EU pažljivo prati Kinu i planira strategije ekonomske sigurnosti za smanjenje rizika

Kina kontrolira većinu rijetkih metala i litijuma. EU ima za cilj smanjiti ovisnost do 2030. godine.

Evropska unija želi zadržati svoju industrijsku prednost i konkurentnost u svijetu koji se više okreće digitalnim i zelenim proizvodima, ali se našla zabrinjavajuće ovisno o drugima, posebno o Kini u pogledu kritičnih minerala.

Kako geopolitičke tenzije rastu, nakon ruske invazije na Ukrajinu i sukoba između SAD i Kine, rizik je ključna riječ za ekonomsku politiku 27-članog bloka, dok se razmišlja o tome kako osigurati lance snabdijevanja i na koji način omogućiti širenje tehnologije.

 

De-risking

Blok želi ograničiti svoju zavisnost od određenih strateških proizvoda, posebno onih potrebnih za njegovu zelenu tranziciju, kao što je litijum, koji se koristi u baterijama električnih vozila ili rijetki metali koji se nalaze u magnetima vjetroturbina. Kina sada globalno prerađuje gotovo 90 posto rijetkih zemnih elemenata i 60 posto litijuma.

S ciljem smanjenja ovisnosti o Kini, Evropska unija želi povećati domaću eksploataciju, recikliranje i preradu kritičnih potreba za sirovinama do 2030. godine i osigurati da nijedna treća zemlja ne osigurava više od 65 posto bilo kojeg ključnog minerala.

EU ponavlja da ukidanje rizika ne znači odvajanje od Kine, ali kaže da je naučila tešku lekciju oslanjajući se na Rusiju za prirodni gas, čija je nabavku prekinuta nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Oprez EU prema Kini je porastao zbog sve bližih veza Pekinga sa Moskvom. Istovremeno, trgovinski deficit EU sa Kinom se povećao na 420 milijardi dolara, dvostruko više nego prije pet godina.

Kina sada zahtijeva od izvoznika da osiguraju dozvole za isporuku nekih proizvoda od galija i germanija, koji se koriste za proizvodnju poluprovodnika.

EU se, također, oslanjala na Kinu tokom pandemije COVID-19 za zaštitnu opremu, a sada i za lijekove i farmaceutske sirovine.

Strategija ekonomske sigurnosti

Ponovna procjena rizika zbog rastućih geopolitičkih tenzija, također, je ključni dio Evropske strategije ekonomske sigurnosti koja je predstavljena u junu.

Strategija se fokusira na rizike za otpornost lanca snabdijevanja, fizičku i cyber sigurnost ključne infrastrukture, tehnološku sigurnost te curenje informacija i korištenje ekonomske zavisnosti ili ekonomske prisile, kao oružja.

 

Evropska komisija je predložila da se izvrši procjena rizika u ovim oblastima. Kako bi ublažila rizike, EU bi mogla investirati kako bi povećala svoju konkurentnost ili uspostavila partnerstva sa širokim spektrom zemalja.

Također se može odlučiti za zaštitne mjere, uključujući instrumente protiv prinude koje su evropski zakonodavci odobrili ili nametnuti kontrolu izvoza ili ulaganja u treće zemlje.

Komisija je preporučila procjene za listu od četiri tehnologije - naprednih poluprovodnika, umjetne inteligencije, kvantne i biotehnologije. Ukazano je na potencijalne rizike da ih "problematične zemlje" koriste za vojnu upotrebu ili koriste u kršenju ljudskih prava.

Izvršna vlast EU naglašava da će procjene biti "agnostičke prema zemlji". Međutim, iako se u ekonomskoj strategiji ne spominje Kina, ona govori o partnerstvu sa zemljama koje imaju veze i smanjenju rizika, njene politike smanjenja oslanjanja na Kinu.

Procjene bi trebalo da budu završene do kraja godine. Evropska komisija bi tada mogla predložiti mjere, kao što su izlazna ulaganja.

Evropska komisija bi, također, mogla predložiti početkom 2024. godine procjenu dodatnih šest tehnoloških polja – uključujući energiju, robotiku i svemirska istraživanja.

Ekonomska strategija predviđa i reviziju sada neujednačenog sistema skrininga za strane investicije u EU, prijedlog da se kontrola izvoza učini efikasnijom i mjere za poboljšanje sigurnosti istraživanja.

Strategija će uključivati delikatan balans za Evropsku komisiju, jer je nacionalna sigurnost u nadležnosti 27 pojedinačnih članica EU.

Iako većina prepoznaje potrebu za usklađenom strategijom, posebno zato što EU ima zajedničku trgovinsku politiku, mnogi nerado prenose ovlasti na Brisel.

Evropska komisija, koja nadgleda trgovinsku politiku EU, saopćila je da će se strategija, uključujući procjene, provoditi sa vladama zemalja članica EU.