Glasanje u Slovačkoj pokazuje potrebu da se NATO suprotstavi ruskim dezinformacijama
Slovački izbori pokazali su da se rusko miješanje u zapadne demokratije pojačava, prijeteći da posije nepovjerenje širom Evrope. Postoji hitna potreba da države članice NATO-a djeluju.
NATO na dezinformacije gleda kao na “aktivnosti (koje) nastoje produbiti podjele unutar i između zemalja članica NATO-a i na kraju oslabiti Alijansu”.
Izbori u Slovačkoj, Srbiji, Češkoj, Poljskoj i Holandiji pokazuju da odbrana Alijanse nije uspjela.
Kremlj ima za cilj povećati razdor među Evropljanima i odvratiti pažnju od njihovih kontinuiranih ratnih zločina u Ukrajini, ohrabrujući tako podjele i uvećavajući svoj uticaj. Glasanje u Slovačkoj u septembru pokazalo je da su ruske informativne operacije ostale dosljedne, ali se sada primjenjuju na fokusirane teme i da ih podstiču lokalni simpatizeri spremni da zastupaju ove narative.
Slovačka proruska stranka SMER-SD (Kurs-socijalna demokratija) dobila je skoro 23 posto glasova na parlamentarnim izborima 30. septembra, što odražava promjenu u zemlji. Njen populistički premijer, naklonjen Kremlju, Robert Fico, koristi Putinovu retoriku da iskrivi činjenice o Ukrajini i predložio je obustavu vojne pomoći Kijevu.
On je 20. januara, naprimjer, rekao da Ukrajina nije suverena država, jer njome upravljaju Sjedinjene Američke Države i da će morati žrtvovati teritorije Kremlju.
Slovačka je od posebnog interesa, jer ne postoje tradicionalni ruski propagandni resursi, poput Sputnjika ili RT, koji bi se emitovali na nacionalnom jeziku. (Iako Sputnjik ima izdanje na češkom jeziku i jezici su međusobno razumljivi.)
„Prodor prokremaljnskih propagandnih narativa u slovački informativni prostor događa se od 2014. godine“, navodi se u izvještaju Varšavskog instituta.
Tada se pojačao "naglasak na obmanjujućim narativima o navodnom ugnjetavanju ruske manjine u Ukrajini, zapadnoj političkoj i društvenoj dekadenciji ili navodnoj jakoj pozadini krajnje desnice u ukrajinskom društvu i politici", navodi se u izvještaju.
Istraživanje je pokazalo da Kremlj koristi niz resursa, uključujući ambasade, špijune i lokalne saradnike, kao i društvene medije, kako bi unaprijedio svoje ciljeve i širio propagandu u Slovačkoj.
Ključni narativi uključuju prikazivanje Rusije kao žrtve, zaštitnice tradicionalnih vrijednosti i prirodnog slavenskog saveznika uz zloupotrebu historijskih paralela za jačanje pozitivnog raspoloženja. Historija je, također, prepravljana kako bi se Moskva predstavila u pozitivnom svjetlu i umanjili njeni ratni zločini u Ukrajini.
Kritike se odbijaju označavanjem protivnika kao rusofoba, narativ koji propagiraju ličnosti kao što je slovački poslanik u Evropskom parlamentu Milan Uhrík, predsjednik krajnje desničarske stranke Republika.
Slična taktika korištena je u Njemačkoj 2016. godine kada su ruski propagandni kanali proširili Slučaj Lisa, izmišljenu priču o silovanju djevojčice od strane imigranta, kako bi skrenuli pažnju sa ruskih ratnih zločina u Alepu.
Nekoliko dana prije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ministar odbrane Jaroslav Nagy rekao je da neke slovačke medijske resurse direktno finansira Moskva. S izbijanjem rata, slovačka vlada je brzo blokirala proruske internetske kanale, jer se smatralo da šire sadržaje štetne po interese države.
Prijetnja je naglašena kada je zaposlenik web stranice Hlavné správy uhvaćen kako prima novac od ruskog obavještajnog oficira u zamjenu za objavljivanje proruskog materijala.
U saopćenju objavljenom prije izbora 2023. godine, Sergej Nariškin, šef ruske vanjske obavještajne službe, optužio je Washington da se miješa u slovačku politiku kako bi podstaknuo progresivne kandidate. Ministarstvo vanjskih poslova u Bratislavi pozvalo je službenika Ambasade Rusije u Slovačkoj i pozvalo Moskvu da "zaustavi aktivnosti dezinformacija usmjerenih na Slovačku".
Sedmicu nakon objavljivanja izbornih rezultata, odlazeći ministar vanjskih poslova Miroslav Wlachovský izjavio je da Kremlj ima dobro razvijenu mrežu influensera u Slovačkoj i da je nastojao promijeniti javno mnjenje uoči izbora.
Bivši slovački ministar odbrane Nagy dolio je ulje na vatru tvrdnjom da je uplitanje Rusije uključivalo farme trolova, tajno finansiranje opština širom Slovačke i "značajno učešće ruske tajne službe".
Anketa koju je proveo GLOBSEC pokazuje da aktivnosti dezinformiranja od strane Moskve rastu. Samo 40 posto Slovaka vjeruje da je Rusija odgovorna za invaziju Ukrajine, u poređenju sa 51 posto samo godinu dana ranije.
Slovačka nije usamljen primjer. Rusija je 2023. godine, također, nastojala uticati na izborne trke u Poljskoj, Argentini, Češkoj, Srbiji i Holandiji. Ova godina će biti posebno naporna, jer će se glasati u SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Moldaviji, Austriji i Evropskom parlamentu.
NATO stalno prati i analizira informacije relevantne za članice, uključujući praćenje i analizu izvora dezinformacija. Također se aktivno uključuje u borbu protiv dezinformacija.
Da bi ovi napori bili efikasniji, Alijansa mora izdvojiti više resursa za tehnološku infrastrukturu za otkrivanje i sprečavanje ruskih (i drugih) kampanja. Saradnju između članica i zemalja koje nisu članice treba ojačati kako bi se olakšalo praćenje i, nakraju, osmišljavanje zajedničkih odgovora kada su oni potrebni.
Ako države članice NATO-a ne prepoznaju prijetnju i ne preduzmu odgovarajuće mjere, ovaj opasan trend će oslabiti podršku Ukrajini u Evropi i omogućiti prosperitet agresorskih kampanja.