EU će uvesti dodatne carine na kineske električne automobile u pokušaju da smanji jaz u postojećoj konkurenciji

Baterijska električna vozila (BEV) proizvedena u Kini uskoro će podlijegati uvoznim carinama, kada budu uvezena na tržište Evropske unije bez granica, gdje je potražnja za ovim ekološki prihvatljivim proizvodima porasla posljednjih godina.

Evropska komisija objavila je sredinom juna prvu privremenu odluku u okviru istrage protiv subvencija za BEV vozila sastavljena u Kini, podijeljena po markama prema nivou primljene pomoći za koju se sumnja da proizvođač idobijaju od kineske države:

BYD: 17,4%

Geely: 20%

SAIC: 38,1%

Ostali proizvođači BEV-a u Kini koji su sarađivali u istrazi, ali nisu pojedinačno uzorkovani: 21%

Ostali proizvođači BEV u Kini koji nisu sarađivali: 38,1%

 

Nivo će biti iznad postojeće uvozne carine od 10 posto, dok su očekivanja industrije iznosila  20 posto. Uvođenje carina odražava nalaze Komisije, koji pokazuju kako Komunistička partija snažno podupire cijeli lanac snabdijevanja BEV-ima, od vađenja sirovina do otpreme prema evropskim lukama.  

Mjere će biti uvedene 5. jula, ako Kina ne ponudi uvjerljiva, djelotvorna rješenja za ispravljanje ove nepoštene prakse. Peking je dugo odbijao angažirati se sa zapadnim saveznicima u rješavanju trgovinskih trvenja i često negira sam izvor problema.

U praksi, ova odluka znači da će kineski, ali i zapadni brendovi koji upravljaju fabrikama u toj azijskoj zemlji biti pogođeni povećanjem carina, iako ne podjednako. Naprimjer, Tesla i BMW podliježu prosječnoj tarifi od 21 posto, dok će SAIC, sa kojim Volkswagen i General Motors imaju zajednička ulaganja, podlijegati visokim stopama od 38,1 posto. ( Proizvođač Tesla je podnio "potkrijepljen zahtjev" i možda će joj biti odobrena prilagođena stopa kasnije ove godine).

Zapaženo je da je BYD sa sjedištem u Shenzhenu, koji ima za cilj osvojiti pet posto BEV tržišta bloka, dobio najmanje izraženu stopu u grupi. BYD je brzo napredovao u sektoru i ranije ove godine stekao je status najvećeg svjetskog proizvođača BEV vozila.

 

"Ovo je zasnovano na jasnim dokazima naše opsežne istrage i uz puno poštovanje pravila WTO [Svjetske trgovinske organizacije]. Sada ćemo se sarađivati sa kineskim vlastima i svim stranama u cilju finalizacije ove istrage", naveo je Valdis Dombrovskis, izvršni zamjenik Komisije i komesar zadužen za trgovinu u saopćenju za javnost.

"Naš cilj je vratiti jednake uslove i osigurati da evropsko tržište ostane otvoreno za proizvođače električnih vozila iz Kine, pod uslovom da igraju po globalno dogovorenim trgovinskim pravilima", dodao je Dombrovskis.

 

Trenutni bijes Pekinga

 

Brisel je duboko zabrinut da, zbog izdašnih subvencija od strane Pekinga, evropske firme neće biti u stanju takmičiti se sa kineskim proizvođačima i da će na kraju biti izbačene iz sve unosnijeg sektora, kao što se desilo sa solarnim panelima.

Prodaja BEV-a proizvedenih u Kini porasla je neočekivano intenzivnim tempom: sa 57.000 novih jedinica prodatih u 2020. na više od 437.000 u 2023., prema Eurostatu, uključujući modele zapadnih firmi poput BMW-a, Renaulta i Tesle. U istom periodu, vrijednost ovih transakcija porasla je sa 631 milion eura na 9,66 milijardi eura.

Studija kompanije Transport and Environment (T&E) pokazuje da je tržišni udio kineskih brendova na tržištu BEV-a u EU porastao sa 0,4 posto u 2019. na 7,9 posto u 2023. i mogao bi skočiti na više od 20 posto do 2027. ako se trend nastavi nesmanjenom brzinom.

Komisija je već utvrdila postojanje višestruke državne pomoći u Kini, koja ima oblik grantova, jeftinih zajmova, kredita uz podršku države, poreskih olakšica, oslobađanja od PDV-a i sniženih cijena roba i usluga, između ostalog.

Smisao istrage, koja je formalno pokrenuta u oktobru prošle godine, nakon obraćanja Ursule von der Leyen o stanju EU, je da se utvrdi da li bi ova pomoć mogla, nekada u budućnosti, nanijeti štetu industriji EU. Drugim riječima, neodržive gubitke obima prodaje, profitnih marži i tržišnog udjela.

Objavljena privremena odluka ukazuje da u Evropskoj komisiji vjeruju da je prijetnja stvarna i da su potrebne radikalne mjere kako bi se spriječilo najgore.  

Ovaj potez je odmah izazvao bijes Pekinga. U oštroj izjavi, glasnogovornik Ministarstva trgovine rekao je da istraga predstavlja "goli protekcionistički čin" koji je "vještački konstruirao i preuveličavao takozvane subvencije" i koji bi "potkopao" napore bloka da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.

"Evropska komisija u jednoj ruci drži visoku zastavu zelenog razvoja, a u drugoj drži štap 'protekcionizma', politizirajući i koristeći ekonomska i trgovinska pitanja kao oružje", rekao je portparol kineskog Ministarstva.

Kina će "odlučno preduzeti sve neophodne mjere da čvrsto odbrani legitimna prava i interese kineskih kompanija", dodao je portparol.

 

Zagarantirano je da će se odmazda dogoditi. U sedmicama prije objave, Peking je pojačao retoriku i uperio prst u sektor poljoprivrede i avijacije, koji su vrlo osjetljivi za EU, kao moguće mete.

 

Paziti na jaz

 

Dodatne tarife koje će se primjenjivati od jula osmišljene su kako bi kineska BEV vozila bila skuplja za prodaju u EU i da bi njihove maloprodajne cijene približile evropskim rivalima. Time će se, smatraju u Briselu, zatvoriti jaz i osigurati fer konkurencija.

Ali koliko će se taj jaz zatvoriti ostaje da se vidi.

Kineske kompanije prodaju svoja BEV vozila u Evropi po mnogo višoj ceni nego kod kuće, fenomen koji je Rhodium Grupa opisala kao "premium EU". Ovo im ostavlja dovoljno prostora za prilagođavanje tarifa, koje bi mogle biti interno apsorbirane bez da ih nužno proslijede potrošačima.

Osim državne pomoći, kineski proizvođači imaju koristi od niskih troškova rada i energije, lakog pristupa sirovinama i robusnog ekosistema za proizvodnju baterija. Uz to, kineska ekonomija prolazi kroz usporavanje podstaknuto sporom domaćom potražnjom, što kompanije čini još više zavisnim od izvoza u inozemstvo.

„Carine u rasponu od 40 do 50 posto – vjerovatno čak i veće za vertikalno integrirane proizvođače kao što je BYD – vjerovatno bi bile neophodne kako bi evropsko tržište postalo neprivlačno za kineske izvoznike električnih vozila,” navodi Rhodium Group u aprilskom izvještaju.

Ipak, uvođenje takve tarife koja bi bila „prst u oko“ bilo bi rizično za Brisel, jer su zemlje članice i dalje podijeljene oko toga koliko bi EU trebala ići protiv nepoštene prakse Pekinga.

U novembru će privremene mjere biti stavljene na glasanje među državama članicama kako bi postale trajne. Ovdje će biti potrebna kvalificirana većina da bi se ukinuli nameti, prag koji se teško, ali svakako nije nemoguće dostići.

Sve će oči biti uprte u Njemačku, vodećeg svjetskog izvoznika automobila koji je tokom decenija proširio svoje prisustvo u Kini i povećao ovisnost o kineskom tržištu.  

Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA), koje podržavaju kompanije poput BMW-a, Mercedes-Benza i Volkswagena, već je jasno stavilo do znanja da se protivi dodatnim tarifama, tvrdeći da one neće biti "prikladne za jačanje konkurentnosti evropske automobilske industrije " i mogle bi izazvati "veliki trgovinski sukob".

Pritisak u industriji, zajedno sa podjelama unutar trostranačke koalicije kancelara Olafa Scholza, ukazuje na to da će Berlin u novembru umanjiti tarife.

Mađarska, koja je privukla investicije iz BYD-a, se smatra zagarantovanim protivnikom. Druge liberalno orijentirane zemlje, poput Švedske i Irske, izrazile su rezerve, ali bez eksplicitnog protivljenja obavezama.

 

Sa druge strane debate, Francuska, čije su kompanije za proizvodnju automobila manje izložene kineskom tržištu, smatra se glavnim pobornikom istrage. Italija je nedavno izrazila podršku toj inicijativi i pozvala EU da slijedi američko vodstvo, gdje je predsjednik Joe Biden najavio stopostotne carine na kineska BEV vozila.

Reagirajući na vijesti, Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) naglasilo je važnost "slobodne i poštene trgovine" i pozvalo na više industrijskih akcija kako bi se osigurao pristup kritičnim materijalima i pristupačnoj energiji. Evropska potrošačka organizacija (BEUC) je rekla da su dodatne tarife "neophodne za stvaranje pravednijih tržišnih uslova", ali je upozorila da to "ne smije rezultirati blanko čekom za proizvođače automobila u EU da drže električne automobile van domašaja potrošača na osnovu toga da su preskupi".

 

ZAKLJUČAK  

 

Evropska unija donosi niz mjera sa ciljem diverzifikacije lanaca snabdijevanja, smanjenja ovisnosti o Kini i čuvanja vlastite industrijske proizvodnje od nelojalne konkurencije iz Kine. U konkretnom slučaju, kineski proizvođači električnih automobila su znatno povećali izvoz u EU, prodajući ova vozila po daleko nižim cijenama od evropskih proizvođača, jer kineska država subvencijama podržava ovaj izvoz.  

U zemljama Zapadnog Balkana autoindustrija je jedna od najrazvijenijih, a najveće izvozno tržište za ovaj sektor je EU. Nažalost, domaće vlasti u zemljama Zapadnog Balkana malo i nedovoljno pažnje posvećuju praćenju ovih trendova ili poduzimanju adekvatnih mjera kako bi se barem ublažila, ako ne i spriječila nelojalna konkurencija kineskih proizvođača. Malo je povratnih informacija o tome koliko se na tržišta Zapadnog Balkana uvoze kineski električni automobili, da li i u kojoj mjeri proizvođači autodijelova na Zapadnom Balkanu osjećaju posljedice nelojalne konkurencije od strane kineskih proizvođača i sl.  

U skladu sa time nema ni adekvatnog odgovora nadležnih institucija kako bi se spriječio gubitak poslova, radnih mjesta i tržišta u utrci sa nelojalnom konkurencijom iz Kine.