Evropska unija nudi novi plan Zapadnom Balkanu koji djelimično otvara pristup jedinstvenom tržištu

 

Lideri Evropske unije ponudili su novi plan rasta Zapadnom Balkanu na samitu u održanom u glavnom gradu Albanije, otvarajući dijelove jedinstvenog tržišta EU i tražeći suštinske reforme prije prijema u članstva u EU za šest zemalja regiona. Glavne teme na godišnjim razgovorima, koje se vode pod nazivom Berlinski process, su integracija Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište i podrška njihovoj zelenoj i digitalnoj transformaciji. Ovo se odnosi na države u regionu Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crna Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

Visoki zvaničnici EU koji su prisustvovali samitu u Tirani bili su predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Njima se pridružio i njemački kancelar Olaf Scholz. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije se pridružio Samitu, zbog incidenta u kojem je nastavnik  izboden na smrt, a tri osobe ranjene u napadu na školu u sjevernoj Francuskoj. Zastupao ga je državni sekretar Laurence Boon. Macron je trebao početi službenu posjetu Tirani.

Šest zemalja Zapadnog Balkana su u različitim fazama integracije u blok. Srbija i Crna Gora bile su prve zemlje Zapadnog Balkana koje su prije nekoliko godina pokrenule pregovore o članstvu, a prošle godine su ih slijedile Albanija i Sjeverna Makedonija, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo tek napravili prvi korak u procesu integracije.

Scholtz je rekao da je „Berlinski proces najbolji instrument ne samo da se oslobodi puni potencijal regionalne saradnje, već i da se ubrza integracija svih zemalja Zapadnog Balkana“.  

 

Rat Rusije u Ukrajini stavio je integraciju Zapadnog Balkana u EU na vrh dnevnog reda bloka 27 zemalja. EU pokušava oživjeti cijeli proces proširenja, koji je u zastoju od 2013. godine, kada je Hrvatska postala posljednja zemlja koja je pristupila.

EU je pred zemlje Zapadnog Balkana postavila uslov da reformira svoje ekonomije i političke institucije prije pristupanja. Von der Leyen je spomenula novi plan rasta za zemlje Zapadnog Balkana: otvaranje novih trgovinskih ruta u određenim područjima zajedničkog tržišta EU za zemlje Balkana, kao što su slobodno kretanje roba i usluga, drumski transport, energija, električna energija i tržište digitalnih signala. Šest zemalja trebaju provesti brze reforme koje će zauzvrat biti praćene investicijama.

EU je već mobilizirala 16 milijardi eura za investicije u regionu od 30 milijardi eura obećanih prije tri godine.  

„Zaista moramo iskoristiti potencijal koji postoji ovdje na Zapadnom Balkanu i približiti ga jedinstvenom evropskom tržištu“, rekla je Von der Leyen.

Naglasila je da šest zemalja treba krenuti sa duboko ukorijenjenim reformama kako bi poboljšale poslovnu klimu, učinile regulatorno okruženje privlačnijim i pristupile tržištima međusobno.

„Ako postoje blokade, jedino koga možete blokirati ste vi“, kazala je Von der Leyen.

Spor između Srbije i Kosova, bivše srpske pokrajine koja je proglasila nezavisnost 2008. godine, predmet je velike zabrinutosti Evropske unije. Dijalog o normalizaciji odnosa uz posredovanje EU zastao je nakon nedavne razmjene vatre između maskiranih srpskih naoružanih napadača i kosovske policije u kojoj su četiri osobe poginule, a tenzije su porasle u regionu.

Scholz je pozvao i Srbiju i Kosovo da se vrate za pregovarački sto, ističući „hitnu potrebu da se radi zajedno i prevaziđe antagonizam“.  

“Vrijeme je da se prevaziđu sukobi koji su nastavljeni predugo i koji sputavaju samo dvije zemlje”, rekao je Scholz.  

Zvaničnici EU pozvali su balkanske zemlje da prevaziđu regionalne sukobe i ostanu zajedno dok Rusija vodi rat u Ukrajini.  

"Svaki napredak koji ostvarite na zajedničkom regionalnom tržištu značajno će vas približiti standardima EU", rekao je Scholtz.

Von der Leyen smatra da je novi plan rasta „veoma snažan poticaj... da se ekonomski otvore vrata, ali i da se zatraži otvaranje granica između zemalja Zapadnog Balkana i da se izvrše neophodne reforme. Sa tim dolazi i finansiranje za investicije.”  

 

„Samo zajedničkim radom dovešćemo Zapadni Balkan upravo tamo gde pripadate u srce Evropske unije“, rekla je Von der Leyen.

 

Michel je pozvao zemlje Zapadnog Balkana da “ispune svoje obaveze, počevši od neophodnih reformi, a u EU se moramo pripremiti za dobrodošlicu novim članicama”.  

„Ponavljam, da bismo to učinili, mislim da obje strane trebaju biti spremne do 2030. godine za proširenje. To je ohrabrenje, podrška da udvostručimo naše napore“, rekao je Michel.  

Albanski premijer Edi Rama pozdravio je novi plan kao veoma obećavajući, jer podržava "ideju pristojnog odnosa koji više funkcionira kao partnerski odnoso onih koji dijele dom sa boljim razumijevanjem, boljom podjelom tereta".

Samit, koji se po prvi put održava u zemlji koja nije članica EU, održavan je u piramidi izgrađenoj 1988. kao posthumni muzej za albanskog moćnika iz komunističkog doba, Envera Hoxhu.