"Izgubili smo generaciju." Kako je Rusija uništila ukrajinski jezik na Krimu

Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija donio je 31. januara odluku povodom tužbe Ukrajine protiv Rusije iz 2017. godine zbog kršenja ICERD-a. Svo to vrijeme sud je proučavao materijale stranaka. Prema Krym.Reali, ruska strana je aktivno pokušavala negirati argumente iznesene u tužbi i uputila je demantije na sud. Međutim, nije uspjela opovrgnuti činjenicu kršenja prava stanovnicima Krima na obrazovanje na ukrajinskom jeziku, koje je na poluotoku uništavano skoro čitavu deceniju.

 

Obrazovanje na ukrajinskom jeziku: manje za 90 posto

 

Međunarodni sud pravde Ujedinjenih nacija skrenuo je pažnju na značajno smanjenje broja školaraca koji uče ukrajinski jezik na Krimu od 2014. godine.

„Prve godine (nakon ilegalne aneksije Krima) došlo je do smanjenja od 80 posto, a u narednoj za još 50 posto... Čak i s obzirom na činjenicu da je došlo do značajnog odliva ukrajinskih porodica u kopnenu Ukrajinu, sud  ne smatra da je to opravdanje za naglo smanjenje obima obrazovanja za 90 posto“, navodi se u odluci suda.

Ovaj zaključak opovrgava izjave ruskih vlasti koje uvjeravaju da je smanjenje obrazovanja na ukrajinskom jeziku na Krimu rezultat objektivnih procesa – nedostatka ljudi voljnih da uče na svom maternjem jeziku. Svo to vrijeme ruske vlasti su namjerno uništavale obrazovanje na ukrajinskom jeziku na poluostrvu pod krinkom navodnog nedostatka zainteresiranosti za učenje na ukrajinskom jeziku, uvjeravaju ukrajinski stručnjaci.

 

Kako su stanovnici Krima rusifikovani

 

Prije ruske aneksije Krima 2014. godine, prema zvaničnim podacima, skoro 13.000 (više id sedam posto) učenika se školovalo na ukrajinskom jeziku u lokalnim školama. Nakon ruske aneksije poluostrva, ruske vlasti su počele aktivno potiskivati ukrajinski jezik iz obrazovnih institucija. Najslikovitiji primjer toga bila je promjena rukovodstva i naknadno ponovno profiliranje Ukrajinske škole-gimnazije u Simferopolju. Jedina gimnazija na Krimu u kojoj se govori ukrajinski postala je škola u kojoj se govori ruski.

Već u školskoj 2014-2015. dogodile su se značajne promjene u obrazovanju u školama na Krimu, ističu iz ukrajinskog centra za građansko obrazovanje "Almenda".

„Tamo se broj učenika u školama na ukrajinskom jeziku značajno smanjio – sa 12.800 na 1.9000. A u akademskoj 2015-2016. godini nastavljen je trend smanjenja obrazovanja na ukrajinskom jeziku na 0,5 posto“, napominju iz  “Almende”.

Ruske vlasti na Krimu su to objasnile nedostatkom osoba voljnih da se školuju na ukrajinskom jeziku. Zbog toga su se mnogi nastavnici ukrajinskog jezika počeli  prekvalificirati i predavati ruski jezik.

Naime, takav trend je rezultat pritiska na roditelje i djecu iz uprava škola na Krimu, smatraju stručnjaci "Almende". Neki roditelji nisu krili da njihova djeca ne smiju učiti na maternjem jeziku. A nastavnici su izjavili da ne mogu držati nastavu na ukrajinskom jeziku, jer su svi udžbenici objavljeni u Ukrajini povučeni prije početka školske godine, a prijetile su im velike novčane kazne za njihovu proizvoljnu upotrebu.

Stručnjaci su još 2014. proglasili "vještačku rusifikaciju obrazovanja" na Krimu. Kao rezultat toga, do 2019. godine na poluostrvu nije ostala nijedna škola sa ukrajinskim nastavnim jezikom, samo pet škola je imalo nastavu na ukrajinskom jeziku i samo osam odeljenja na ukrajinskom jeziku, izvijestila je Krimska grupa za ljudska prava.

A nakon što je Rusija pokrenula spunu vojnu invaziju na Ukrajinu, ukrajinski jezik se više nije učio u školama na Krimu, čak ni kao izborna opcija, kao što je to bilo prethodnih godina, navodi Predstavništvo predsjednika Ukrajine u AR-u Krim.

 

Jezik ili sigurnost

 

Uništavanje nastave na ukrajinskom jeziku na Krimu olakšala je ruska represivna politika prema proukrajinskom stanovništvu, kaže stručnjak "Almenda" Oleg Ohredko.

 

„Od 2014. na Krimu je stvorena neprijateljska atmosfera oko ukrajinskog jezika u pozadini oštrog progona ljudi zbog njihove proukrajinske pozicije. Tamo je de facto zabranjeno čak i slaviti rođendan Tarasa Ševčenka. Uhapšeni su ljudi koji donose cvijeće na njegov spomenik. U takvim uslovima Krimljani imaju instinkt samoodržanja – odbijaju učiti ukrajinski jezik kako bi sačuvali svoju i sigurnost svoje djece. Ponekad zapažamo takve činjenice kada su djeca iz istog razreda krimske škole došla na ukrajinski univerzitet i saznala za to tek kada su došla da studiraju. Odnosno, sakrili su ukrajinski jezik iz sigurnosnih razloga”, rekao je on za Krym.Realia.

Napori ruskih vlasti da organiziraju obrazovanje na ukrajinskom jeziku na poluostrvu Krim tokom ove decenije bili su fikcija, napominje Oleg Ohredko. Posljedice toga će se osjetiti nakon moguće deokupacije Krima, tvrdi on.

„Mi smo na Krimu izgubili skoro jednu generaciju. Ove godine posljednja djeca koja su išla u školu pod ukrajinskim vlastima na Krimu diplomiraju. Drugi su studirali ne samo prema ruskim standardima, već u okruženju koje je neprijateljsko prema Ukrajini. Došlo je do promjene identiteta ove djece, koju je pratila aktivna militarizacija i formiranje slike neprijatelja iz Ukrajine. To je veoma veliki problem sa kojim ćemo se suočiti tokom reintegracije Krima u Ukrajinu“, istaknuo je ekspert.

 

"Krimljani će sačuvati ukrajinski identitet"

 

Andrij Ščekun, aktivista sa Krima, predstavnik Regionalnog vijeća Ukrajinaca Krima (KRUK), više puta je izjavio da ruske vlasti koriste "nove pristupe i trikove" da unište obrazovanje na ukrajinskom jeziku i ukrajinizam općenito na Krimu. Međutim, siguran je da Rusija nije uspjela potpuno uništiti ukrajinski identitet Krimljana u deceniji koja je skoro prošla.

„Za skoro 10 godina na Krimu je mnogo toga uništeno. Uništene su ukrajinske škole, vrtići i, zapravo, obrazovanje na ukrajinskom jeziku. To je urađeno prije nekoliko stotina godina. Ali na Krimu neće biti moguće slomiti ukrajinski identitet, duh i volju. Čim deokupiramo Krim, vidjećete koliko će biit voljnih na Krimu da uče ukrajinski jezik. Zato što će ukrajinski identitet sačuvati prvenstveno oni Ukrajinci koji ostanu na poluostrvu“, rekao je Andrij Ščekun za Krym.Realii.

Prema njegovom mišljenju, odluka Međunarodnog suda pravde UN-a trebalo bi biti osnov za druge međunarodne postupke u vezi sa postupcima Rusije na Krimu, kako bi se vratila prava žrtava, uključujući isplatu odštete.