12.10.2022.

Economist: Rat u Ukrajini srušio je reputaciju ruskih špijuna

koje Moskva šalje u inostranstvo sa lažnim identitetom, često za cijeli život, dodaje magazin.

U dokumentu na četiri stranice holandske obavještajne službe, njegov paravan je razrađen u detalje, od simpatija u djetinjstvu do omiljenih restorana. Čerkasov je sada u brazilskom zatvoru a osuđen je na 15 godina.

Obavještajni neuspjeh

Kada je sovjetski KGB raspušten 1991, ponovo se pojavio kao FSB, ruska domaća sigurnosna služba, te SVR, strana obavještajna agencija. GRU postoji u jednoj ili drugoj formi od 1918. Ove “specijalne službe” uvijek su imale zastrašujuću reputaciju.

Međutim, rat u Ukrajini mogao bi takvu reputaciju srušiti. Eksplozija na Kerčkom mostu samo je posljednji sigurnosni propust. Ukrajinski operativci su također osumnjičeni da stoje iza eksplozije autobombe u Moskvi u augustu u kojoj je ubijena kćerka prominentnog ruskog ultranacionaliste, prema pisanju New York Timesa.

Obavještajni neuspjeh ima srž u centru rata. FSB, vodeća agencija za zaštitu ruskih tajni i špijuniranje Ukrajine, zakazao je u oba slučaja.

Nije uspio da zaustavi Ameriku da dobije i onda objavi ruske ratne planove za Ukrajinu, što je bila najveća obavještajna operacija otkako je SAD otkrio sovjetske rakete na Kubi 1962. Što je još gore, to je bila priprema FSB-a za rat, uključujući planove za ubistva disidenata i postavljanja propruske vlade – što je uvjerilo američke i britanske zvaničnike da rusko gomilanje vojske na granici nije blef.

Odluka Vladimira Putina da pokrene rat u Ukrajini također je dijelom zasnovana na navodima FSB-a. Peta služba ove agencije, koja je zadužena za bivše sovjetske zemlje, dramatično je povećala svoj tim za Ukrajinu u julu 2021, prema izvještaju Instituta Royal United Services iz Londona.

Međutim, njeni obavještajci su uglavnom razgovarali sa onim Ukrajincima koji su proruski raspoloženi te su preuveličali broj njihovih agenata u zemlji, čime su dali Kremlju lažnu impresiju da će se ukrajinska vlada brzo srušiti.

FSB kao ‘Igra prijestola’

Međutim, obavještajne službe, kao i vojske, odražavaju društvo iz kojeg dolaze. U najboljem slučaju, ruski špijuni mogu biti hrabri i sposobni.

“Konstantno smo bili iznenađeni njihovom pameću i okrutnošću u nekim stvarima koji su radili. Imaju veoma, veoma pametne ljude”, rekao je Jonh Sipher, koji je služio kao šef CIA-e u Moskvi a kasnije vodio operacije u Rusiji.

Međutim, taj talenat često zna biti korumpiran i disfunkcionalan. Obavještajni podaci se dorađuju i uljepšavaju u svakoj fazi dok se penju do vrha, te često do Kremlja dolaze samo pozitivne vijesti. Zapadni zvaničnik opisuje kako se za obavještajce u jednoj jedinici GRU-a mislilo da skidaju 30 posto sa plata agenata koje regrutiraju. Ta cifra se popela do 50 posto a obavještajci su postepeno morali da provedu više vremena sastavljajući izvještaje sa informacijama sa interneta.

Velika snaga ruske obavještajne službe dolazi iz njene veličine. Ipak, samo dio njenih uposlenika radi koristan špijunski posao. Obavještajci FSB-a su otrovali Alekseja Navaljnog, opozicionog lidera, nervnim agensom novičok, u Siberiji 2020.

Ništa ne ukazuje bolje na dvostruku kulturu represije i korumpiranosti u obavještajnoj službi od činjenice da je najtraženija pozicija u FSB-u ona šefa Četvrte službe, divizije odgovorne za “ekonomsku sigurnost”. Njeni obavještajci su instalirani u ključne kompanije, čime im se daje ogromna prilika da se obogate.

Borbe između agencija te sa drugim vladinim odjelima su česte. “FSB je kao Igra prijestolja”, kaže Maxin (nije njegovo pravo ime), bivši kontraobavještajac FSB-a. “Imate različite klanove sa različitim političkim i finansijskim interesima.”

Život ilegalaca

SVR, nasljednik ključne strane obavještajne jedinice KGB-a, smatra se više urbanom i uglađenijom službom nego druge obavještajne jedince u Rusiji.

“Naše mišljenje je bilo da je SVR efikasniji i sofisticiraniji od GRU-a”, prisjeća se Sipher. Međutim, rat u Ukrajini ga je oslabio. Zapadne zemlje izbacile su više od 400 osumnjičenih ruskih obavještajaca od proljeća, uglavnog SVR obavještajce, eliminirajući gotovo polovinu onih koji su djelovali pod diplomatskim paravanom u Evropi. Oni koji su preostali su pod strogom prismotrom lokalnih sigurnosnih agencija.

Nedavni izvještaj finske obavještajne službe navodi da su ruski obavještajci uglavnom “odsječeni” od svojih mreža. Upozorava se da ruski špijuni počinju koristiti alternativna sredstva, a jedno od njih je cyber špijunaža. Druga je regrutacija stranaca u Rusiji. Treća, koju finska služba ne spominje, je sve veće oslanjanje na ilegalce kao što je Čerkasov. Međutim, to ima svoju cijenu.

U martu je naprimjer Poljska uhapsila Pabla Gonzaleza, špansko-ruskog novinara poznatog kao Pavel Rubtsov, na osnovu sumnje da radi za GRU. Ukrajinski izvor navodi da je on pokušavao da uđe u Ukrajinu kako bi pristupio cyber jedinici u obavještajnoj službi zemlje, što on poriče.

Čerkasov je možda ciljao na ICC zato što je ovaj sud otvorio istragu o ratnim zločinima u Ukrajini. Njihovo otkrivanje ostavlja velike posljedice. Ilegalci su veoma skupi jer ih treba godinama trenirati i obrazovati. Smatra se da SVR ima 50 do 100 ilegalaca, a GRU samo 10 do 20, prema izvorima koji su upoznati sa ovim programima.

Na mnogo načina, ruski špijuni se suočavaju sa istim profesionalnim izazovima kao njihove zapadne kolege. Postaje veoma teško prelaziti granice sa različitim imenima, s obzirom na biometrijske kontrole, ili graditi online paravane koji će potvrditi njihove priče. Plaćanje i komuniciranje sa agentima je drugi izazov. Međutim, zapadni špijuni su naučili kako se uklopiti, dok se ruski sporo prilagođavaju.

Ilegalci još uvijek koriste staru tehniku preuzimanja identiteta preminule bebe (slično kao u romanu “Operacija Šakal” iz 1971.) Međutim, nemar je očit. Podaci koji su procurili od službe za isporuku hrane u Rusiji u martu otkrivaju imena obavještajaca FSB-a i GRU-a koji su naručivali hranu u svoje urede.

To ne bi mnogo značilo da ruska obavještajna služba nije pod strogim nadzorom. Otkako je GRU pokušao atentat na Sergeja Škripalja, bivšeg obavještajca, u Saliburyju u Engleskoj 2018, zapadni saveznici su počeli dijeliti informacije o ruskim špijunima. Iako je holandska obavještajna služba otkrila Ferreiru, operacija je zajednički poduhvat SAD-a, Irske i drugih zemalja.

Putin ne vjeruje svojim špijunima

Nije bilo puno odgovornosti u Rusiji za sve ove propuste. Zapadni zvaničnici navode da ne mogu potvrditi glasine da je Sergej Beseda, šef Pete službe FSB-a, uhapšen u Rusiji u martu. Nema dokaza o smjenama na visokom nivou. Ovo ukazuje na privilegirani status silovika, birokrata u sigurnosnom aparatu Rusije.

Putin ne vjeruje svojim špijunima – navodno on zaobilazi Aleksandra Bortnikova, šefa FSB-a, te razgovara sa šefovima odjela – ali ne bi bilo mudro da pokrene svađu s njima dok se njegov režim suočava sa nezadovoljstvom zbog regrutacije mladih Rusa za borbe u Ukrajini. Putin je čak 8. oktobra zadužio FSB za sigurnost Kerčkog mosta.

“Imate duboku tradiciju obavještajnog profesionalizma, a na njegovom vrhu je kao gangrena – rastuća korupcija”, kaže John Sawers, bivši šef MI6.

Maxim, nekadašnji obavještajac FSB-a, se slaže.

“Tokom 90-tih i 2000-tih postao je taj trag KGB-a. Bili smo ispod radara”, kaže te dodaje da je za njega prelomni momenat bio kada su diplomci FSB akademije viđeni kako voze luksuzne Mercedese po Moskvi. Ukrajina je prilika da se obavještajna zajdnica ponovo izgradi, navodi.

“Moraju zamijeniti taj materijalni motiv sa nečim većim. Nisam siguran kako će to uraditi.”