EU se slaže oko dodatnih sankcija Rusiji. Ali, da li one funkcionišu?

Uoči druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija je uspjela kreirati 13. paket sankcija protiv Moskve. Ambasadori zemalja članica EU složili su se da dodaju oko 200 pojedinaca i kompanija na listu koja je već imala oko 2.000 imena i kompanija.

Budući da se EU suočava sa teškim pitanjima o obimu i djelotvornosti svoje strategije sankcija, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell bio je među visokim zvaničnicima koji su javno slavili sporazum.  

"Poduzimamo više akcija protiv subjekata uključenih u zaobilaženje, odbrambenog i vojnog sektora", napisao je Borrell na platformi X.

Bliži detalji o ciljevima zamrzavanja imovine i zabrana putovanja u EU su u tajnosti dok sankcije ne budu formalno odobrene. Predsjedavajuća EU, Belgija rekla je da bi se to trebalo dogoditi do kraja sedmice, kada ruski rat protiv Ukrajine uđe u svoju mračnu treću godišnu.

Međutim, list Financial Times objavio je da će kompanije iz Kine, Indije, Šri Lanke, Turske, Tajlanda, Srbije i Kazahstana biti pogođene sankcijama. Osim navođenja ruskih subjekata, jedan od fokusa novog paketa sankcija je i blokada trećih zemalja koje pomažu Rusiji da izbjegne ili zaobiđe postojeće sankcije.

Bez imenovanja firmi ili zemalja, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će novi popisi zadržati pritisak na Kremlj i dodatno smanjiti ruski pristup dronovima.  

"Moramo nastaviti degradirati Putinovu ratnu mašinu", napisala je Leyen na X.

'Definitivno ne baš ambiciozno'

Manje oduševljen najnovijim kaznenim mjerama bio je izaslanik Kijeva pri EU u Briselu.

„Ovaj 13. paket definitivno nije mnogo ambiciozan,  prije simboličan, jer je usvojen samo nekoliko dana prije godišnjice“, rekao je Vsevolod Čencov novinarima na brifingu.

Prethodni paketi sankcija EU bili su usmjereni na cijele sektore ili ključnu izvoznu robu, uključujući sirovu naftu, ugalj, zlato i nedavno dijamante. Ali dvije godine nakon sukoba, čini se da EU ponestaje velikih sankcija, ili barem onih koje imaju šanse da postignu jednoglasni dogovor svih 27 država članica.

 

Čencov je izrazio razumijevanje za vremensko ograničenje EU, jer je žurila da paket završi do 24. februara, ali je rekao da će se Kijev "nastaviti truditi da ruski sektori ekonomije budu bolje pokriveni režimima sankcija".

Ukrajinski ambasador je ukazao na određene metale i tečni prirodni gas (LNG). Ovo se često smatra nekim od najlakših za sankcioniranje među još nesankcionisaniranim ruskim robama. Međutim, one su i najteže za donijeti u političkom smislu.

S obzirom na to da nekoliko država EU zavise od Rusije u pogledu gasa, isporuke LNG-a u EU su se zapravo povećale u prvih šest mjeseci 2023. godine, prema analizi kampanje Global Witness. Dok je EU smanjila uvoz ruskog gasa od 2021. godine, nekoliko zemalja ga i dalje dosta koristi. To uključuje Belgiju, Španiju i Francusku.

Rasprava o smrti Navaljnog  

Ulje na vatru je dolila i smrt ruskog disidenta Alekseja Navaljnog u sibirskoj kaznenoj koloniji. Guy Verfhofstadt, centristički poslanik EU i bivši belgijski premijer, rekao je da je posljednja runda sankcija bila "premala, prekasna".

„Fondacija Navaljni je navela 6.000 ljudi koji čine Putinov režim. Poslije svega što smo vidjeli u Ukrajini i Rusiji, EU je sankcionirala manje od jedne trećine...Ovo je naše sredstvo da udarimo Putinove najbliže saveznike. . iskoristimo ga!", napisao je Verhofstadt na X.

Borrell, koji je predložio preimenovanje režima sankcija EU kojim se kažnjavaju kršenja ljudskih prava u čast Navalnog, već je sugerirao da bi 27 država članica moglo sankcionirati ličnosti iz ruske vlade.

"EU neće štedjeti napore da političko rukovodstvo i vlasti Rusije pozove na odgovornost, u bliskoj koordinaciji sa našim partnerima i nametne dodatne troškove za njihove akcije, uključujući i sankcije", rekao je on na sastanku ministara vanjskih poslova EU.

Ali, kako je za DW rekla Agathe Demarais iz Evropskog vijeća za vanjske odnose te bi sankcije vjerojatnije bile simbolične i protiv pojedinaca, a ne da bi pogodile rusku ekonomiju.

Što se tiče posljednje runde, ona prije svega pokazuje da su sve velike mjere vjerovatno provedene. "Sada je sve pitanje izbegavanja sankcija, što je veoma teško i srodno igri Whack-a-Mole “, rekla je. Sljedeća runda će se vjerovatno, također, fokusirati na ovo, rekla je.

Ruska privreda ne izgleda loše

Još jedno pitanje: uprkos sankcijama EU, čini se da ruska ekonomija takođe raste zdravim tempom, barem prema zvaničnim podacima. Nakon recesije 2022. godine, ruski bruto domaći proizvod (BDP) je prošle godine porastao za 3,6 posto. Odbrambena industrija sada čini 10 posto BDP-a zemlje i čini se da je njena ratna ekonomija u punom zamahu.

Moskva često ismijava sankcije Zapada kao neefikasne. Unutar EU, mađarski premijer Viktor Orban, koji je najbliži ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu od svih lidera EU, često tvrdi da sankcije štete samo ekonomiji EU, a ne i moskovskoj. Njegova vlada je blokirala najnoviji paket sankcija do ponedjeljka i činila je slične poteze u prošlosti.

 

Ipak, Demarais je upozorila da se zvanični podaci o ruskom BDP-u ne uzimaju po nominalnoj vrijednosti. Ruski ekonomski rast je, takođe,r odražavao ratnu ekonomiju koja nije nužno koristila normalnim Rusima, rekla je stručnjak za sankcije.

Također je upozorila na crno-bijelo razmišljanje. Ideja da bi sankcije ikada u potpunosti ugasile rusku ratnu ekonomiju je nerealna, upozorila je ona.  

"Realnost je da je Rusija osma najveća ekonomija na svijetu s ogromnim prirodnim resursima", naglasila je ona. Ali, zaključio je Demarais, "vjerujem da sankcije to otežavaju."

Zvaničnici EU, također, brane svoju strategiju sankcija. Evropska komisija tvrdi da su sankcije uvedene preko 12 paketa od februara 2022. godine zabranile izvoz robe iz EU u Rusiju u vrijednosti od 43,9 milijardi eura i zaustavile uvoz ruske robe u vrijednosti od 91,2 milijarde eura.

"Sankcije su duga igra", rekao je diplomata EU prošle sedmice novinarima pod uvjetom da ostane anoniman. Iako su naslovne brojke bile jake, Rusija se savijala unatrag kako bi održala svoju ratnu ekonomiju, naglasio je izvor.