Jačanje otpornosti Moldavije nakon ruske invazije na Ukrajinu

Ruski hibridni rat protiv Moldavije uključuje različite oblike pritisaka, dezinformacija, podršku neredima i antivladinim protestima, nezakonito finansiranje političkih stranaka i opozicionih političara, pa čak i pokušaje organiziranja državnog udara. Osim toga, Moskva još uvijek kontrolira separatistički region u Pridnjestrovlju, gdje drži vojnu operativnu grupu protiv volje Kišinjeva.

Moldavske vlasti su nedavno bile relativno uspješne u poduzimanju koraka za jačanje otpornosti zemlje, posebno napuštanjem ovisnosti o ruskom gasu i preusmjeravanjem uvoza energije, uz pomoć sredstava zapadnih institucija. Moldavija je, također, u procesu usvajanja nove strategije nacionalne sigurnosti, koja će uključivati realniju procjenu Rusije.

Međutim, kako bi se ojačala otpornost Moldavije protiv ruskih vojnih i hibridnih prijetnji i kako bi se osigurao napredak u predstojećim pregovorima Moldavije o članstvu u EU, više zapadne podrške mora doći u obliku finansijske podrške, tehničke pomoći za podršku javnoj upravi, podrške raznim reformama i za jačanje kapaciteta oružanih snaga Moldavije. To će biti još važnije s obzirom na predstojeće predsjedničke i parlamentarne izbore 2024-25.

 

Evropsko vijeće je 14. decembra 2023. donijelo historijsku odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Moldavijom i Ukrajinom. Evropski put obje zemlje usko je isprepleten od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. Obje zemlje su podnijele zahtjev za članstvo u martu 2022. i zajedno su dobile status kandidata u junu iste godine.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je direktna prijetnja Moldaviji. Izjave ruskih generala i političkih lidera potvrđuju da je prvobitni vojni cilj Rusije bio da napravi kopneni koridor prema Moldaviji okupacijom obale Ukrajine do Crnog mora i poveže Pridnjestrovlje sa ruskim okupiranim teritorijama Donbasa i Krima.

Dugo nakon što je Rusija bila prisiljena odustati od ovih planova, barem za sada, ruski zvaničnici, poput ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, nastavili su prijetiti Moldaviji. Nadalje, u februaru 2023. godine, predsjednica Moldavije Maia Sandu, na osnovu informacija ukrajinske službe sigurnosti, optužila je Rusiju da je planirala državni udar protiv Moldavije u pokušaju da proevropsku vladu zamijeni proruskom, iskorištavanjem anti-režimskih protesta u Kišinjevu, koje finansira proruski prognani oligarh Ilan Šor. To je navelo Sandu da izvrši promjene u vladi i imenuje Dorina Receana, njenog savjetnika za sigurnost i bivšeg ministra unutrašnjih poslova, na mjesto premijera kako bi povećao sigurnosni profil Vlade. Osam mjeseci kasnije, Sandu je otkrila da su Wagner grupa i njen vođa, Jevgenij Prigožin, bili direktno uključeni u pripremu državnog udara.

Kontinuirana prijetnja Rusije Moldaviji primorala je moldavske vlasti da smanje ovisnost zemlje o Rusiji i da preduzmu ozbiljne korake kako bi ojačali svoju otpornost. Otpornost, kako je definirano u kontekstu NATO-a, odnosi se na sposobnost da se pripremi, odupre, odgovori i brzo se oporavi od šokova i poremećaja. Jedna važna mjera u jačanju konceptualne svijesti o državnim funkcijama u Moldaviji bila je izrada nove Strategije nacionalne sigurnosti (NSS).

 

Strategija nacionalne sigurnosti Moldavije: procjena prijetnje  

 

Nacrt nove strategije nacionalne sigurnosti Moldavije dostavljen je parlamentu na razmatranje i usvajanje 24. novembra 2023. godine. Dva posebna aspekta drastičnih promjena u sigurnosnoj situaciji oko Moldavije formirala su razlog za stvaranje nove NSS. Prvo i najvažnije je tekući rat Rusije u Ukrajini. NSS je iz 2011. naveo Rusiju među „strateškim partnerima Moldavije“, iako iza Evropske unije (EU), Sjedinjenih Država i Rumunije. Drugi je trenutni proces integracije Moldavije u EU. U vrijeme prethodne strategije, Moldavija čak nije imala ni sporazum o pridruživanju s EU, a sadašnja strategija odražava ambiciozniji plan zemlje u vezi s EU.

Novi NSS identificira prijetnje, rizike i ranjivosti koje utiču ili bi mogle uticati na nacionalnu sigurnost Moldavije. To je prvi dokument nezavisne Moldavije koji karakterizira Rusiju kao protivnika, priznaje prijetnje kao egzistencijalne i opisuje strategiju za suočavanje sa tim prijetnjama. Sve glavne prijetnje nacionalnoj sigurnosti Moldavije povezane su sa aktivnostima Rusije:

Vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i cilj ruske vlade da vojnim putem stvori kopneni koridor prema Moldaviji, čime bi se stvorili uslovi za nasilnu promjenu ustavnog poretka i likvidaciju moldavske države.

Hibridne operacije koje Ruska Federacija provodi protiv Moldavije na političkom, ekonomskom, energetskom i društvenom polju, uključujući informacije i kibernetičke operacije, sa ciljem podrivanja ustavnog poretka, izbacivanja iz kolosijeka evropskog kursa zemlje i/ili dezintegraciju države.

Ilegalno vojno prisustvo Ruske Federacije u regionu Pridnjestrovlja i njena kontrola nad separatističkim entitetom.

Izraz otpornost se često koristi u novom NSS-u, posebno u pravcima djelovanja koji su postavljeni da se suprotstave prijetnjama, rizicima i ranjivostima, naprimjer o usklađivanju nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU o otpornosti kritičnih subjekata. NSS se, međutim, ne poziva na Organizaciju Sjevernoatlantskog pakta (NATO) u vezi sa otpornošću. NSS ne pominje bilo kakvu namjeru da promijeni ustavom propisana neutralnost Moldavije, već je umjesto toga postavila ograničenja za unapređenje i jačanje saradnje sa NATO-om. Međutim, navodi se važan trend da se „države koje graniče sa Ruskom Federacijom, sa dugom tradicijom neutralnosti, odreknu ovog statusa i pridruže NATO vojnom savezu kako bi garantirale svoju sigurnost u formatu kolektivne odbrane“.

Rusija je oduvijek tumačila neutralnost Moldavije kao da ona ne može imati nikakav kontakt sa NATO-om i da ne bi trebala imati vlastite vojne sposobnosti. Osim toga, rusko vojno prisustvo u Pridnjestrovlju – kroz operativnu grupu vojnih snaga, vjerovatno manje od 1.500 ljudi – otvoreno je u suprotnosti sa neutralnošću Moldavije i nastavlja se uprkos pritužbama Kišinjeva. Nadalje, Rusija je u ratu protiv Ukrajine u nekoliko navrata lansirala krstareće rakete usmjerene na zapadnu Ukrajinu iz Crnog mora, prelazeći zračni prostor Moldavije. Ovo, također, podriva neutralnost Moldavije i Moldavija ga je osudila kao kršenje međunarodnog prava.

Iako se rasprava polako uobličava u Moldaviji – Sandu je čak spomenula članstvo u “većem savezu” u intervjuu iz januara 2023. – malo je vjerovatno da će zemlja trenutno napustiti svoju neutralnost iz ustavnih razloga i zbog nedostatka podrške za takva politiku među moldavskim stanovništvom.

 

Konkretni koraci za povećanje otpornosti Moldavije

 

Od uvjerljive pobjede na parlamentarnim izborima u julu 2021., a posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu, moldavska vlada pod Partijom akcije i solidarnosti (PAS) poduzela je nekoliko koraka kako bi povećala otpornost Moldavije i ograničila ranjivosti koje bi mogle biti iskorištene od strane Rusije.

Ove mjere se mogu podijeliti u četiri oblasti, od kojih je najvažnije da je Moldavija napustila oslanjanje na ruski gas u decembru 2022. Do tada je Moldavija bila skoro 100 posto ovisna od ruske državne energetske korporacije Gazprom, koja je prijetila obustavom isporuke gasa Moldaviji u bilo kom trenutku ako Kišinjev ne ispuni svoje ugovorne obaveze. To je bilo u kontekstu u kojem je Gazprom povećao svoje tarife više od šest puta između oktobra 2021. i novembra 2022. Početkom 2023. godine, uz pomoć zajma

od 300 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), moldavska državna energetska kompanija Energocom uspela je akumulirati 300 miliona kubnih metara gasa u podzemnim rezervoarima u Rumuniji i Ukrajini. Međutim, Moldavija je i dalje podložna ruskom energetskom pritisku kada je u pitanju opskrba električnom energijom iz elektrane u Pridnjestrovlju u vlasništvu ruske državne elektroprivredne kompanije Inter RAO.

Druga mjera koju su preduzele moldavske vlasti bila je dodatni pritisak na separatističko Pridnjestrovlje. Diverzifikacija isporuka gasa i pojava mogućnosti za uvoz električne energije iz EU, nakon povezivanja na evropsku električnu mrežu u martu 2022. godine, doveli su do toga da je Kišinjev postao znatno asertivniji u odnosima sa Tiraspolom. Ova nova asertivnost nije se odnosila samo na trgovinu i transport gasa, već i na njen odnos prema separatizmu, naprimjer, kada je Moldavija usvojila novi zakon o takozvanom separatizmu u februaru 2023. Kišinjev se ranije uglavnom suzdržavao od pritiska na Tiraspolj, zbog straha od reakcije Moskve . Ovoj novoj asertivnosti doprinijelo je i zatvaranje ukrajinske granice sa Pridnjestrovljem nekoliko dana nakon ruske invazije, ostavljajući samoproglašene separatističke vlasti u Tiraspolju izolovanim i ekonomski više ovisnim o Kišinjevu.

Treća mjera bila je ograničavanje pristupa ruskoj propagandi i dezinformacijama u Moldaviji. Moldavski parlament je već u aprilu 2022. godine izglasao javnu zabranu simbola ruske invazije, uključujući znakove "Z" i "V", kao i ruske vrpce Svetog Đorđa, jer se ovi simboli smatraju manifestacijama podrške ruskoj agresiji i kao ratno huškački. Vlasti u Kišinjevu su, također, blokirale pristup nekoliko ruskih web stranica, zabranile ruske radio stanice i televizijske kanale i oduzele dozvolu za emitovanje moldavskim televizijskim kanalima koji reemituju ruske kanale. Osim u separatističkom regionu Pridnjestrovlja, proruska raspoloženja u Moldaviji su veoma česta u Autonomnoj teritorijalnoj jedinici Gagauzija na jugu, kao i u dijelovima sjeverne Moldavije.

Četvrta mjera je bila povećanje nivoa integracije sa EU po pitanju otpornosti. Cilj je ojačati otpornost Moldavije jačanjem kapaciteta njenih oružanih snaga. Ovo uključuje povećanu sposobnost pružanja usluga civilima u kriznim ili vanrednim situacijama te kapacitet doprinosa vojnim misijama i operacijama u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU (CSDP). Od 2021. godine, EU je usvojila tri mjere pomoći u vrijednosti od 87 miliona eura u okviru Evropskog mirovnog fonda (EPF) za podršku Oružanim snagama Moldavije u kupovini nesmrtonosne opreme i usluga namijenjenih jačanju medicinske, inženjerske, logističke, taktičke komunikacije, bespilotno zračno osmatranje, komandovanje i kontrola, mobilnost i jedinice za cyber-odbranu. Oružane snage Moldavije sastoje se od samo 6.500 pripadnika podijeljenih u Komandu kopnenih snaga i Komandu zračnih snaga, obje opremljene oružjem iz sovjetske ere.

Ova finansijska podrška EU omogućila je vladi Moldavije da na bilateralnoj osnovi preraspodijeli sredstva za kupovinu opreme od svojih zapadnih partnera, kao što su radarski sistem GM 200 iz Francuske i oklopni transporteri Piranha IIIH iz Njemačke, kao kao i dronovi, municija i druga oprema iz raznih zemalja. Također je omogućio da se okonča hronično nedovoljno ulaganje u oružane snage Moldavije povećanjem budžeta za odbranu u 2023. godini za 68,2 posto na oko 85 miliona eura, iako još uvijek na skromnom nivou od 0,55 posto BDP-a. Međutim, novi NSS predviđa postepeno povećanje budžetskih izdvajanja za nacionalnu odbranu, s ciljem dostizanja jedan posto BDP-a u tekućoj deceniji.  

Podrška Zapada, također, jača otpornost Moldavije na hibridne prijetnje. U aprilu 2023. godine, na zahtjev vlade Moldavije, EU je uspostavila Partnersku misiju EU (EUPM) u Kišinjevu, prvu civilnu misiju ZBOP-a u Moldaviji. Cilj misije je poboljšanje otpornosti sektora sigurnosti u upravljanju krizama, uz istovremeno jačanje otpornosti na hibridne prijetnje u oblasti cyber sigurnosti te suzbijanje stranog manipuliranja informacijama i uplitanja.

Potreba da se poveća otpornost Moldavije na ruske hibridne prijetnje, kao što su izborni uticaj, propaganda i dezinformacije te da se suprotstavi ruskim pokušajima da podstakne i iskoristi društvene i regionalne podjele je hitna, jer Moldavija ulazi u ključni izborni ciklus sa lokalnim izborima u novembru 2023. predsjedničkim izborima 2024. i parlamentarnim izborima 2025. S obzirom na iskustvo ruskih

pokušaja miješanja u posljednje lokalne izbore, koji su uključivali poticanje antivladinih protesta, osnivanje i nezakonito finansiranje „lažne“ stranke Šansa i nezakonite isplate lokalne javne uprave u regionima, predstojeći izbori će vjerovatno biti veoma teški. Trenutna opozicija proevropskoj vladi je blok komunista i socijalista i potencijalnih proruskih populističkih partija, kao što su nedavno zabranjene stranke Šor i Šansa, koje je osnovao prognani oligarh Ilan Šor, koji je sankcioniran od strane američkog Ministarstva finansija zbog korupcije i nezakonitog zlonamjernog djelovanja u Moldaviji. On je, također, u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora zbog umiješanosti u krađu milijarde američkih dolara iz moldavskog bankarskog sistema 2014. Pobjeda proruskih i euroskeptičnih opozicionih stranaka na parlamentarnim izborima 2025. imala bi ozbiljne, pa čak i nepovratne posljedice za pregovore Moldavije o članstvu u EU.

 

Preporuke EU i zapadnim partnerima

 

Što je najvažnije, EU i zapadne institucije moraju nastaviti finansijski podržavati Moldaviju. Zahvaljujući ovoj podršci Moldavija je uspjela preživjeti rusku energetsku ucjenu 2022. Moldaviji će biti potrebna dodatna finansijska sredstva kako bi nastavila svoju strategiju energetske diversifikacije i kako bi prevazišla hibridne prijetnje Rusije kritičnoj infrastrukturi i podržala Moldaviju u suzbijanju negativnih efekata rata Rusije u Ukrajini.

EU bi trebala povećati svoju tehničku pomoć u podršci javnoj upravi u Moldaviji u vezi sa početkom pregovora o članstvu u EU. Opći cilj treba biti jačanje institucionalnih kapaciteta i ljudskih resursa centralne i lokalne javne uprave, kako bi se osiguralo efikasno i efektivno pružanje visokokvalitetnih administrativnih usluga u skladu sa evropskim principima javne uprave.

Zapadni partneri Moldavije trebaju pomoći zemlji da uspostavi osnovnu odbranu svog vazdušnog prostora. Presedan je napravljen kada je 1. juna 2023. specijalni NATO-ov avion za elektronsko ratovanje nekoliko sati letio iznad Moldavije kako bi zaštitio 45 šefova država i vlada, kao i lidere institucija EU, koji su prisustvovali drugom Samitu Evropske političke zajednice (EPC) u Kišinjevu. Ovo je bila prva priznata vazdušna izviđačka misija NATO-a nad bivšom sovjetskom republikom.

Zapadni partneri trebaju iskoristiti svoja obavještajna tijela kako bi dodatno unaprijedili sposobnosti Moldavske sigurnosne i obavještajne službe, kao i napore na reformi i demokratizaciji ovog tijela. Podrška istragama nezakonitog finansiranja, naprimjer, za jačanje otpornosti u suprotstavljanju ruskom izbornom uticaju zahtijevat će dalju ekspertizu EU.

Institucije EU i pojedine države članice, također, bi trebale pomoći u podršci revitalizaciji zaustavljene reforme finansijske decentralizacije Moldavije. Uspjeh reforme decentralizacije u Ukrajini, koja je povećala efikasnost javne uprave i povećala angažman i otpornost stanovništva na lokalnom nivou, trebao bi poslužiti kao odlična referentna tačka.