G7: Ukrajini 50 milijardi dolara od zamrznute imovine Rusije
Članice G7 su se složile da iskoriste zamrznutu rusku imovinu kako bi prikupili 50 milijardi dolara za Ukrajinu, namijenjenih za pomoć u borbi protiv invazijskih ruskih snaga.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je to još jedan podsjetnik Rusiji "da ne odustajemo", ali je Moskva zaprijetila "izuzetno bolnim" mjerama odmazde.
Očekuje se da novac ne stigne do kraja godine, ali se smatra dugoročnijim rješenjem za podršku ukrajinskim ratnim naporima i ekonomiji.
Također, na samitu G7 u Italiji, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Biden potpisali su 10-godišnji bilateralni sporazum o sigurnosti između Ukrajine i SAD-a, koji je Kijev pozdravio kao "historijski".
Sporazum predviđa američku vojnu i pomoć za obuku Ukrajini, ali ne obavezuje Washington da šalje trupe da se bore za svog saveznika.
Imovina vrijedna oko 325 milijardi dolara zamrznuta je od strane G7, zajedno s EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022.
Iznos zamrznutih sredstava generira oko tri milijarde dolara godišnje u kamatama.
Prema planu G7, tih tri milijarde dolara bit će iskorištene za otplatu godišnje kamate na kredit od 50 milijardi dolara za Ukrajince, uzet na međunarodnim tržištima.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare na mjestu održavanja samita u Pulji, u južnoj Italiji, predsjednik Biden je rekao da će zajam od 50 milijardi dolara "odložiti taj novac za Ukrajinu i poslati još jedan podsjetnik [ruskom predsjedniku Vladimiru] Putinu da ne odustajemo ".
Američki lider je naglasio da Putin "ne može da nas sačeka, ne može da nas podijeli, a mi ćemo biti uz Ukrajinu dok oni ne pobjede u ovom ratu".
Predsjednik Zelenski je zahvalio svojim američkim i drugim saveznicima na nepokolebljivoj podršci.
A govoreći o novom sigurnosnom sporazumu, rekao je: "Ovo je zaista historijski dan i potpisali smo najjači sporazum unutar Ukrajine i SAD od naše nezavisnosti 1991".
Grupa bogatih zemalja G7, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD, bile su izvori važne finansijske i vojne podrške Ukrajini u borbi za obuzdavanje ruskih okupatorskih snaga.
Drugi lideri G7, također, su pozdravili sporazum o zajmu od 50 milijardi dolara, a britanski premijer Rishi Sunak ga je opisao kao "promjenu igre".
Zajam od 50 milijardi dolara je značajna količina novca, u poređenju sa američkom vojnom pomoći vrijednom 61 milijardu dolara koja je konačno dogovorena u maju.
Pojedini predstavnici vlasti u Kijevu, koji su se zalagali za ovaj novac, željeli su da G7 oslobodi cijeli zamrznuti fond od 300 milijardi dolara, a ne samo kamatu koju zamrznuti novac generira. Evropska centralna banka je to isključila.
Za razliku od američkog paketa pomoći, koji se direktno pretvorio u slanje više projektila na liniju fronta, ovaj novac vjerovatno neće stići do kraja godine, što znači da će imati mali uticaj na trenutni tok rata.
Ukrajina za sada kaže da joj je i dalje hitno potrebno više oružja - prvenstveno sistemi protivvazdušne odbrane da bi zaustavili ruske raketne i napade bespilotnim letjelicama na ukrajinske gradove i elektrane, kao i dugo očekivani borbeni avioni F-16, za koje se nada da će početi stizati već ovog ljeta.
Na samitu G7, Zelenski je rekao da novi sigurnosni sporazum uključuje američke pošiljke tih ratnih aviona.
Ugovor o zajmu je veoma simboličan za Ukrajinu. Njen agresor je sada primoran platiti, ne samo popraviti razaranja koje je izazvao - već i da se Ukrajina brani.
Jedan od najbližih savjetnika Zelenskog rekao je da odluka Zapada da kazni Rusiju na ovaj način, u jednom smislu, označava prekretnicu u ratu.
Međutim, malo je vjerovatno da će zajam natjerati Rusiju na preokret u ratu u Ukrajini.
Većina zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije drži se u Belgiji.
Prema međunarodnom pravu, zemlje ne mogu konfiskovati tu imovinu Rusiji i dati je Ukrajini.
Nekoliko sati prije objavljivanja odluke G7, portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je da će biti "izuzetno bolnih" mjera odmazde.