još nekoliko zemalja je trenutno u procesu, saopćeno je iz Evrospke komisije.
Poduzimanje mjera ograničenja je uslijedilo dolazi nakon što je Evropska komisija 2020. godine usvojila takozvani 5G Cybersecurity Toolbox za zaštitu 5G mreža od cyber prijetnji i rizika.
Države članice EU pristale su primijeniti ograničenja za dobavljače za koje se smatra da su visokorizični – kao što su kineski Huawei i ZTE – uključujući neophodna izuzeća, zbog sigurnosnih razloga.
Osim zabrana, većina zemalja EU uvela je pravila za ograničavanje pružatelja usluga: 21 je usvojila pravila, a tri imaju zakonodavstvo na čekanju. To omogućava nacionalnim vlastima da ograniče ili spriječe dobavljače koji se smatraju visokorizičnim za 5G mreže, kada se to smatra potrebnim.
Međutim, napori koje su uložile nacionalne vlade nisu dovoljni, a prema riječima zvaničnika EU, očekuje se daljnje djelovanje u slučaju nepoštovanja.
Investicije
Godine 2018. Huawei i njegov konkurent ZTE bili su pogođeni globalnim nepovjerenjem kada su vlade Japana, SAD-a i EU isključile proizvođače iz javnih natječaja i iz pokretanja telekom mreža, s obzirom na optužbe za špijuniranje i strah od kineskih državnih veza.
Švedska je bila među prvim zemljama koje su zabranile mrežnim operaterima korištenje Huawei opreme. Vlada je, također, naredila Huaweiju da ukloni opremu koja je već instalirana do 1. januara 2025. Huawei se žalio na slučaj, ali je švedski sud potvrdio odluku Švedske uprave za poštu i telekomunikacije (PTS).
Huawei je uvijek negirao ove optužbe, tvrdeći da je nezavisna kompanija.
“Kineska vlada se ne miješa u naše poslovanje ili sigurnost naših proizvoda. I ako bi bilo kakav pokušaj da nam se prinudi – iz bilo koje zemlje ili organizacije – mi bismo to potpuno odbacili”, ponavljala je kompanija.
Uprkos zabrinutosti Evropske komisije, nekoliko zemalja EU i dalje radi na partnerstvu s Huaweijem. Primjeri su situacija u Italiji - čiji se premijerka Giorgia Meloni nedavno vratila iz službene posjete Kini, i Njemačkoj, gdje je to pitanje bilo predmet nedavne ministarske odluke.
Italija: od slučaja do slučaja
Italija nije u potpunosti zabranila kineske proizvođače, ali to pitanje razmatra od slučaja do slučaja. Telekom operater Fastweb je, naprimjer, spriječen da potpiše ugovor s kineskom kompanijom za svoju 5G mrežu 2020. godine.
Osim toga, italijanska premijerka Giorgia Meloni posjetila je Kinu prošlog mjeseca i potpisala ugovore o saradnji sa zemljom u oblastima poput sigurnosti hrane i energetike.
Ovo je, također, uključivalo sporazum o podsticanju strateškog partnerstva u razvoju električnih vozila. Oni su postali simbol rastućih trgovinskih tenzija između Kine i EU, pri čemu je EU početkom jula uvela privremene carine, uz podršku Italije, do 37,6 posto na kineska električna vozila.
Njemačka zabrana za zaštitu mreža
Komponente Huawei i ZTE morat će biti uklonjene iz 5G mreže najkasnije do kraja 2026. godine, navelo je njemačko savezno ministarstvo unutrašnjih poslova prošlog mjeseca (11. jula) nakon sporazuma s operaterima Deutsche Telekom, Vodafone i Telefónica.
Ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser rekla je da je ova odluka donesena nakon "pažljivog ispitivanja" rizika koje predstavljaju kritične komponente kineskih proizvođača u njemačkim 5G mobilnim mrežama.
“Štitimo centralni nervni sistem Njemačke za poslovanje i komunikaciju građana, kompanija i države”, dodao je Faeser.
Njemačka je u svojoj Strategiji nacionalne sigurnosti odlučila bolje zaštititi kritične infrastrukture kao što su javne 5G mobilne mreže i smanjiti ovisnost o pojedinačnim dobavljačima.
“Telekomunikacione mreže posebno moraju biti zaštićene od hibridnih i cyber napada, koji brzo mogu postati egzistencijalna prijetnja. Kako bi se izbjegle kritične ranjivosti i ovisnosti, stoga je važno osloniti se na proizvođače od povjerenja”, poručuju iz Ministarstva.
Slovenačka opozicija odbacuje zakon
Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja nije potpuno zabranila Huawei. Opozicione stranke su 2022. godine odbile vladin zakon – Zakon o elektroničkim komunikacijama – koji bi omogućio isključenje visokorizičnih proizvođača sa tržišta, navodeći da je zakon usmjeren na Huawei.
Iz Vlade Slovenije je saopćeno da je glavni cilj prilagođavanje nacionalnog zakona kako bi bio u skladu sa pravilima EU te da je usmjeren na poboljšanje sigurnosti mreža.
Međutim, dvije godine ranije, 2020., Slovenija je potpisala deklaraciju o 5G sigurnosti sa SAD-om, pristajajući da “promovira snažan 5G ekosistem, rigoroznu procjenu dobavljača i lanaca snabdijevanja”. To se dogodilo nakon što je 2019. godine potpisala Londonsku deklaraciju sa svojim kolegama članicama NATO-a, obavezujući se da će osigurati sigurnost njihovih komunikacija, uključujući 5G, prepoznajući potrebu da se oslanjaju na sigurne i otporne sisteme.
ZAKLJUČAK
Dok se sve veći broj zemalja Evropske unije pridružuje nametanju ograničenja za visokorizične dobavljače tehnološke opreme kada je u pitanju instaliranje 5G mreže, zemlje Zapadnog Balkana (koje su se izjasnile za pritupanje EU) čak i ne razmatraju pitanja kontrole dobavljača za instaliranje 5G mreže. Kineski dobavljači Huawei i ZEN se smatraju visokorizičnim zbog njihove povezanosti sa državom i sigurnosnim službama, iako oni to redovno demantiraju.
Brojni primjeri zloupotrebe podataka od strane kineskih tehnoloških kompanija koji su upalili alarme u zemljama Zapadne Evrope i rezultirale mjerama ograničenja, u državama Zapadnog Balkana se očigledno ne shvataju ozbiljnu. Mediji sa Zapadnog Balkana su objavili više informacija o nabavci opreme kineskih proizvođača, čak i za potrebe sigurnosnih službi. Posljednji primjer je tajni ugovor Vlade Republike Srpske sa kompanijom ELINC iz Kine, koja je povezana sa vojnom industrijom koja je pri tome sankcionisana, vrijedan čak 57 miliona KM za nabavku softvera za digitalnu zaštitu u svim institucijama RS-a.