Gruzija se sprema za postizborne probleme

Jedina sigurnost koja proizlazi iz glasanja na gruzijskim parlamentarnim izborima 26. oktobra je da ništa nije sigurno.

U javnosti kontinuirano predstavljan kao izbor Istoka protiv Zapada, većina glasova je prebrojana, ali nema prihvaćenog pobjednika. Postizborni krajolik je okovan maglom, obećane su masovne demonstracije od 28. Oktobra, a retoričke razmjene su gadne i sve gore. To nije sretan ishod.

To je bilo naglašeno kada su obje strane proglasile pobjedu.

Gruzijska vladajuća stranka Gruzijski san (GD), koja je obećala hapšenja i suđenja opozicionim liderima, ukazala je na zvanične brojke zvanične izborne komisije koje pokazuju da je osvojila skoro 54 posto glasova. Ostatak je pripao opoziciji koja je osvojila skoro 44 posto.

Statistika je pokazala da vladajuća stranka najveću podršku ima u ruralnim područjima, dok gubi u većim gradovima. Naprimjer, maksimalni broj glasova za Gruzijski san u glavnom gradu Tbilisiju bio je 44 posto, dok je minimalan iznosio 33 posto, naglašavajući rastuću nepopularnost stranke među stanovnicima gradova.

Međutim, službeni rezultati nisu mogli objasniti oštro odstupanje od dvije izlazne ankete koje su provele zapadne agencije. Oni su pokazali da Gruzijski san ima oko 41 do 42 posto i da je opozicija osvojila većinu glasova. To je izazvalo masovno ogorčenje i optužbe da je glasanje izmanipulirano. Društvene mreže bile su prepune slika punjenja glasačkih listića i muškaraca koji se tuku ispred biračkih mjesta. Neki su tvrdili da su otkrili dokaze zloupotrebe.

Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili, koja je protivnica Vlade Gruzije predvođene Gruzijskim snom, prednjačila je u žalbama, rekavši da je rezultat bio "potpuni falsifikat" u onome što je ona nazvala "ruskom specijalnom operacijom". Nekoliko opozicionih stranaka odbacilo je zvaničan ishod i reklo da će bojkotovati novi parlament.

Ovom pitanju jedva da su pomogle misije stranih posmatrača čiji su izvještaji bili izuzetno detaljni, ali nisu pružili mnogo jasnoće. Privremeni zaključci Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS) bili su dugi 21 stranicu i ponudili su mnoge primjere problema sa glasanjem bez davanja sažetog općeg suda.

Ipak, navodi se da su u šest posto slučajeva posmatrači bili svjedoci problema uključujući pritisak i zastrašivanje birača, što je nazvao "značajno visokim brojem". Osim toga, navodi se da je u 24 posto slučajeva tajnost glasanja bila ugrožena i da su predstavnici Gruzijskog sna snimali glasače (iako to nije nezakonito). I gruzijski i međunarodni posmatrači izvijestili su o ukupnom nepravednom izbornom okruženju u kojem je vladajuća stranka uživala značajan uticaj.

Opozicione stranke su kontinuirano kritikovale Centralnu izbornu komisiju zbog njene percipirane usklađenosti sa Vladom, ističući da su izborne reforme provedene na brzinu i bez dovoljno javnih konsultacija.

 

Gruzijski san je tvrdio da su bilo kakve nedosljednosti dio izbornog procesa u svim zemljama i da je stranka odlučno pobijedila sa više od milion glasova.

Američki i evropski zvaničnici već mjesecima upozoravaju da planovi vladajuće stranke ukazuju na pomak sa liberalno-demokratskog evropskog kursa prema Rusiji. Kremlj je pozdravio glasanje i optužio Zapad da nastoji destabilizirati zemlju.

Ako Gruzijski san – kao što se čini vjerovatnim – ponovo preuzme dužnost, njegov budući put izgleda veoma različit od onoga kojim je išao prije. Njen milijarder osnivač Bidzina Ivanishvili nazvao je Zapad "strankom rata", vlada je usvojila represivni zakon o stranim agentima i najavila suzbijanje onoga što naziva LGBT+ propagandom. Predlaže "suđenja u nirnberškom stilu" protivnicima.

I SAD i EU pozvale su na istragu šta se tačno dogodilo tokom glasanja, ali zabrinjavajuće je malo argumenata o tome šta će se dalje desiti - historijski sukob između Gruzije i njenih bivših zapadnih prijatelja.

Ovo se može dogoditi prilično sporo. Zapad će vjerovatno izabrati oprezniji pristup čekanju i vidjeti i možda primijeniti odmjeren, ali inkrementalni pritisak na Tbilisi.

Postoji, uprkos sve tamnijem nebu, mogući kompromis kojim se Gruzijski san slaže da bi u zamjenu za međunarodno priznanje izbornih rezultata vladajuća stranka mogla razmotriti ukidanje stranih agenata i LGBT+ zakona. Ovo bi potencijalno moglo ostaviti zapadne partnere zemlje zadovoljnima, a opoziciju manje ogorčenom nego što je trenutno.

Ako bi se to ipak dogodilo, to bi značilo da je vladajuća stranka u cjelini bila motivirana strategijom razvodnjavanja potencijalne zapadne kritike i skretanja političke opozicije u zemlji. Kontroverzni zakoni bi stoga bili sredstvo za postizanje političke pobjede.

Alternativa je duga serija uličnih protesta i parlament bez opozicije. Na kraju bi se to moglo završiti nečim sličnim 2020. godini, kada je nakon višemjesečnog odgađanja opozicija konačno prihvatila i zauzela svoja mjesta u parlamentu, smirivši političku krizu, ali ostavivši veliki dio stanovništva da se osjeća izdanim.

Gruzijski izbori sada su vrlo jasno dio šire geopolitičke borbe koja se intenzivirala između Zapada i Rusije nakon invazije Kremlja na Ukrajinu.

Moldavija, Ukrajina i Gruzija, pogranična područja kako ih često nazivaju, našle su se pod ogromnim pritiskom ruske strane.

Ako je glavni ishod izbora samo povećanje tenzija između Tbilisija i EU/SAD, Rusija će imati najviše koristi.