Iz Brisela saopćeno da EU počinje pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom o pridruživanju

"U svjetlu rezultata koje su postigle Ukrajina i Moldavija te tekućih reformskih napora, Evropska komisija je preporučila da Vijeće otvori pregovore o pristupanju s obje zemlje", objavljeno je iz Evropske komisije,  dok predstavljana dugo očekivana procjena zemalja kandidata kojima će se ponuditi članstvo.

Prema preporuci, čelnici EU mogli bi podržati otvaranje pregovora o pridruživanju Ukrajine i Moldavije tokom narednog samita Evropskog vijeća sredinom decembra, što je odluka za koju je potreban jednoglasni blagoslov svih 27 država članica.

Ovo je prvi put da je Evropska komisija dala zeleno svjetlo za formalne pregovore o pristupanju prije nego što je neka zemlja u potpunosti ispunila sve preduslove, ali kontinuirani agresivni rat Rusije protiv Ukrajine unio je osjećaj hitnosti u tradicionalno spor proces odobravanja pristupanja novih članica EU.

Prema navodima Evropske komisije, aktivnosti tehničke naravi bi mogle početi "odmah" nakon što lideri EU odobre pregovore kako bi pregovarački okvir - mapa puta za pregovore - mogao biti brzo usvojen, kada i Ukrajina i Moldavija finaliziraju reforme koje su na čekanju. Evropska komisija kaže da je spremna izvijestiti o napretku u završetku tih reformi do marta naredne godine.

Predsjednica Evropske komisije Von der Leyen naglasila je da proces ostaje zasnovan na zaslugama i da se ne može dati "fiksni datum" za punopravno članstvo.

“Proširenje je vitalna politika za Evropsku uniju. Završetak pridruživanja EU je zov historije, prirodni horizont naše Unije. Prošla proširenja su pokazala ogromnu korist i za zemlje pristupnice i za EU. Svi mi pobjeđujemo," dodala je Von der Leyen.

U razgovoru za Euronews neposredno prije objavljivanja izvještaja, Olha Stefanišna, zamjenica ukrajinskog premijera za evropske i evroatlantske integracije, rekla je da je to "važna procjena" i da zemlja planira objaviti svoje naredne korake kao odgovor na preporuke.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, opisao je odluku kao "historijski korak koji utire put ka jačoj EU s Ukrajinom kao članicom".  

Predsjednica Moldavije Maia Sandu, također, je pozdravila preporuku Komisije i obećala da će "neumoljivo raditi" na putu ka članstvu u EU.

I Ukrajina i Moldavija dobile su zvanični status kandidata za članstvo u EU u junu prošle godine, samo nekoliko sedmica nakon što je Rusija ušla sa tenkovima u Ukrajinu. Dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji oživjelo je proces proširenja EU koji je prethodno bio u dugom stanju mirovanja.

Lideri EU priznaju da geopolitička relevantnost bloka zavisi od integracije njegovog istočnog krila, a njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da će cijeli evropski kontinent postati "ranjiviji" ako se EU ne proširi.

Komisija je, također, preporučila dodjeljivanja kandidatskog statusa Gruziji, 17  mjeseci nakon što je proglašena za potencijalnog kandidata.

 

Pristupni pregovori za Bosnu i Hercegovinu - jedinu od pet zemalja kandidata Zapadnog Balkana koji još nisu u zvaničnim razgovorima - mogu biti odobreni "kada se postigne neophodan stepen usklađenosti", rekla je Von der Leyen.

 

Ključne reforme na čekanju

 

Nova procjena napretka zemalja kandidata na putu ka članstvu u EU potvrđuje da je Ukrajina ispunila četiri od sedam preduslova za otvaranje pregovora, s tim da se još moraju obaviti određene aktivnosti koje se tiču borbe protiv korupcije, deoligarhizacije i prava manjina.

Moldavija treba finalizirati reforme pravosuđa i uvesti dalje mjere protiv korupcije.

Obje zemlje su postigle najmanje 90 posto potrebnih reformi, rekao je zvaničnik Evropske komisije, sugerirajući da bi Kijev i Kišinjev mogli završiti process reformi na vrijeme kako bi pregovori počeli u prvoj polovini 2024.

Ali nezavršene reforme mogle bi izazvati nelagodu među nekim liderima EU. Diplomatski izvori rekli su za Euronews da, iako će zemlje članice vjerovatno podržati otvaranje pregovora u decembru, neke zemlje radije odlažu zvanične pregovore do 2024. kako bi osigurale da su reforme pravilno završene.

Mađarski ultranacionalistički premijer Viktor Orban ranije je zaprijetio da će staviti veto na kandidaturu Ukrajine za članstvo u EU zbog, kako je opisao, neuspjeha u poštivanju prava mađarske manjine u najzapadnijoj pokrajini Zakarpatske oblasti.

Kao dio svojih reformi, Ukrajina mora osigurati integraciju manjinskih jezika, uključujući jezike EU rumunski i mađarski, u sistem srednjeg obrazovanja i medijsku sliku zemlje, u skladu sa preporukama Venecijanske konvencije Evropskog vijeća.

Ali ruski, za koji se procjenjuje da govori oko 30 posto Ukrajinaca, bit će isključen iz jezičkih reformi.  

„Korištenje ruskog jezika nije nešto na šta će Evropska komisija obraćati pažnju“, potvrdio je u srijedu visoki zvaničnik EU.

Snažan napredak u borbi protiv korupcije, također, se smatra ključnim za osiguranje podrške država članica. Slovački premijer Robert Fico, koji je prošlog mjeseca položio zakletvu i predvoditi koaliciju koja uključuje prorusku stranku, nedavno je izrazio rezerve u pogledu planova EU da poveća finansijsku podršku Ukrajini, rekavši u objavi na Facebooku da je „Ukrajina jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu.”

Ukrajina se nalazi na 116. mjestu od 180 zemalja u Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, koji rangira zemlje od najmanje do najviše korumpirane.

Uprkos ukorijenjenosti korupcije, Zelenski je uložio ogromne napore da ispuni zahtjeve Brisela protiv korupcije. Rekonstrukcija korupcije u njegovoj vladi kulminirala je u septembru kada je njegov ministar odbrane Oleksij Reznikov napustio funkciju nakon višestrukih skandala koji su uključivali nabavku robe i opreme u njegovom Ministarstvu.

EU traži od Kijeva da podigne zakonsku granicu za broj zaposlenih u svom Nacionalnom antikorupcijskom birou i da svojoj Nacionalnoj agenciji za prevenciju korupcije da više ovlasti za provjeru imovine javnih službenika.

Izvještaj Evropske komisije poziva Kijev da pooštri pravila lobiranja kako bi suzbio uticaj oligarha na javnu administraciju.

"Oligarsi su zvanično mrtvi, ne sa fizičke tačke gledišta, već kao kreacija postsovjetskog tranzicionog perioda. Tako da ima mnogo stvari koje treba postići", rekla je potpredsjednica vlade Olha Stefanišina za Euronews.

"Ali u suštini, mi smo prepoznati kao zemlja koja je prevazišla ovaj uticaj. I nema povratka", dodala je ona.