HRW: Ruske snage pogubile ukrajinske vojnike koji su se predali

 

Čini se da su ruske snage pogubile najmanje 15 ukrajinskih vojnika dok su se pokušavali predati, a moguće i još šest koji su se predavali ili koji su se već predali, od početka decembra 2023. godine, saopćeno je iz Human Rights Watch. Ove incidente treba istražiti kao ratne zločine.

“Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, njezine snage su počinile mnoge gnusne ratne zločine”, rekla je Belkis Wille, saradnik direktora za krize i sukobe u Human Rights Watchu. “Pogubljenje po kratkom postupku – ili ubistvo – hladnokrvno ubijenih ukrajinskih vojnika koji su se predali, među kojima je bilo i ozlijeđenih, što je izričito zabranjeno međunarodnim humanitarnim pravom, također je uključeno u to sramotno nasljeđe”.

Human Rights Watch istražio je tri slučaja pogubljenja po kratkom postupku najmanje 12 ukrajinskih vojnika provjerom i analizom snimaka napravljenih dronom i objavljenih na društvenim mrežama 2. decembra i 27. decembra 2023. te 25. februara 2024. godine. U tim su slučajevima vojnici su pokazali jasnu  namjeru da se predaju i, budući da više nisu učestvovali u neprijateljstvima, smatrani su osobama koje nisu sposobne učestvovati u ratu i nisu mogli biti meta prema međunarodnom humanitarnom pravu ili zakonima rata.

Human Rights Watch potvrdio je lokaciju dva od tri incidenta na temelju snimaka, ali zbog nedostatka geografskih detalja u video zapisima, nije mogao utvrditi tačnu lokaciju trećeg. Human Rights Watch nije uspio provjeriti ko je upravljao dronom koji je snimio video zapise u ovim slučajevima.

Human Rights Watch istražio je četvrti slučaj analizirajući još jedan videoisječak objavljen na društvenim mrežama 19. februara, koji prikazuje dva ruska vojnika kako ubijaju trojicu nenaoružanih ukrajinskih vojnika koji se predaju. Iako je račun koji je objavio isječak naveo mjesto incidenta, Human Rights Watch nije uspio nezavisno provjeriti mjesto na kojem se događaj desio.

Za peti incident istraga se oslanjala na intervju s ukrajinskim vojnikom, videosnimak objavljen na kanalu Telegram 16. februara i opsežnu medijsku pokrivenost uključujući intervjue sa članovima porodice jedne od žrtava. Podaci sugeriraju da je u incidentu pogubljeno šest vojnika, iako su okolnosti bile manje jasne.

U jednom od pet incidenata, 25. februara, potvrđena snimka dronom je masovno podijeljena na internetu, uključujući X (prije poznat kao Twitter), pokazuje najmanje sedam ukrajinskih vojnika kako izlaze iz zemunice među nekim stablima između dva polja, skidajući svoje pancire, najmanje jedan vojnik koji skida kacigu i svi leže licem prema dolje dok petorica ruskih vojnika nišane svojim oružjem u njih. Ruski vojnici su prepoznatljivi po oznakama u vidu crvenih traka oko ruku i nogu. Tri ruska vojnika zatim pucaju prema ukrajinskim vojnicima koji su se očito predali, sa leđa i s obje strane.

Šest ukrajinskih vojnika ostaje licem prema dolje, vidljivo reagirajući na udar hica, dok jedan pokušava ponovno ući u zemunicu, ali biva ubijen prije nego što je to uspio ući u zemunicu. Incident se dogodio u blizini sela Ivanivske u Donjeckoj oblasti. Lokaciju je prvi potvrdio EjShahid, volonter za GeoConfirmed, a potom su potvrdili istraživači Human Rights Watcha.  

Čini se da ova pogubljenja nisu izolirani slučajevi. Human Rights Watch, također, je identificirao snimke ruskog drona objavljene 5. februara 2024. godine, koje bilježe zaseban trenutak na bojnom polju. U tom incidentu Human Rights Watch nije mogao utvrditi jesu li se ukrajinski vojnici predali, ali muški glas koji se čuje na snimci, koji se čini vjerodostojnim, očito izdaje zapovijedi ruskim vojnicima na frontu u regiji Donjecka. Glas kaže na ruskom "ne uzimajte zarobljenike, strijeljajte sve". Audiovizuelna analiza snimka ide u prilog zaključku da je dron ruski.

Izvještaj koji je u martu 2023. godine objavila Promatračka misija Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ukrajini dokumentira pogubljenja ruskih oružanih snaga i Wagner Grupe nad 15 ukrajinskih ratnih zarobljenika (POW) tokom prve godine invazije Rusije na Ukrajinu. U svom periodičnom izvještaju od februara do jula 2023. godine, UN je dokumentirao pogubljenje šest ukrajinskih ratnih zarobljenika po kratkom postupku. Naknadni izvještaj objavljen u martu 2024. godine, koji pokriva prethodna tri mjeseca, identificirao je 12 prijavljenih epizoda pogubljenja najmanje 32 ratna zarobljenika ili ljudi izvan borbe. UN je nezavisno potvrdio tri potonja incidenta, u koje je uključeno sedam ukrajinskih vojnika.

9. aprila Ured glavnog tužitelja Ukrajine saopćio je da provodi 27 kaznenih istraga o pogubljenju 54 ukrajinska ratna zarobljenika. Ured glavnog tužitelja rekao je Human Rights Watchu da nije u mogućnosti podijeliti više informacija o ovim slučajevima, ali je naveo tri obavijesti o sumnji koje je izdao protiv ruskih vojnika za izvansudska pogubljenja, od kojih je jedno rezultiralo sudskom presudom u odsutnosti, a nedavna izjava spominje četvrti. Promatračka misija UN-a za ljudska

prava u Ukrajini dokumentirala je slučajeve u kojima su ukrajinske oružane snage zlostavljale ruske ratne zarobljenike tokom invazije.

Human Rights Watch napisao je pismo ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu 22. aprila, tražeći pojedinosti o gore opisanim incidentima, kao i sve naredbe ruskim snagama da ubijaju ukrajinske vojnike koji se predaju umjesto da ih se zarobi. Nije dobio nikakav odgovor.

Međunarodno humanitarno pravo ili ratni zakoni zahtijevaju od strana u međunarodnom oružanom sukobu da se prema oružanim snagama koje nisu u mogućnosti da učesvuju u borbenim dejstvima i onima u pritvoru, koji postaju ratni zarobljenici, ponašaju humano u svim okolnostima. Ratni zločin je namjerno ubijati, maltretirati ili mučiti te snage. Zapovijed da se ubiju ratni zarobljenici ili da se pogube vojnici koji su se predali radije nego da se zarobe, što je poznato kao nemilost, strogo je zabranjeno međunarodnim humanitarnim pravom. Takve zapovijedi krše međunarodno humanitarno pravo ili zakone ratovanja, obveze kao i vlastite vojne statute, a izdavanje takve zapovijedi i njezino provođenje su ratni zločini.

Osim što je obavezuje međunarodno humanitarno pravo, Rusija je stranka Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) koji strogo zabranjuje ubistva po kratkom postupku.

Rusija, također, ima obvezu prema međunarodnom humanitarnom pravu istražiti i procesuirati navodne ratne zločine koje su počinile njene snage ili one počinjene na teritoriju koji kontrolira. Međutim, opsežna dokumentacija Human Right Watcha o kršenjima međunarodnog humanitarnog prava u Čečeniji, Gruziji, Siriji i Ukrajini tokom više od tri desetljeća jasno pokazuje da Rusija nije bila voljna procesuirati ratne zločine i druga kršenja međunarodnog prava, koja su počinile njezine snage.

"Iako je svaki od ovih slučajeva užasavajući, možda je ono što najviše osuđuje dokazi koji u barem jednom slučaju pokazuju da su ruske snage izričito izdale naredbe da se ubiju vojnici umjesto da im dopuste da se predaju, čime su podržale ratne zločine", rekla je Wille.