EBRD pozdravlja premijere Zapadnog Balkana na investicijskom samitu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ugostit će šefove vlada Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2022. u ponedjeljak, 28. februara.
Događaj će se održati u hibridnom online i fizičkom formatu. Interaktivna diskusija između šefova vlada i predsjednice EBRD-a Odile Renaud-Basso prenosit će se uživo. Investitori će se moći pridružiti interaktivnom "Sastanku premijera" online.
Samitu će prisustvovati: Ana Brnabić, predsednica Vlade Srbije; Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije; Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne Gore; Albin Kurti, premijer Kosova; Edi Rama, premijer Albanije; Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Odile Renaud-Basso, predsjednica EBRD-a.
Komesar EU za proširenje, Olivér Várhelyi, također, će se obratiti na Samitu.
Ovo je peti samit EBRD-a te vrste. Inauguralni Samit Zapadnog Balkana, koji je prvi put okupio sve premijere regiona, održan je u sjedištu EBRD-u u februaru 2014. Cilj samita je da se istakne mogućnosti ulaganja i poslovanja i da se promovira regionalna povezanost.
EBRD na Zapadnom Balkanu
Zapadni Balkan je prioritetna regija za EBRD, najvećeg institucionalnog investitora u regionu, sa više od 15 milijardi eura uloženih do danas.
Nakon što je u 2021. uložila 1,046 milijardi eura, EBRD je već identificirala mogućnosti ulaganja u istom iznosu za 2022. godinu i očekuje da će dodatno povećati investiranje. Ovo uključuje, između ostalog, projekte koji podržavaju tranziciju zelene energije, regionalnu povezanost i ekološku infrastrukturu, kao i finansiranje privatnog sektora, direktno i putem kreditnih linija i podjele rizika sa lokalnim komercijalnim bankama.
Albanija: EBRD je u 2021. uložila 201 milion eura, sa ukupnim obavezama od 1,8 milijardi eura. Nedavna saradnja sa EU i vladom Albanije pružila je podršku turizmu i agrobiznisu.
Bosna i Hercegovina: EBRD je u 2021. uložio 140 miliona eura, uz ukupne obaveze od 2,8 milijardi eura. Nedavno je Banka finansirala energetsku efikasnost u zgradama zajedno sa EU i potpisala nova sredstva za digitalizaciju i konkurentnost malih i srednjih preduzeća (MSP).
Sjeverna Makedonija: EBRD je u 2021. uložio 134 miliona eura, uz ukupne obaveze od 2,23 milijarde eura. Banka je uvela Instrument podjele rizika sa lokalnom bankom kao novi proizvod u zemlji. Novi model saradnje sa UN na zelenom finansiranju bit će predstavljen u zemlji 2022. godine, uz podršku Vlade Sjeverne Makedonije.
Kosovo: EBRD je u 2021. uložila 50 miliona eura, sa ukupnim obavezama od 583 miliona eura. EBRD je upravo usvojila novu državnu strategiju za Kosovo i podržala žene preduzetnice zajedno sa EU i drugim donatorima.
Crna Gora: EBRD je u 2021. uložio 22 miliona eura, sa ukupnim obavezama od 703 miliona eura. Nedavno je EBRD podržala sveobuhvatnu reviziju razvoja širokopojasne infrastrukture u Crnoj Gori, uz tehničku pomoć koju je finansirala EU preko Investicionog fonda za zapadni Balkan (WBIF).
Srbija: EBRD je u 2021. uložila 499 miliona eura, sa ukupnim obavezama od 7,2 milijarde eura. Nedavno su EBRD i Agence Francaise de Developpement (AFD) obezbijedile 150 miliona eura za upravljanje čvrstim otpadom.
EBRD je aktivno uključena u oblasti politike i regulatorne reforme, pomažući zemljama da razviju i implementiraju ambiciozne strategije dekarbonizacije, ojačaju poslovnu klimu i upravljanje državnim preduzećima, stvore inkluzivnije ekonomije i ubrzaju digitalnu tranziciju u regionu. U najnovijem primjeru, Banka je pomogla berzi Sjeverne Makedonije da razvije smjernice za okolišno, socijalno i upravljačko izvještavanje kompanija koje kotiraju na berzi.
EBRD, također, podržava regionalne i prekogranične projekte. Jedan od primjera inovativnog finansiranja je nedavno ulaganje u dionički fond koji će osigurati vlasnički fond za tehnološke kompanije u ranoj fazi na Zapadnom Balkanu, u Hrvatskoj i Sloveniji.
Započela je izgradnja elektroenergetskog interkonektora između Sjeverne Makedonije i Albanije, podržana i grantom EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.