EU uvodi nove sankcije Rusiji koje uključuju zabranu uvoza dijamanata

Od 1. januara, 27 država članica bloka više neće moći kupovati prirodne i sintetičke dijamante, kao ni dijamantski nakit koji dolazi direktno iz Rusije, osim ako nije namijenjen za industrijske svrhe.

Od 1. marta zabrana uvoza počet će se odnositi na dijamante i nakit ruskog porijekla koji su brušeni i polirani u drugim zemljama. A do 1. septembra proširit će se na dijamante uzgojene u laboratoriji i satove koji sadrže dijamante.

Belgija, glavna ulazna tačka za ruske dijamante, koristit će sistem sljedivosti zasnovan na blockchainu za identifikaciju i provjeru porijekla uvezenih dijamanata.

Niz sankcija, također, ima za cilj zatvaranje mogućnosti koje su se pojavile uvođenjem gornje granice cijena ruske nafte, koju je G7 postavio na 60 dolara po barelu. Moskva je posljednjih mjeseci prodavala svoj proizvod znatno iznad ograničenja zahvaljujući floti "tankera u sjeni" i uslugama malo poznatih trgovačkih firmi, lako zaobilazeći komercijalna ograničenja za koja se mislilo da ih Zapad ima pod kontrolom.

Kazne ne mijenjaju granicu od 60 dolara po barelu, ali uvode nove mjere kako bi se osiguralo da globalna prodaja nafte Urals ostane u granicama cijene, poput zahtjeva za obavještavanje o prodaji tankera proizvedenih u EU namijenjenih Rusiji. Zahtjev će se primjenjivati retroaktivno kako bi se otkrilo gdje su završili tankeri prodani u protekloj godini.

Štaviše, paket dodaje 29 kompanija na listu tijela povezanih sa ruskim vojnim kompleksom, uključujući firme registrirane u Uzbekistanu i Singapuru za koje se sumnja da su pomagale Kremlju da se domogne visokotehnološke opreme sa crne liste.

Ovog puta nijedna kineska kompanija nije bila na meti, uprkos prethodnim medijskim izvještajima.

U novom pokušaju suzbijanja trajnog problema zaobilaženja sankcija od strane Rusije, evropski proizvođači osjetljive robe, kao što su avijacija, mlazno gorivo i vatreno oružje, morat će se pridržavati ugovorne klauzule koja zabranjuje ponovni izvoz njihove robe u Rusiju – i dolaska na bojno polje.

"Nastavljamo stajati uz Ukrajinu, kroz sve to", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, slaveći sporazum.

Najava objavljena u ponedjeljak bila je moguća tek nakon što je Austrija povukla svoje rezerve. U početku je Beč blokirao dogovor zbog dodavanja Raiffeisen Bank International (RBI) na ukrajinsku listu "međunarodnih sponzora rata". Lista nema pravne posljedice, ali povlači znatnu štetu po ugled.

 

Ukrajinska agencija za borbu protiv korupcije ciljala je RBI, najveću zapadnu banku u Rusiji, zbog navodnog pružanja usluga "oligarsima bliskim Kremlju". Beč je izuzetak od ovog obrazloženja i tražio da se ime firme ukloni.

Ime banke je skinuto prošle ssedmice, otvarajući put za rezoluciju.

Vijest dolazi u kritičnom trenutku za Kijev, koji moli zapadne saveznike da hitno pojačaju svoju vojnu i finansijsku pomoć kako bi pomogli ratom oštećenoj naciji da se odupre ruskim trupama koje napreduju.

Tokom prošlosedmičnog dramatičnog samita u Briselu, lideri EU su se složili da počnu pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom, što je cilj koji je tražio predsednik Volodimir Zelenski. Ali nekoliko sati kasnije, mađarski premijer Viktor Orbán iskoristio je pravo veta kako bi spriječio odobrenje posebnog fonda od 50 milijardi eura za dugoročnu podršku Ukrajini.

Mađarska nije stavila veto na posljednju rundu sankcija.

 

Postepena zabrana

 

Zabrana uvoza ruskih dijamanata je na samom vrhu zahtjeva Kijeva više od godinu dana. Rusija je najveći svjetski proizvođač neobrađenih dijamanata po obimu, s više od 90 posto poslovanja koje dominira jedna kompanija, Alrosa. Godine 2021., godinu prije početka rata, Rusija je izvezla dijamanata u vrijednosti od oko četiri milijarde dolara (3,77 milijardi eura), iznos koji je tek neznatno pao u 2022. godini, jer se međunarodna zajednica suzdržavala od izricanja bilo kakve kazne.

Tajanstvena priroda industrije dijamanata smatra se glavnim razlogom za odloženu akciju. Dijamanti prolaze kroz više ruku dok ne stignu do krajnjeg kupca. Naprimjer: ruski neobrađeni dijamanti se obično režu i poliraju u Indiji, a zatim trguju u Antwerpenu, Belgija, odakle se šalju na druga tržišta širom svijeta kao što su Sjedinjene Države, Hong Kong i Ujedinjeni Arapski Emirati.

To znači da trgovac na malo najvjerovatnije neće moći precizno odrediti porijeklo određenog dijamanta, što otežava odvajanje ruskog od neruskog dragulja.

U strahu da bi loše osmišljena zabrana brzo postala žrtva podzemnog tržišta, EU i G7 razvijaju međunarodni sistem sljedivosti za pronalaženje dijamanata u cijelom lancu nabavke, od rudnika do trgovina.

Ranije ovog mjeseca, G7 je najavio plan puta u tri postepena koraka:

 

• Do 1. januara uvesti ograničenja na uvoz dijamanata koji se kopaju, obrađuju ili proizvode u Rusiji, isključujući industrijske svrhe.

 

• Do 1. marta uvesti ograničenja na uvoz ruskih dijamanata koji se obrađuju u drugim zemljama.

 

• Do 1. septembra uspostaviti "robusni mehanizam verifikacije i certifikacije zasnovan na sljedivosti" za neobrađene dijamante. Sistem bi trebao biti uspostavljen u zapadnim zemljama koje su "glavni uvoznici" dijamanata, odnosno u Belgiji.

 

G7 je otvorio vrata za saradnju sa nacijama koje ne spadaju u grupu, ali imaju veliki udio u industriji dijamanata, kao što su Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati.

 

„Nastavit ćemo konsultacije među članicama G7 i sa drugim partnerima, uključujući zemlje proizvođače, kao i zemlje proizvođače za sveobuhvatne kontrole dijamanata proizvedenih i obrađenih u trećim zemljama“, navodi se u zajedničkom saopćenju.

Sankcije EU odobrene u ponedjeljak nadograđuju se na ovu šemu i pružaju pravnu osnovu za pretvaranje zabrane uvoza u stvarnost.

Plan EU će ponoviti raspored koji je odredila G7.

Pored dijamanata, poslednje kazne ograničavaju uvoz sirovog gvožđa ruskog porijekla, bakarnih žica, aluminijumskih žica, folije, cijevi,  što ukupno predstavlja vrijednost od 2,2 milijarde eura godišnje. Kupovina tečnog naftnog gasa (TNG), proizvedenog u Rusiji, čija je vrijednost viša od milijardu eura godišnje, bit će zabranjena tokom prelaznog perioda od 12 mjeseci.

 

U međuvremenu, zabrane izvoza su proširene i na proizvode kao što su termostati, alatni strojevi, laseri, baterije i proizvodi od bakra i aluminija proizvedeni na tržištu EU. Pored toga, evropskim kompanijama bit će zabranjeno da ruskim firmama prodaju softver za upravljanje preduzećima i industrijski dizajn.