Evropski lideri: sabotaža dovela do izlijevanja gasa iz gasovoda Sjeverni tok u Baltik

Seizmograf na danskom ostrvu Bornholm, u blizini mjesta gdje je došlo do curenja, dva puta je zabilježio skokove u ponedjeljak, na dan kada je u gasovodima Sjeverni tok 1 i 2 došlo do dramatičnog pada pritiska, saopćio je njemački Centar za geološka istraživanja GFZ.

Avijacija danske vojske iznad mjesta na kojemu je došlo do cuerenja gasa snimila je zapanjujuće slike iz pukotina, uključujući i onu koja prikazuje područje mjehura koje stvara gas široko kilometar na površini mora.

Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen rekla je da je do curenja došlo zbog "sabotaže" i zaprijetila "najjačim mogućim odgovorom" na svako namjerno narušavanje evropske energetske infrastrukture.

“Svako namjerno prekidanje aktivne evropske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najsnažnijeg mogućeg odgovora”, upozorila je ona i pozvala na istragu kako bi se jasno utvrdilo šta se dogodilo i zašto.

Danska premijerka Mette Frederiksen opisala ih je kao "namjerne radnje", dodajući: "Ne govorimo o nesreći".

Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je sa danskim ministrom vanjskih poslova Jeppeom Kofodom o "očiglednoj sabotaži", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price kasno u utorak. "Sjedinjene Države ostaju ujedinjene sa našim saveznicima i partnerima u našoj posvećenosti promociji evropske energetske sigurnosti", rekao je Price.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da je curenje predstavljalo čin sabotaže koji "vjerovatno označava sljedeći korak eskalacije situacije u Ukrajini".

Odlazeća premijerka Švedske, Magdalena Andersson, rekla je da je "bilo detonacija", iako je ministrica vanjskih poslova Ann Linde rekla da neće "spekulirati o motivima ili akterima".

Seizmograf je bilježio tišinu sve do nešto malo iza ponoći GMT (2 sata ujutro po lokalnom vremenu), kada se pojavio šiljak koji je predstavljao potres u zemlji praćen kontinuiranim šištavim talasom. Obrazac je ponovljen u 17:00 GMT.  

Usred tvrdnji o sabotaži, sumnja se odmah okrenula potencijalnim krivcima – sa prstima uperenim u Rusiju, čiji su cjevovodi bili pogođeni, što sugerira dalju kompliciranje problema snabdijevanja energijom Evrope u jeku sukoba u Ukrajini. Ne manje važno, to je viđeno kao moguća poruka o ranjivosti druge morske gasne infrastrukture.

 

“Postoje neke indicije da se radi o namjernom oštećenju. Morate se zapitati: Ko bi profitirao?” rekao je za Reuters jedan izvor iz evropske sigurnosti.

GFZ nije objavio da li su zabilježeni potresi mogla biti posljedica eksplozije, ali su naučnici u istraživačkom centru odbacili mogućnost da su curenja mogla biti uzrokovana zemljotresima.

„Bilo je naglo, a zatim redovna buka“, rekao je portparol GFZ-a Josef Zens. “Ne možemo reći da li bi to moglo dovesti do izlijevanje gasa.”

Seizmolog kojeg citira švedska televizija sugerirao je da je ta aktivnost mogla biti rezultat eksplozija. Björn Lund, direktor švedske nacionalne seizmičke mreže, SNSN, koja mjeri švedske zemljotrese i eksplozije, rekao je za televizijski kanal SVT da je događaj – od kojih je jedan bio magnitude 2,3 – možda uzrokovan podmorskim detonacijama.

“Možete jasno vidjeti kako se valovi odbijaju od dna prema površini. Nema sumnje da je to bila eksplozija. Čak smo imali i stanicu u Gnosjou koja je ovo otkrila”, rekao je Lund, koji predaje seizmologiju na Univerzitetu u Upsali.

U međuvremenu, portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, nazvao je tu vijest "veoma zabrinjavajućom" i rekao da se "trenutno ne može isključiti nijedna opcija", uključujući sabotažu.

“Ovo je vrlo zabrinjavajuća vijest”, dodao je on, pozivajući na hitnu istragu. “Zaista, govorimo o nekoj šteti nejasne prirode na plinovodu u ekonomskoj zoni Danske.”

Sama čelična cijev ima zid od 4,1 cm (1,6 inča) i obložena je čelično-armiranim betonom debljine do 11 cm. Svaki dio cijevi je težak 11 tona, što prelazi na 24-25 tona nakon nanošenja betona.

Među onima koji su ukazivali na rat u Ukrajini bio je i poljski premijer Mateusz Morawiecki, koji je govorio na otvaranju novog gasovoda između Norveške i Poljske.  

“Danas smo se suočili sa činom sabotaže. Ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, vezanom za sljedeći korak eskalacije situacije u Ukrajini”, rekao je Morawiecki.

Poljski ministar vanjskih poslova bio je otvoreniji, sugerirajući da bi šteta mogla biti čin provokacije u ime Kremlja.

“Nažalost, naš istočni partner stalno vodi agresivan politički kurs”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Marcin Przydacz u Varšavi. „Ako je sposobna za agresivan vojni kurs u Ukrajini, onda je očigledno da se ne mogu isključiti ni akti provokacija u zapadnoj Evropi.  

Visoki ukrajinski zvaničnik je to takođe nazvao ruskim napadom za destabilizaciju Evrope, bez davanja dokaza.

Britanski izvori rekli su da vjeruju da možda neće biti moguće sa sigurnošću utvrditi šta se dogodilo.

Jedan britanski insajder nagađao je da je malo vjerovatno da je bilo kakvu eksploziju izazvala podmornica ili podvodno vozilo, jer bi njihovo prisustvo bilo otkriveno u relativno plitkim vodama Baltika. Cjevovod je postavljen na dubiti između 80 i 110 metara. Alternativni scenario mogao bi biti da su mine bačene sa prikrivenog komercijalnog broda danima ili sedmicama prije napada, a zatim daljinski detonirane kako bi izazvale eksplozije. Ali potonji scenario je bio potpuno hipotetički, naglasili su.

Drama je počela kada je danska energetska agencija saopćila da je pronašla curenje na gasovodu Sjeverni tok 1 severoistočno od ostrva Bornholm, i treći u gasovodu Sjeverni tok 2 u švedskim vodama jugoistočno od ostrva. “Ovo nije mala pukotina. To je zaista velika rupa”, saopćila je energetska agencija.

 

Podvlačeći značaj ovog događaja, Javier Blas, komentator za energetiku i robu za Bloomberg, opisao je podmorske gasovode u regionu kao jedno od najvažnijih strateških dobara Evrope.  

“Podmorski cjevovodi koji povezuju plinska polja u Sjevernom moru, a zatim Norvešku s ostatkom kontinenta i Ujedinjenim Kraljevstvom trenutno su među najznačajnijim strateškim dobrima za Evropu. Krajnje vrijeme za maksimalnu zaštitu. Sajber napadi na energetsku imovinu su takođe ključni rizik za Evropu”, napisao je Blas.