EU i zapadni Balkan: prema zajedničkoj budućnosti

Svi partneri sa zapadnog Balkana imaju sporazume o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, čime se otvara trgovina i regija usklađuje sa standardima EU-a. Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju pružaju opći okvir za odnose EU-a sa zapadnim Balkanom. Blisko surađujemo u rješavanju zajedničkih sigurnosnih izazova. EU također pruža političku i financijsku potporu zemljama regije kako bi se poticali dobrosusjedski odnosi i izgradilo zajedničko blagostanje regionalnom integracijom. Osim snažne političke potpore zapadnom Balkanu i Berlinskom procesu, EU podupire organizacije za regionalnu suradnju kako bi se potaknuo gospodarski razvoj, poboljšala povezanost te povećala sigurnost i mnoge druge koristi u cijeloj regiji. 

Izgledi za članstvo u EU-u poticaj su za pokretanje reformi na zapadnom Balkanu. Reforme su ključne za europski put, ali što je još važnije, ključne su za poboljšanje političkog i gospodarskog upravljanja, vladavine prava, slobode medija i uvjeta za civilno društvo. To je u zajedničkom interesu građana zapadnog Balkana i EU-a.

Zapadni Balkan na putu prema pristupanju EU-u

Proces pristupanja EU-u u središtu je odnosa EU-a i zapadnog Balkana. Uvjeti za uspostavu tih odnosa prvi su put utvrđeni u zaključcima Vijeća iz travnja 1997.

Vijeće EU-a uspostavilo je 1999. proces stabilizacije i pridruživanja (SAP). Potvrđeno je da će zemlje zapadnog Balkana ispunjavati uvjete za članstvo u EU-u ako ispune kriterije utvrđene na sastanku Europskog vijeća u Kopenhagenu u lipnju 1993.

„Kopenhaški kriteriji” uključuju političke, gospodarske i političke/administrativne zahtjeve te pomažu u razjašnjavanju standarda koje zemlje koje se žele pridružiti EU-u moraju ispuniti.  Od



tada EU kontinuirano naglašava svoju odlučnost da podupre zapadni Balkan na njegovu putu prema europskoj integraciji. Od 2018. održavaju se redoviti sastanci na vrhu EU-a i zapadnog Balkana, a čelnici EU-a ponovno potvrđuju odlučnost Unije da dodatno pojača svoju suradnju s regijom i pozdravljaju obećanje partnera sa zapadnog Balkana da će provesti potrebne reforme.  

U veljači 2020. Europska komisija predstavila je prijedloge za jačanje procesa pristupanja EU-u. Vijeće je podržalo tu novu metodologiju čiji je cilj učiniti proces pristupanja vjerodostojnijim, predvidljivijim i podložnijim snažnijem političkom usmjeravanju.

U tijeku su pregovori o pristupanju s Albanijom, Crnom Gorom i Srbijom. Vijeće je u ožujku 2020. postiglo dogovor i o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom te je u tijeku takozvani postupak provjere. U prosincu 2023. Europsko vijeće odlučilo je da će otvoriti i pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.  Kosovo je potencijalni kandidat za članstvo u EU-u. 

Suradnja EU-a i zapadnog Balkana

EU je vodeći trgovinski partner za sve zemlje zapadnog Balkana, s gotovo 70 % ukupne trgovine u regiji. Od 2011. do 2021. trgovina EU-a sa zapadnim Balkanom porasla je za gotovo 130 %. U istom razdoblju izvoz sa zapadnog Balkana u EU povećao se za 207 %. Poduzeća iz EU-a također su vodeći ulagači u regiji. Poduzeća iz EU-a 2018. činila su više od 65 % izravnih stranih ulaganja u regiji.

EU partnerima sa zapadnog Balkana pruža i političku, financijsku i tehničku potporu kako bi im pomogao u provedbi potrebnih reformi i usklađivanju s pravilima i propisima EU-a. Građani i poduzeća iz regije već sudjeluju u programima EU-a koji djeluju u samoj Uniji, kao što su Erasmus+, kojim se podupiru studentske razmjene, i Kreativna Europa, kojim se podupiru projekti suradnje u području kulture.  

EU i zapadni Balkan dijele sigurnosne izazove i zajednički ih rješavaju. EU i regija surađuju na širokom rasponu sigurnosnih pitanja kao što su borba protiv organiziranog kriminala, suzbijanje hibridnih prijetnji i kiberprijetnji, suzbijanje trgovine malim oružjem i jačanje borbe protiv terorizma.

Suradnja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) / zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) prioritet je Europske unije i njezinih partnera sa zapadnog Balkana. U Strategiji za zapadni Balkan koju je Europska komisija donijela 2018. među ciljevima su proširenje i produbljivanje dijaloga o ZVSP-u/ZSOP-u te povećanje doprinosa zapadnog Balkana misijama i operacijama EU-a. Suradnja u području ZVSP-a/ZSOP-a posljednjih se godina znatno razvila. Iako EU i dalje surađuje s misijama i operacijama ZSOP-a u regiji, partneri sa zapadnog Balkana također doprinose misijama i operacijama ZSOP-a diljem svijeta.   

U kriznim vremenima EU je pokazao solidarnost sa svojim partnerima sa zapadnog Balkana. EU je pomogao zapadnom Balkanu u borbi protiv bolesti COVID-19 i isporučuje cjepiva. Putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu države članice EU-a pomogle su zapadnom Balkanu, primjerice u borbi protiv šumskih požara.

U okviru Gospodarskog i investicijskog plana EU je mobilizirao dosad nezabilježena sredstva za potporu povezanom zelenom rastu usmjerenom na ljude, u korist regije i Europe u cjelini.

U okviru plana rasta za zapadni Balkan, novog mehanizma čiji je cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU-om i otvoriti put članstvu u EU-u, EU će se obvezati na 6 milijardi eura za unapređenje programa reformi vlada zapadnog Balkana do 2027. Plan rasta ima potencijal udvostručiti veličinu gospodarstava zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću.

Tri posebna predstavnika EU-a (PPEU) podupiru rad Visokog predstavnika/potpredsjednika: u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i za dijalog Beograda i Prištine te druga regionalna pitanja zapadnog Balkana.