Glasanje u Rumuniji poništeno nakon što su dokumenti sa kojih je skinuta oznaka tajnosti pokazali uplitanje Rusije
Najviši rumunski sud poništio je prvi krug predsjedničkih izbora u zemlji, nekoliko dana nakon što su se pojavile optužbe da je Rusija vodila koordiniranu internet kampanju za promoviranje krajnje desničarskog autsajdera koji je pobijedio u prvom krugu.
Odluka Ustavnog suda bez presedana – koja je konačna – uslijedila je nakon što je predsjednik Klaus Iohannis skinuo tajnost obavještajnih podataka u kojima se navodi da je Rusija organizirala hiljade naloga na društvenim mrežama kako bi promovirala Calina Georgescua na platformama kao što su TikTok i Telegram.
Sud je, ne navodeći ime Georgescua, rekao da je jedan od 13 kandidata u prvom krugu 24. novembra dobio "preferencijalni tretman" na društvenim mrežama, što je iskrivilo ishod glasanja.
Obavještajni dosijei su došli od Rumunske obavještajne službe, Vanjske obavještajne službe, Specijalne službe za telekomunikacije i Ministarstva unutrašnjih poslova.
U televizijskoj izjavi, Iohannis je rekao da je "duboko zabrinut" njihovim sadržajem.
“Izvještaji obavještajnih službi otkrili su da je kampanju ovog kandidata podržala strana država čiji su interesi suprotni rumunskim. To su ozbiljna pitanja”, rekao je Iohannis.
Sud je u objavljenoj odluci naveo nezakonitu upotrebu digitalnih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, kao i korištenje "neprijavljenih izvora finansiranja". U njemu se navodi da je jedan kandidat dobio "preferencijalni tretman na platformama društvenih medija, što je rezultiralo izobličenjem izražene volje birača".
Georgescu je kritizirao presudu kao "zvanični udar" i napad na demokratiju, kao i drugoplasirana, reformistkinja Elena Lasconi iz stranke desnog centra Save Romania Union.
Uprkos tome što je bio autsajder koji je proglasio nultu potrošnju u kampanji, Georgescu se pojavio kao favorit koji će se suočiti sa Lasconi u drugom krugu izbora. Oko 951 biračko mjesto već je otvoreno u inozemstvu za drugi krug za veliku rumunsku dijasporu, ali je moralo biti zaustavljeno.
Mnogi posmatrači su Georgescuov uspjeh pripisali njegovom TikTok nalogu, koji sada ima šest miliona lajkova i 541.000 pratilaca. No, neki stručnjaci sumnjaju da je njegovo praćenje na mreži umjetno napuhano, dok je najviše rumunsko sigurnosno tijelo tvrdilo da je TikTok imao preferencijalni tretman u odnosu na druge kandidate.
Tajne službe su tvrdile da je jedan korisnik TikToka platio 361.000 eura drugim korisnicima za promociju sadržaja Georgescua. Obavještajne vlasti su saopćile da su informacije do kojih su došli "otkrili agresivnu kampanju promocije" kako bi povećali i ubrzali njegovu popularnost.
Georgescu je, na pitanje AP-a u intervjuu da li vjeruje da TikTok u kineskom vlasništvu, predstavlja prijetnju demokratiji, branio platforme društvenih medija.
“Najvažnija postojeća funkcija za promoviranje slobode govora i slobode izražavanja su društveni mediji”, rekao je Georgescu.
"Imam samo jedan pakt... sa rumunskim narodom i Bogom", rekao je Georgescu u video izjavi. “Više ne govorimo o pravičnosti, već o sprdnji koja izdaje principe demokratije… Vrijeme je da pokažemo da smo hrabar narod koji zna da su sudbina i prava rumunske nacije u našim rukama”.
Lasconi je, također, najoštrije osudila odluku suda, rekavši da je ona "nezakonita, nemoralna i ruši samu suštinu demokratije" i da je drugi krug trebao biti održan.
„Sviđalo nam se to ili ne, sa legalnog i legitimnog stanovišta, devet miliona rumunskih građana, kako u zemlji, tako i u dijaspori, svojim glasovima je izrazilo preferenciju za određenog kandidata“, rekla je Lasconi.
„Znam da bih pobedila. I pobijedit ću jer rumunski narod zna da ću se boriti za njih, da ću ih ujediniti za bolju Rumuniju”, dodala je Lasconi.
Iohannis je rekao da će ostati na funkciji dok novi predsjednički izbori ne budu ponovljeni od početka. U Rumuniji su 1. decembra, nedelju dana nakon prvog kruga predsedničke trke, održani i parlamentarni izbori, na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova, ali i uz dobitak za krajnje desničarske nacionaliste. Iohannis je rekao da će nakon formiranja nove vlade biti određen datum novih predsjedničkih izbora.
Oko 9,4 miliona ljudi – oko 52,5 posto birača sa pravom glasa – glasalo je u prvom krugu u ovoj zemlji članici Evropske unije i NATO-a. Predsjednik ima petogodišnji mandat i ima značajna ovlaštenja u donošenju odluka u nacionalnoj sigurnosti, vanjskoj politici i imenovanjima sudija.
Većina istraživanja predviđala je da će glavni kandidat biti premijer Marcel Ciolacu, iz vladajućih socijaldemokrata lijevog centra. Naznačili su da će drugo mjesto zauzeti ili Lasconi ili lider krajnje desničarske Alijanse za jedinstvo Rumuna George Simion.
Kako su došli iznenađujući rezultati sa Georgescuom na vrhu, dok je Lasconi tijesno pobijedila Ciolacua, politički establišment je upao u previranja.
Isti sud je ranije naložio ponovno prebrojavanje glasova u prvom krugu, što je doprinijelo bezbrojnim kontroverzama koje su zahvatile haotičan izborni ciklus. Nakon ponovnog brojanja, sud je u ponedjeljak potvrdio rezultate prvog kruga.
Mnogi posmatrači su izrazili zabrinutost da bi poništavanje glasanja moglo izazvati građanske nemire. Sud je naveo da je njegova odluka imala za cilj "vratiti povjerenje građana u demokratski legitimitet javnih vlasti, u zakonitost i poštenje izbora".
Simion, iz stranke krajnje desnice, rekao je da je razvoj događaja bio "državni udar u punom zamahu", ali je pozvao ljude da ne izlaze na ulice.
“Ne dozvoljavamo da nas isprovociraju; ovaj sistem mora demokratski pasti”, rekao je Simion.
Cristian Andrei, politički konsultant sa sjedištem u Bukureštu, rekao je da odluka suda predstavlja "situaciju u kriznom režimu za rumunsku demokratiju".
“U svjetlu informacija o vanjskom miješanju, masovnom miješanju u izbore, mislim da to nije bilo normalno, ali predvidljivo jer to uopće nisu normalna vremena. Rumunija je neistražena teritorija”, rekao je on. “Problem je ovdje: imamo li institucije da upravljaju takvim miješanjem u budućnosti?”
Georgescuov iznenađujući uspjeh natjerao je mnoge političke posmatrače da se zapitaju koliko je većina lokalnih istraživanja bila tako daleko u procjenama, stavljajući ga iza najmanje pet drugih kandidata prije glasanja.