EU postigla dogovor o korištenju profita od zamrznute imovine Rusije u korist Ukrajine
Sa 10 posto profita će se finansirati pomoć koja se ne odnosi na nabavku naoružanja i vojne opreme, kako bi se umirile zemlje članice EU koje ne žele finansirati kupovinu oružja
Evropska unija je postigla dogovor o oduzimanju profita od zamrznute imovine Rusije za finansiranje nabavke oružja i druge pomoći Ukrajini u roku od nekoliko mjeseci.
Visoki diplomati EU na sastanku su dogovorili kompromis o korištenju procijenjenih neočekivanih prihoda od 4,4 milijarde eura za pomoć Ukrajini, čime su riješili spor oko poreza i troškova upravljanja u Belgiji, zemlji u kojoj se drži većina zamrznute ruske imovine.
U Euroclearu, klirinškoj kući u Briselu, nalazi se 191 milijardu eura od 260 milijardi eura imovine Centralne banke Ruske Federacije koju su zapadne vlade zamrznule, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine. U februaru ove godine je ova klirinška kuća prijavila 4,4 milijarde eura kamata na zamrznuta ruska sredstva i predviđa da će belgijska vlada dobiti 1,085 milijardi eura poreza.
Konačan iznos sredstava koja će biti korištena za Ukrajinu tek treba biti precizno potvrđen, ali bi trebao biti poznat u julu.
EU – oprezna kada su u pitanju pravne posljedice zaplijene cjelokupne ruske imovine – odlučila je da bi profit mogla dati Ukrajini, nakon što je zaključila da Moskva nema zakonsko pravo na ta sredstva. Ali pronalaženje dogovora je bilo komplicirano zbog podjela o tome kako potrošiti novac, Euroclearovih naknada za upravljanje i belgijskog poreza od 25 posto na korporativnu dobit.
Belgija je sada saopćila da je "spremna razmotriti" dobrovoljni plan za transfer prikupljenih poreza u Ukrajinu od 2025. godine, prema diplomatskim izvorima.
Belgijska država već daje pomoć za kupovinu oružja Ukrajini, ali druge zemlje EU su tvrdile da bi prihodi od zamrznute ruske imovine trebali biti dodatna, a ne redovna pomoć Belgije Ukrajini. Jedan diplomata EU opisao je profit kao „nenapredni porez za Belgiju“ i rekao: „To je malo nepravedno, jer niko drugi nema ruski novac da plati za pomoć Ukrajini“.
Na sastanku početkom maja, diplomate su smanjile Euroclearovu proviziju za upravljanje na 0,3 posto, što je manje u odnosu na prvobitno predloženih tri posto.
Zemlje članice EU odlučile su da 90 posto profita ostvarenog od zamrznute ruske imovine bude potrošenu na nabavku oružja za Ukrajinu, a preostalih 10 posto na druge vidove pomoći koje se ne odnose na naoružanje i vojnu opremu, što je podjela osmišljena da smiri zemlje kao što su Irska, Austrija i Mađarska koje ne mogu ili ne žele finansirati nabavku oružja.
“Ambasadori EU su se u principu složili o mjerama koje se tiču vanrednih prihoda koji proizilaze iz imobilizirane imovine Rusije”, objavio je na platformi X belgijski diplomata. “Novac će poslužiti za podršku oporavku #Ukrajine i vojnoj odbrani u kontekstu ruske agresije”.
Pozdravljajući sporazum, predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, napisala je na platformi X: "Ne može postojati jači simbol i veća upotreba tog novca nego da Ukrajinu i cijelu Evropu učini sigurnijim mjestom za život".
Sporazum s EU otvara vrata široj diskusiji u G7 o korištenju zamrznutih milijardi imovine Rusije, ali mnoge evropske nacije, uključujući Njemačku i Francusku, oprezne su u pogledu američkog plana da preuzme kontrolu nad imovinom, strahujući od kršenja međunarodnog prava.
Na odvojenom sastanku, ambasadori EU započeli su razgovore o planovima za ograničavanje protoka ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) preko Evrope, kao dio 14. runde sankcija protiv sposobnosti Kremlja da finansira rat u Ukrajini.
Evropska komisija želi uvesti ograničenja na pretovar LNG-a u EU kako bi zaustavila ruski izvoz u zemlje koje nisu članice EU preko luka EU, što omogućava veoma značajne prihode Rusiji. EU, također, želi zabraniti nove investicije, robu i usluge za izgradnju LNG terminala na ruskom Arktiku. Prijedlozi se, međutim, zaustavljaju na zabrani ruskog LNG-a, koji se za razliku od većine plina koji se distribuira plinovodom i dalje uvozi u EU.
Diplomate EU se nadaju da će postići dogovor o najnovijim sankcijama prije evropskih izbora i svakako prije 1. jula, kada mađarska vlada naklonjena Rusiji preuzima rotirajuće predsjedavanje blokom.