EU predstavlja plan ekonomske sigurnosti, usljed kineskog rivaliteta

 

„Jednostavno zapažanje je da širom sveta postoji žestoka konkurencija za tehnologije koje su nam najpotrebnije“, rekla je komesarka za konkurenciju Margrethe Vestager u obraćanju novinarima.

“Evropa ne može biti igralište za veće igrače. Moramo biti u stanju igrati sami za sebe”, dodala je Vestager.

Plan se sastoji od širokog spektra mjera, uključujući strožije kontrole stranih direktnih investicija i rigoroznije kontrole izvoza, istraživačka partnerstva i ulaganja u zemlje koje se smatraju ekonomskim rivalima, posebno kada je u pitanju Kina.

 

Strana ulaganja

 

Jedan od osnovnih elemenata je strožija kontrola stranih direktnih investicija (SDI) u zemljama EU.

Pregled ovih investicija nije novost. Uredba je na snazi od 2020.

Ali plan koji je predstavljen ima za cilj uskladiti utvrđena pravila i zategnuti procedure tamo gdje je to potrebno.

Prvi korak je primjena screeninga svuda. Trenutno, 22 zemlje članice EU vrše screening stranih ulaganja, u odnosu na 14 prije tri godine. Novi plan zahtijeva da sve vlade EU primjenjuju screening.

Također, screening mora biti više ciljan. EU i zemlje članice su već pregledale 1.200 direktnih investicija u protekle tri godine. Međutim, prema nedavnom izvještaju Revizorskog suda EU, zvaničnici gube previše vremena gledajući niskorizična ulaganja.

Stoga, nova pravila identificiraju neke ključne ekonomske sektore na koje zvaničnici trebaju usmjeriti pažnju, uključujući energetsku infrastrukturu i cyber sigurnost.

Zvaničnik EU je rekla da ove provjere neće biti "diskriminatorne same po sebi", ali je sugerirala da će se vjerovatno pažljivije razmotriti ulaganja ekonomskih rivala.

 

Kontrole izvoza?

 

Evropska komisija je predložila i pooštravanje mjera za izvoz.

Iako će izvozna kontrola ostati u rukama država članica, u Evropskoj komisiji  vjeruju da bi sve zemlje EU trebale provoditi iste kontrole nad kritičnim tehnologijama, koje uključuju poluprovodnike, umjetnu inteligenciju, biotehnologiju i kvantno računanje.

Ostale stavke istaknute u pravilima su tehnologije koje se koriste i za civilnu upotrebu i za odbranu, poput toksina, dronova, nuklearne tehnologije ili poluprovodnika, koji se mogu koristiti u hladnjačama, ali i u projektilima.

Komisija je predložila da ove tehnologije budu podvrgnute jednoobraznoj kontroli izvoza širom EU, izbjegavajući haotičan splet nacionalnih kontrola.

 

'Curenje' znanja

 

Tema vezana za kontrolu izvoza je „nepoželjno” curenje znanja u druge zemlje putem istraživačkih partnerstava, koja su u prošlosti uglavnom bila nekontrolirana.

EU je jedan od najvećih svjetskih stranih investitora u tehnologiju i istraživanje. Ove takozvane 'izlazne investicije' trenutno se ne prate.

Ali raste zabrinutost da bi neke od ovih investicija mogle poboljšati vojne sposobnosti ekonomskih rivala.

Novinari istraživači su, naprimjer, 2022. godine otkrili da su evropski univerziteti od 2000. godine sarađivali sa kineskom vojskom u 3.000 navrata.  

“Ovo možda nije bilo nezakonito, ali pitanje je: da li je poželjno?” pita se Vestager.

U tu svrhu, Evropska komisija je predložila analizu ovih investicija kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici.

Drugi početni prijedlozi uključuju da univerziteti daju svom osoblju listu pitanja na koja trebaju odgovoriti prije nego što započnu saradnju sa stranim institucijama.

Vestager je, također, spomenula zahtjev da univerziteti garantiraju anonimnost uzbunjivača da prijave nedolično ponašanje, iako u ovom trenutku nisu dostupni detalji o tome.

Saradnja u istraživanju ulaganja u okviru HorizonEU, jednog od glavnih inovacionih fondova EU, blokirana je kada su u pitanju Rusija i Bjelorusija. Subjekti sa sjedištem u Kini, također, se više ne mogu kvalificirati za finansiranje inovacija iz fondova EU.

 

Otvorena ekonomija

 

Zvaničnici EU, međutim, postupaju pažljivo, jer nacionalne vlade pažljivo čuvaju izvoz i investicije kao nacionalne nadležnosti, a konačna odluka neće biti donesena prije sredine 2025. godine, rekao je zvaničnik EU za EUobserver.

Iako je komisija uvjerena da je potrebno više kontrola, zvaničnici EU, također, žele zaštititi otvorenu ekonomiju Evrope.

“EU je uvijek bila otvorena ekonomija. A ova otvorenost je naša snaga”, rekao je komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis.

Stoga će zemlje članice sada imati 12 mjeseci da prikupe informacije i procijene potrebu za kontrolom izvoza i investicija u inovacijske projekte.

Komisija i nacionalne vlade će odlučiti da li i koje politike su opravdane na osnovu rezultata.