EU proširuje režim sankcija Belorusiji

EU je 30. juna, također, povećala carine na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije u Evropu na 50 posto u nastojanju da ograniči ovisnost Evrope o žitu i da oslobodi prostor za veći uvoz žitarica u Evropu iz Ukrajine.

“Vijeće je danas usvojilo restriktivne mjere usmjerene na bjelorusku ekonomiju, s obzirom na umiješanost režima u ilegalni, ničim izazvan i neopravdani agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. Ove sveobuhvatne mjere imaju za cilj uvođenje nekoliko restriktivnih mjera koje su već na snazi protiv Rusije, i time se pozabave pitanjem zaobilaženja sankcija, koje proizilazi iz visokog stepena integracije koji postoji između ruske i bjeloruske privrede”, navodi se u saopćenju Vijeća EU.

Bjelorusija je odgovorila na rastući evropski pritisak zveckanjem nuklearne sablje. Minsk je spreman koristiti nestrateško nuklearno oružje, ako budu ugroženi njen suverenitet i nezavisnost, izjavio je 30. juna prvi zamjenik ministra odbrane i načelnik Generalštaba Bjelorusije Pavel Muravejko.

"Jedan od posljednjih argumenata i teza, koji služe kao sputavajući faktor je preraspoređivanje nestrateškog nuklearnog naoružanja u našoj zemlji. Naučili smo kako da rukujemo tim oružjem, možemo ga pouzdano koristiti i sposobni smo, tako da možete biti sigurni, mi ćemo to učiniti ako su suverenitet i nezavisnost naše zemlje ugroženi", rekao je on u intervjuu za televizijski kanal ONT.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je 25. marta 2023. godine najavio da će Moskva na zahtjev Minska rasporediti svoje taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji,

Odluka Vijeća EU proširuje zabranu izvoza robe i tehnologija dvostruke namjene, kao i naprednih tehnologija u Bjelorusiju. Uvedena su dodatna ograničenja na izvoz robe koja bi mogla unaprijediti bjeloruski industrijski potencijal, pomorsku plovidbu i luksuzne artikle, uključujući vrhunske evropske automobile koji još uvijek stižu do Moskve preko Minska.

EU će, također, zabraniti direktan ili indirektan uvoz, kupovinu ili transfer zlata, dijamanata, helijuma, uglja i mineralnih proizvoda, uključujući sirovu naftu, iz Bjelorusije koji dolaze iz Rusije. Ova mjera je dopunjena novom zabranom izvoza robe i tehnologija pogodnih za korištenje u preradi nafte i ukapljenog prirodnog gasa u Bjelorusiju.

Vijeće EU zabranjuje pružanje određenih usluga Bjelorusiji, njenoj vladi, državnim agencijama, korporacijama ili agentima, kao i svakom fizičkom ili pravnom licu koje djeluje u njihovo ime ili pod njihovim vodstvom. Ove usluge uključuju računovodstvene, arhitektonske i inženjerske usluge, oglašavanje i usluge istraživanja tržišta.

 

Osim toga, EU proširuje zabranu cestovnog transporta robe preko teritorije EU sa prikolicama i poluprikolicama registrovanim u Bjelorusiji, uključujući i one koje se prevoze kamionima registrovanim izvan Bjelorusije.

Odluka je dio najnovijeg četrnaestog paketa sankcija Rusiji koji sve više uključuje Bjelorusiju kao ruskog saradnika. Sankcije nalažu da izvoznici iz EU u svoje buduće ugovore uključe "klauzulu o ne-Bjelorusija". Ova klauzula zabranjuje ponovni izvoz u Bjelorusiju ili za korištenje u Bjelorusiji kritične robe i tehnologije, vojne robe, vatrenog oružja i municije.

Uprkos ekstremnim sankcijama, zapadne tehnološke sankcije uglavnom nisu uspjele spriječiti Rusiju da uvozi mašine i elektroniku koju sama ne može napraviti. Kako bi se smanjio rizik od zaobilaženja sankcija, EU će zabraniti tranzit robe i tehnologija dvostruke namjene kroz Bjelorusiju, predmeta koji bi mogli doprinijeti vojnom i tehničkom poboljšanju Bjelorusije i robe koja bi mogla ojačati njene industrijske kapacitete. Osim toga, kako bi se suprotstavili ponovnom izvozu vojne robe koja se nalazi u Ukrajini ili je ključna za razvoj ruskih vojnih sistema, operateri EU koji prodaju takvu robu trećim zemljama morat će implementirati mehanizme dužne pažnje.

Vijeće EU usvojilo je 24. juna četrnaesti ekonomski paket koji uključuje i pojedinačne restriktivne mjere protiv Rusije. Prvi put od ruske invazije na Ukrajinu, ove mjere uključuju sankcije protiv ruskog gasa.

 

Povećane su carine na uvoz ruskih i bjeloruskih žitarica

 

Paralelno s tim, 30. juna stupile su na snagu sankcije na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije u EU koje povećavaju carine u nastojanju da se smanji uvoz žitarica u Evropu. Tarife su povećane na 50 posto tržišne cijene za određene žitarice, prema uredbi Evropskog vijeća od 30. maja.

Rusija je ostala nezainteresovana za nove mjere. Sergej Dankvert, šef ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor Rusije, rekao je za TASS da će ta odluka više štetiti evropskoj prehrambenoj i lučkoj industriji nego Rusiji, koja će moći da se diverzificira na druga tržišta.  

"Oni su izgubili kapacitete kada je u pitanju đubrivo, a izgubit će i lučke kapacitete za žito", rekao je Dankvert, prenosi TASS.

Evropsko vijeće je ustvrdilo da je cilj carina zaustaviti "destabilizaciju evropskih tržišta" ruskim žitom i smanjiti ruski poljoprivredni prihod. Carine će osloboditi dio evropskog tržišta za ukrajinski uvoz žitarica u zamjenu za ruski, što je već dovelo do gomilanja zaliha i izazvalo proteste među evropskim poljoprivrednicima.

Nove tarife, koje je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis opisao kao "visoke", efektivno zabranjuju uvoz žitarica, sjemena suncokreta i stočne hrane iz Rusije i Bjelorusije, čineći njihov uvoz ekonomski neizvodljivim. Prijedlog ovih tarifa uveden je 22. marta.

 

Vijeće je napomenulo da se ove tarife ne primjenjuju na tranzit žitarica u treće zemlje preko evropskih luka.

Dok strategija EU ima za cilj podržati ukrajinski poljoprivredni izvoz i stabilizirati lokalna tržišta, ona rizikuje dodatno opterećivanje lučkih kapaciteta i šireg lanca snabdijevanja hranom u Evropi. Puni uticaj ovih tarifa na evropski i ruski poljoprivredni sektor tek će se vidjeti.

 

Detalj o sankcijama EU u Belorusiji

 

Detalji mjera Vijeća Evrope uključuju:

 

Trgovina

 

Vijeće produžava zabranu izvoza robe i tehnologije dvostruke namjene/napredne tehnologije te uvodi dalja ograničenja izvoza robe koja bi mogla doprinijeti jačanju bjeloruskih industrijskih kapaciteta.

Uvedena su i dodatna ograničenja na izvoz robe i tehnologija za pomorske plovidbe u Bjelorusiju te luksuzne robe.

Što se tiče uvoza, bit će zabranjen direktan ili indirektan uvoz, kupovina ili transfer zlata i dijamanata iz Belorusije, kao i helijuma, uglja i mineralnih proizvoda uključujući sirovu naftu. Posljednja mjera će biti dopunjena novom zabranom izvoza robe i tehnologija pogodnih za upotrebu u preradi nafte i ukapljivanju prirodnog gasa.

 

Usluge

 

Vijeće zabranjuje pružanje određenih usluga Bjelorusiji, njenoj vladi, javnim tijelima, korporacijama ili agencijama i bilo kojem fizičkom ili pravnom licu koje djeluje u njihovo ime ili po nalogu:

 

 

 

 

Transport

 

Vijeće proširuje zabranu cestovnog transporta robe unutar teritorije EU, prikolicama i poluprikolicama registrovanim u Bjelorusiji, uključujući i one koje vuku kamioni registrirani izvan Bjelorusije.

Kako bi se rizik od zaobilaženja sveo na najmanju moguću mjeru, operaterima iz EU-a koji su u vlasništvu bjeloruskog fizičkog ili pravnog lica sa 25 posto ili više, trebalo bi zabraniti da postanu poduzeće za drumski transport ili da prevoze robu cestom u EU, uključujući i tranzit.

 

Protiv zaobilaženja

 

Odluka zahtijeva da izvoznici iz EU u svoje buduće ugovore unesu takozvanu „klauzulu o ne-Bjelorusija“, kojom ugovorno zabranjuju ponovni izvoz u Bjelorusiju ili ponovni izvoz osjetljive robe i tehnologije za korištenje u Bjelorusiji, robe na ratištu, vatreno oružje i municija.

Kako bi se rizik od zaobilaženja sveo na najmanju moguću mjeru, EU će zabraniti tranzit preko teritorije Bjelorusije robe i tehnologija dvostruke namjene, robe i tehnologija koje bi mogle doprinijeti vojnom i tehnološkom unapređenju Bjelorusije ili razvoju njenog obrambenog i sigurnosnog sektora, roba koja bi mogla da doprinese jačanju bjeloruskih industrijskih kapaciteta, roba i tehnologija za upotrebu u avio ili svemirskoj industriji, kao i oružje koje se izvozi iz EU.  

Osim toga, kako bi se pomoglo u suzbijanju ponovnog izvoza robe s bojnog polja koja se nalazi u Ukrajini ili koja je ključna za razvoj ruskih vojnih sistema, odlučeno je da će operateri EU koji prodaju takvu robu na ratištu trećim zemljama morati implementirati mehanizme dužne pažnje koji mogu identificirati i procijeniti rizike od ponovnog izvoza u Rusiju i njihovo ublažavanje.

Na kraju, od matičnih kompanija iz EU će se tražiti da ulože sve što mogu kako bi osigurale da njihove podružnice u trećim zemljama ne učestvuju ni u kakvim aktivnostima koje rezultiraju ishodom koji sankcije nastoje spriječiti.

 

Zaštita EU operatera

 

Paket uključuje mjere koje omogućavaju operaterima EU da traže nadoknadu štete koju su prouzročili bjeloruski pojedinci i kompanije zbog primjene sankcija i eksproprijacije, pod uvjetom da državljanin države članice ili dotična kompanija nemaju efikasan pristup pravnim lijekovima, naprimjer, prema relevantnim bilateralnim ugovorima o ulaganju.