Estonija će izgraditi 600 bunkera duž ruske granice
Estonija će izgraditi stotine bunkera na granici sa Rusijom, u skladu sa novim planovima za stvaranje "baltičke odbrambene linije" za jačanje regionalne sigurnosti. Tri baltičke države potpisale sporazum prema kojem će Estonija, Latvija i Litvanija izgraditi odbrambene objekte u narednim godinama kako bi odvratile i, ako je potrebno, odbranile se od vojnih prijetnji.
Ministri odbrane Estonije, Latvije i Litvanije potpisali su sporazum u Rigi. Oni su odobrili koncept izgradnje odbrambenih objekata na svojim granicama sa Rusijom i Bjelorusijom, navodi se u saopćenju Ministarstva odbrane Estonije.
U mirnodopsko vrijeme na granici Estonije neće biti postavljeni eksplozivi, bodljikave žice ili druge prepreke, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Estonije.
Umjesto toga, uspostavit će se mreža bunkera, potpornih punktova i distributivnih linija. U narednim godinama oni će se koristiti za odvraćanje i, ako je potrebno, odbranu od vojnih prijetnji.
Planovi su zasnovani na odlukama donesenim na samitu NATO u Madridu 2023. godine u kojima je naglašeno da saveznici moraju biti spremni braniti teritoriju od prvog metra. Također se moraju izraditi novi regionalni planovi odbrane.
Baltičke zemlje su jedno područje djelovanja pa će se odbrambene instalacije graditi u koordinaciji sa Latvijom i Litvanijom.
Ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je da je ovo "pažljivo osmišljen i promišljen projekat" koji je nastao zbog trenutne sigurnosne prijetnje.
„Ruski rat u Ukrajini pokazao je da su, pored opreme, municije i ljudstva, potrebne i fizičke odbrambene instalacije na granici za odbranu Estonije od prvog metra“, rekao je Pevkur.
Naglasio je da je svrha odbrambenih objekata sprečavanje vojnog sukoba na našim prostorima.
"Poduzimamo ovaj napor kako bi se građani Estonije osjećali sigurno, ali ako bi se pojavio i najmanji rizik, bili bismo spremniji za brzo reagiranje na različite događaje", dodao je ministar Pevkur.
Proces izgradnje će se odvijati u saradnji sa lokalnim zajednicama i uz dogovor vlasnika zemljišta. Cijena odbrambenih objekata prvobitno je procijenjena na 60 miliona eura.
Kaido Tiitus, savjetnik zamjenika generalnog sekretara u Ministarstvu odbrane za pripravnost odbrane, rekao je za ERR da se Ministarstvo tim pitanjem bavi od druge polovine 2023. godine.
"U mirnodopskim uslovima se gradi što je više moguće, ali nije moguće sve izgraditi u mirnodopskim uslovima", rekao je Tiitus.
Naprimjer, u mirnodopsko vrijeme, mine, bodljikavi rezači i tzv. zmajevi zubi neće biti postavljeni u zonu odbrane, ali će biti uskladišteni u blizini kako bi se mogli brzo instalirati.
Očekuje se da će izgradnja bunkera početi početkom 2025. godine, ali s obzirom da je dio linije na privatnom zemljištu, prvo se moraju obaviti pregovori sa vlasnicima. Također je potrebno razgovarati o kompenzaciji.
„Postoji veliki znak pitanja oko prodaje zemlje u jugoistočnoj Estoniji, naprimjer, jer ljudi tamo ne žele prodati zemlju, zemlja im je važna, bilo da ima neku tradicionalnu vrijednost ili je čisto poljoprivredno zemljište koje održava duše ljudi u životu u tom dalekom kutku zemlje. Kupovina sigurno nije dobro rješenje za njih", rekao je Tiitus.
On je naglasio da se bunkeri mogu koristiti i u mirnodopskim uslovima i da neće biti dizajnirani kao rana na oku ili da remete svakodnevni život.
Procjenjuje se da bi jedan bunker mogao primiti jedan vod vojnika, odnosno, desetak ljudi na površini od 35 kvadratnih metara.
Pukovnik Tarmo Kundla, načelnik Operativnog odjela Glavnog štaba Estonskih odbrambenih snaga (EDF), rekao je da je dizajn još u fazi finalizacije. Međutim, jedan od uslova je da se mogu postaviti brzo i lako.
„Želja je da ovi bunkeri budu modularni kako bi ih bilo lako transportovati i sklapati“, rekao je Kundla.
Odbrana povećava cijenu napada
Pukovnik Kundla je rekao da je cilj zaustaviti protivnički napad na samom početku.
"Ne postoji takva stvar kao što je neprobojna odbrana, ali cijena koju protivnik mora uložiti da bi probio tu odbranu je i dalje znatno veća nego što bi sada morao platiti. Također, pripreme koje će morati izvršiti da probije tu liniju Odbrane su nam mnogo vidljivije nego što je sada slučaj. Možda će nam i priprema protivnika poslužiti kao upozorenje", rekao je Kundla.
Dodao je da se ne planira izgradnja bunkera na obali za zaštitu morske granice.
"Pokušavamo izgraditi pomorsku sigurnost malo drugačije. Da bismo to uradili dobijamo rakete i kupili smo pomorske mine. I očigledno u velikoj slici, da tako kažem, sve što smo planirali je, također, dio šire odbrane”, rekao je Kundla.
Konačan broj betonskih bunkera koji će se izgraditi tek se treba utvrditi, ali Ministarstvo odbrane i Odbrambene snage procjenjuju da će biti potrebno oko 600, prenosi Postimees. Moraju izdržati direktan pogodak projektila kalibra 152 mm.