Dug i složen odnos Rusije i Kine: ‘Brak iz interesa’ Putina i Xija

Moskva treba moćne saveznike koji će joj pomoći da konfigurira rješenja za sankcije, dok Peking također traži saveznike za stvaranje novog poretka koji SAD-u zadaje izazov.

Piše: Megha Bahree

Nakon što su kineski predsjednik Xi Jinping i ruski lider Vladimir Putin obećali “novu eru” partnerstva, stručnjaci propituju dubinu odnosa između dva najmoćnija rivala SAD-a i njegov ekonomski učinak.

Kina i Rusija imaju dug i složen odnos.

Pretpostavka je da bi dvije velike sile koje su smještene jedna pokraj druge – svaka sa velikom kopnenom masom, područjima s ekstremnim vremenskim prilikama i dugom zajedničkom međunarodnom granicom – mogle biti prirodni saveznici.

Iako to u historiji nije bio slučaj, sada su se, nakon decenija rivalstva, njih dvije konačno ujedinile pred zapadnim sankcijama Rusiji.

Moskva treba moćne saveznike koji će joj pomoći da konfigurira rješenja za sankcije, dok Peking također traži saveznike za stvaranje novog poretka koji SAD-u zadaje izazov.

Posljednji sastanak, zbog kojeg je Putin otputovao u Kinu, “značajan je diplomatski signal važnosti ovog odnosa”, rekla je Elina Ribakova, nerezidentna viša saradnica na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson, posebno jer je uslijedio nakon posjete američkih dužnosnika, uključujući državnog sekretara Antonyja Blinkena prošlog mjeseca.

‘Rusija je mlađi partner’

Ukupno 43. sastanak dvojice čelnika također je uslijedio nakon izvršne uredbe američkog predsjednika Josepha Bidena kojom se prijeti kaznama finansijskim institucijama koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija. Taj decembarski nalog je zabrinjavajući za Putina.

“Htio je otići u Kinu kako bi ih uvjerio da [Moskva] neće učiniti ništa da je uvali u probleme. Rusija je mlađi partner i ovo putovanje je bio podsjetnik Kini da su ovdje za njih i da se zaklinju na vječno prijateljstvo”, rekla je Ribakova, dodajući da je ta fraza već bil ponavljana.

Prošle godine bilateralna trgovina bila je na rekordnoj visini od 240 milijardi dolara i Kina je sada ruski trgovinski partner broj jedan. No, Rusija je tek partner broj šest za Kinu, prema izvještaju Vijeća za vanjske odnose.

Rusija je također povećala svoju međunarodnu trgovinu u rubljama, a udio juana u strani uvoza porastao je sa pet na 20-25 posto od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, istakla je Ribakova u radu, čija je koautorica, za Centar za novu američku sigurnost.

Udio juana na domaćem tržištu također je porastao sa manje od jedan posto prije februara 2022. na više od 30 posto sada.

Dok su ih sankcije povezivale, činjenica je da “Rusiji više treba Kina”, rekla je Ribakova. Prvo, kao kupac njene nafte, pogotovo jer su joj sankcije suzile tržište, ali također i kao dobavljač vojnih komponenti.

Moskva treba podršku, a nema toliko prijatelja

“Otprilike 70 do 90 posto komponenti u ruskoj vojsci proizvedeno je na zapadu”, rekla je Ribakova, objašnjavajući da Kina proizvodi te dijelove za zapadne klijente, a proizvođači ih isporučuju u Rusiju.

“Rusija će htjeti učiniti sve što može kako bi zadržala Kinu blizu, pogotovo jer je suočena sa vrlo stvarnom prijetnjom globalne izolacije, naročito od strane sila”, rekao je za Al Jazeeru Michael Kugelman, direktor Instituta za južnu Aziju pri Wilson centru.

“Ako rat [u Ukrajini] nastavi bjesniti, Moskva će trebati ekonomsku podršku. No, nema toliko prijatelja koji joj mogu pružiti podršku koja joj je potrebna, a Kina je jedna od rijetkih”, rekao je.

U isto vrijeme, iako je korisno za Peking da ima konkurentan izvor goriva na Bliskom istoku, on ne želi da Rusija postane pretjerano ovisna o njemu i “ne želi tu opterećujuću situaciju u kojoj Rusija postaje štićenik Kine”, dodao je Kugelman.

Analitičari očekuju da će te veze nastaviti jačati u bliskoj budućnosti, a Kina će pomoći Moskvi gdje god može.

Ipak, postoji još jedan igrač u ovoj mješavini kojeg treba uzeti u obzir – Indija. Delhi je također postao ključni kupac ruske nafte sa manje od dva posto na oko 35 posto sada, istakla je Ribakova.

Dok su te kupovine pomogle južnoazijskoj državi, to sigurno nosi podršku za ruski rat protiv Ukrajine, rekao je Kugelman.

Rizik za indijske interese

Jedan od razloga je taj što rat riskira približavanje Rusije i Kine, što bi zauzvrat moglo predstavljati rizik za interese Indije.

Delhi se brine da bi njegov stari neprijatelj Kina – s kojom dijeli 3.440 kilometara spornu granicu – mogla iskoristiti svoj uticaj na Rusiju kako bi izvršila pritisak na Moskvu da smanji poslove s Indijom, uključujući prodaju projektila za raketni sistem S-400.

Ako se Rusija suprotstavi kineskom pritisku da smanji prodaju Indiji, to bi moglo ugroziti njen pristup prijeko potrebnom kapitalu iz Pekinga i to Moskvu stavlja u tešku poziciju.

Indija je također bila veliki zagovornik američke indopacifičke strategije, jer Washington želi izgraditi svoju mrežu kako bi obuzdao domet Kine.

Indija strahuje da bi Kina mogla upotrijebiti uticaj i natjerati Rusiju da promijeni svoje pomorske projekcijske kapacitete u Bengalskom zaljevu, rekao je Kugelman ističući da su u posljednje vrijeme ruski brodovi pristajali u Bangladešu i Mijanmaru.

Delhi za sada nema puno kapaciteta da učini nešto po tom pitanju, no Moskva treba sve prijatelje koje može dobiti.