Gruzija: Sljedeća obojena revolucija ?

Ranije ovog mjeseca, 1. augusta, u Gruziji je stupio na snagu sporni zakon o „transparentnosti stranog uticaja“. Zakon nameće neopravdano stroge kontrole nad građanskim grupama koje primaju više od 20 posto sredstava iz inozemstva, označavajući ih kao „organizacije koje provode interese strane sile”. Ovo uključuje lokalne organizacije civilnog društva, kao i medije. Organizacije su podložne teškim i nesrazmjernim zahtjevima izvještavanja i sankcijama za nepoštovanje. Opsežna inspekcijska ovlaštenja data državnim organima stvaraju zastrašujući efekat, potencijalno gušeći i eliminirajući organizacije koje su kritične prema vladi. 

Od protesta do usvajanja
Sličan nacrt zakona povučen je prošle godine nakon masovnih protesta; protivnici zakona su istaknuli da je napravljen po uzoru na sličan zakon koji je uveden u Rusiji 2012. godine i da bi se mogao koristiti za suzbijanje građanskih grupa.
Kada je gruzijska vlada ponovo predstavila nacrt zakona u aprilu 2024. godine, prekršivši svoje obećanje da više neće predlagati takav zakon, to je izazvalo ponovne masovne proteste – najveće koje je zemlja vidjela od vremena nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine. Parlamentarna procedura je uključivala razmatranje u nacionalnom parlamentu. Gruzijski saveznici, također, su upozorili da će Zakon ugušiti teško stečene slobode i opstruirati put zemlje ka članstvu u Evropskoj uniji.
Kao odgovor, vladajuća koalicija Gruzijski san krenula je u koordiniranu kampanju za diskreditaciju lokalnih građanskih aktera, medija i donatora koji ih podržavaju – prije svega, Sjedinjenih Američkih Država i EU. Ovo je označilo jasnu prekretnicu ka bržem prihvatanju otvorene anti-EU i anti-zapadne retorike.
Anti-EU i antizapadna retorika
Još od invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, gruzijska vlada je nastojala stvoriti uravnoteženu sliku između prozapadne i skrivene kremljske kampanje. Opozicione stranke su više puta kritikovale Gruzijski san da je previše blizak Kremlju. Ali sa kontroverzom oko Zakona o stranim agentima koja se javlja 2023. i ponovo ovog proljeća, čini se da se ova ravnoteža ruši. Naravno, u uzavrelom i polarizovanom političkom okruženju u Gruziji, na predstojećim parlamentarnim izborima sljedećeg oktobra, vladajuća stranka je sklona izvjesnoj nervozi.
Čini se da zvaničnici Gruzijskog sna i provladini stručnjaci sada prihvataju zajedničke stavove Kremlja kako bi diskreditirali EU i one građanske i političke snage u Gruziji koje žele zadržati zemlju na proevropskom kursu. Postoje 'uvjerljivi dokazi da vladini akteri šire dezinformacije i propagandu kako bi diskreditirali organizacije civilnog društva, medije i opoziciju', rekla je Nino Dolidze, građanski aktivist, u intervjuu za EUvsDisinfo.
Zvaničnici i komentatori počeli su optuživati EU da nastoji destabilizirati zemlju u sklopu programa 'promjene režima'. Oni su demonstrante ocrnili lažnim tvrdnjama da su upućeni iz inozemstva da izazovu "obojenu revoluciju" u Gruziji. Neki mediji su pokušali sugerirati da je proteste organizirala američka ambasada u Tbilisiju. Pokret Narodna moć, bliski saveznik Gruzijskog sna, označio je evropske diplomate kao instrumente 'globalne ratne stranke' koji pokušavaju pokrenuti proces 'majdanizacije' u Gruziji i uvući zemlju u ruski rat protiv Ukrajine. To bi, kako se navodi, poslužilo za otvaranje 'drugog fronta' u ratu Zapada protiv Rusije. Takve tvrdnje o 'drugom frontu' i 'obojenim revolucijama' odavno su bile među narativima Kremlja za diskreditaciju vanjske politike EU.
'Majdanizacija'
Značajan primjer ovih narativa je POSTV, istaknuti provladin propagandni kanal, koji je kreirao seriju dokumentarnih filmova s ciljem diskreditacije protesta i klevetanje učesnika, uključujući građanske aktiviste, grupe mladih i nevladine organizacije. Ovi filmovi sugeriraju da su protesti orkestrirani iz inozemstva, propagirajući ideju da se zapadne sile protive Zakonu o stranom utjecaju kako bi prikrile svoje tajno finansiranje različitih grupa u Gruziji. Krajnji cilj? Destabilizirati zemlju i rušiti demokratsku vlast – scenarij Euromajdana.
'Pokvarena EU'
Provladini mediji u Gruziji i drugdje s entuzijazmom su pokupili i pojačali bijes zvaničnika i komentatora Gruzijskog sna. Prema Dolidze: „Dezinformacije koje smo ranije vidjeli uglavnom su domaće, ali od prošle godine manipulativne mreže na koje smo naišli nisu bile iz Gruzije, već iz Rusije“.
Pojačavajući poruke o Gruzijskom snu, provladini mediji dodali su uobičajene dezinformacijske narative Kremlja u kojima se, između ostalog, navodi da je Zapad 'pokvaren' i da EU nastoji svoje dekadentne vrijednosti nametnuti u zdravim, tradicionalnim društvima. Tvrdili su da EU gura LGBTQI+ propagandu u Gruziji i vrši pritisak na vladu da normalizira homoseksualnost i legalizira istospolne brakove. Također su tvrdili da bi članstvo u EU natjeralo Gruziju da prihvati 'izopačenost'.
EU je postala posebna meta takvih dezinformacija nakon što su visoki predstavnik Josep Borrell i evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi upozorili da nacrt zakona nije u skladu sa standardima EU i da bi zakomplikovao put Gruzije prema EU. EU je naknadno suspendirala 30 miliona eura podrške gruzijskim odbrambenim snagama i najavila da će „preispitati direktnu pomoć vladi, istovremeno osiguravajući kontinuiranu podršku civilnom društvu i nezavisnim medijima u zemlji. EU je, također, opisao trenutni pravac djelovanja gruzijskih vlasti kao ugrožavanje puta Gruzije u EU, što de facto dovodi do "zaustavljanja" procesa pridruživanja. Za razliku od tvrdnji zvaničnika Gruzijskog sna, zakon o “transparentnosti stranog uticaja” zapravo je gurnuo Gruziju dalje od EU nego što je bila prije njegovog usvajanja.
Vidjeli smo koliko brzo se poruke u medijima mogu promijeniti kao odgovor na politička dešavanja. U slučaju Gruzije, to su očigledno vodili zvaničnici i provladini komentatori. Za dobro gruzijskog naroda, trebalo bi da se vrati nazad, prema manje konfrontacijskim i konstruktivnijim narativima.