EU odobrila prve sankcije za ruski gas

Evropska unija će pogoditi Rusiju sankcijama bez presedana usmjerenim protiv njenog unosnog gasnog sektora, prema belgijskom predsjedavanju EU - što je nekada bio nezamisliv korak koji bi mogao izvući stotine miliona iz ratnog budžeta Moskve.

Odluka, koju su ambasadori EU donijeli u junu, uslijedila je nakon oštrog protivljenja Njemačke i Mađarske koje su sedmicama odugovlačile sa dogovorom - iako oko različitih dijelova paketa.

Kazne neće pogoditi većinu ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG) koji izvozi u EU. Umjesto toga, zabranit će lukama u EU da preprodaju ruski LNG nakon što stigne i blokirat će finansiranje planiranih ruskih arktičkih i baltičkih LNG terminala.

Ovo je značajan trenutak za EU. Od invazije Vladimira Putina na Ukrajinu u februaru 2022. godine, EU nije sankcionirala ruski gas - čak i kada je uvela stroge zabrane izvoza nafte i uglja. Ali, sa porastom dokaza da su napori Zapada da isprazne prihode Moskve od fosilnih goriva užasno manjkavi, rastao je pritisak da se sankcionira i gas.

Nije bilo lako.

Mađarska je sedmicama prijetila da će uložiti veto na paket iz principa, jer se protivi većini dodatnih energetskih sankcija Rusiji. To se očekivalo.

Međutim, protivljenje Berlina je bilo iznenađenje. Njihova zabrinutost nije bila vezana za gas, već se, kako je objasnio kancelar  Olaf Scholz , odnosila na nove obaveze za izvoznike iz EU.

S obzirom na to da je Njemačka ranije zamjerala Mađarskoj zbog tvrdoglavosti kada su u pitanju sankcije, ironija se nije izgubila.

„Na kraju krajeva, sve države članice pokušavaju zaštiti svoje interese“, rekao je jedan diplomata iz zemlje EU, koji je, kao i drugi, iskreno govorio pod uvjetom da ostane anoniman. „Stvarnost sada jako grize Njemačku. Nazovite to karmom.”  

Na kraju, pregovarači su popustili zbog zabrinutosti Njemačke, odbacivši klauzulu za koju su se bojali da bi naškodila malim preduzećima, čekajući studiju o potencijalnim efektima, izjavila su trojica EU diplomata.

Mađarska je, sa svoje strane, podržala zabranu LNG-a nakon što je dobila uvjeravanja da proširenje nuklearne elektrane Paks II, koje podržava Rusija, neće biti sankcionirano, tvrde još troje diplomata

Dok su sankcije LNG-a prošle, pregovarači se još uvijek prepiru oko još jednog prijedloga da se ruske kazne prenesu na Bjelorusiju, zakulisna vrata da sankcionirana roba stigne do Rusije. Prema riječima dvojice diplomata EU, ovo pitanje je bilo predviđeno za raspravu kasnije. Njemačka i Francuska odugovlače te planove zbog straha da će uticati na prodaju luksuzne robe.

 

Traganje za gasom

Od invazije Moskve na Ukrajinu, EU je smanjila svoje oslanjanje na moskovski gas za oko dvije trećine.

Ali nastavila je uvoziti i preprodavati ruski LNG, koji se isporučuje tankerima u prehlađenom tečnom obliku – što je predstavljalo veliku sramotu za EU, dok pokušava iscrpiti ratni budžet Kremlja. Najveće količine prošle godine kupile su Španija, Francuska i Belgija.

Iako je ruski LNG činio samo pet posto potrošnje gasa u EU 2023. godine, ipak je prikupio oko osam milijardi eura profita od LNG-a za Kremlj. Sporazum će vjerovatno pogoditi samo oko četvrtinu toga, jer ne zabranjuje direktan uvoz u EU.  

Ipak, sankcije će primorati Moskvu da revidira svoj LNG poslovni model – posebno za isporuke koje šalje u Aziju preko Evrope. Rusija će sada vjerovatno morati preusmjeriti te pošiljke preko Arktičkog mora, zbog čega će biti potrebni posebno opremljeni ledolomci kojih nedostaje.

Za Njemačku, međutim, nesporazum nije bio ni oko goriva.

Berlin je bio zabrinut da bi sankcije proširile mjeru prisiljavajući kompanije iz EU da osiguraju da kupci ne prodaju robu Rusiji.

Trenutno se ta takozvana klauzula o ne-Rusiji primjenjuje samo na vatreno oružje, predmete na bojnom polju i robu dvostruke namjene sa vojnom i civilnom primjenom. Njemačka se plašila da bi proširenje klauzule na više civilnih proizvoda, poput hemikalija i mašina za obradu metala, narušilo stabilnost malih preduzeća.

Poteškoća je, kažu iz zvaničnog Berlina, što se krijumčareni proizvodi često zaustavljaju prije nego što stignu do Rusije, zbog čega je manjim kompanijama gotovo nemoguće pratiti cijeli lanac. Njemačka je tvrdila da će manje, izvozno orijentirane kompanije jednostavno odustati od nekog posla u Aziji ili na Bliskom istoku koji čak nije ni povezan sa Rusijom, u strahu od potencijalnog kršenja sankcija.

"Sve se radi o njemačkoj ekonomiji", rekao je jedan od diplomata. “Veoma su zabrinuti.”

Zabrinutost je stvorila još jedan raskol u Scholzovoj trostranačkoj koaliciji lijevog centra: njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa Zelenima, dugo je željelo progurati sankcije, dok su Scholzove socijaldemokrate željele izdržati do klauzule dok se ne riješi problem o ne-Rusiji.

Prethodno je  zvaničnik iz Ministarstva vanjskih poslova Annalene Baerbock, koji je govorio anonimno, rekao  da se plaše da odlaganja Njemačke škode pokušajima Berlina da izgubi svoju predratnu reputaciju zbog prijateljske ekonomske politike prema Rusiji.