Dominacija kineskog duga: Laos se suočava sa ekonomskom podjarmljivanjem bez presedana, globalna zabrinutost raste

Prema glasnogovorniku kineskog Ministarstva vanjskih poslova, Peking je podržavao Laos i druge zemlje u razvoju, nastojeći ublažiti njihov dužnički pritisak. Ova pomoć dolazi usljed sve veće zabrinutosti oko ekonomske stabilnosti Laosa, pogoršane značajnim oslanjanjem na kineske zajmove. Više od polovine državnog vanjskog duga Laosa od 10,5 milijardi dolara duguje Kini, što čini značajan dio ukupnog duga zemlje, koji iznosi 108 posto njenog BDP-a.

Situacija naglašava šire implikacije na finansijsku situaciju Laosa i postavlja pitanje o održivosti njegovog ekonomskog modela. Kritičari tvrde da je prekomjerna ovisnost o kineskom finansiranju ostavila Laos ranjivim na vanjske ekonomske šokove, komplicirajući napore za postizanje fiskalne stabilnosti i održivog rasta. Tekući napori Kine da ublaži dužničku krizu u Laosu naglašavaju složenu dinamiku bilateralnih odnosa, gdje se ekonomska saradnja ukršta sa geopolitičkim uticajem.

Dok se Laos snalazi u ovim izazovima, međunarodna zajednica i dalje budno prati svoju ekonomsku politiku i njihove implikacije na regionalnu stabilnost. Ishod kineske pomoći i napori Laosa da diverzificira svoje izvore finansiranja vjerovatno će oblikovati njegovu ekonomsku putanju u narednim godinama, utičući i na domaće razvojne prioritete i na međunarodne odnose u jugoistočnoj Aziji.

Laos je odgodio otplatu glavnice i kamata u iznosu od 670 miliona USD zbog svojih 950 miliona USD obaveza prema vanjskom dugu izvršenih prošle godine. Prema ranijim saopćenjima Svjetske banke, ove akcije su u posljednje vrijeme ponudile kratak predah. Većina državnog duga Laosa pripisuje se infrastrukturnim poslovima u okviru kineske inicijative Pojas i put (BRI). Nevolje se i dalje povećavaju za Laos, jer su njegove devizne rezerve smanjene zbog uzimanja milijardi pozajmica od vlade predsjednika Xi Jinpinga za finansiranje izgradnje puteva, pruga i hidroelektrana u okviru kineske inicijative Pojas i put (BRI). Kina je dala ogromne kredite Laosu, jednog od najbližih saveznika Pekinga u Aziji, što je dovelo do velike dužničke krize i izazvalo zabrinutost za ekonomiju zemlje u posljednjih nekoliko godina. Laos je nedavno otkrio da su se njegove inozemne obaveze gotovo udvostručile i da mu je potrebno više vremena da izbjegne neizvršenje obaveza. Kao odgovor, Kina je navela da pomaže svom susjedu u smanjenju ogromnog duga, kako prenosi Bloomberg.

 

Peking se uključio u „uzajamno korisnu saradnju“ sa zemljama u razvoju, kao što je Laos, što uključuje značajnu podršku društvenom i ekonomskom razvoju. Kina daje sve od sebe da pomogne relevantnim zemljama da ublaže svoj dug. Kina je najveći kreditor zemlje, držeći više od polovine vanjskog državnog duga Laosa od 10,5 milijardi dolara. Cjelokupni javni i javno garantirani dug male zemlje na kraju prethodne godine iznosio je 13,8 milijardi dolara, što je nevjerovatnih 108 posto njenog BDP-a.

Uloga i odgovornost Kine: Uticaj inicijative Pojas i put

Laos kojim upravljaju komunisti počeo je objavljivati na naslovnicama nakon što je izgradio i otvorio rutu za brzi voz sa Kinom po cijeni od skoro šest milijardi američkih dolara. Iako mnogi vide ovaj razvoj kao početak ogromnog infrastrukturnog pokreta koji bi odmah povezao jugoistočnu Aziju s drugom po veličini svjetskom ekonomijom, on je izazvao i dužničku krizu. Uz valutnu krizu, rastući troškovi hrane i goriva širom svijeta, također, su doprinijeli rekordno niskoj vrijednosti laoskog kipa u odnosu na američki dolar, što je rezultiralo vrtoglavom inflacijom. Ako trenutna ekonomska kriza izmakne kontroli, u zemlji postoji široko rasprostranjena zabrinutost da bi mogla doći do ekonomskog kolapsa.

Vlada je donijela nekoliko mjera stabilnosti kako bi zaustavila krizu, uključujući podizanje kamatnih stopa, izdavanje obveznica i razvoj strategija upravljanja dugom u saradnji sa Azijskom razvojnom bankom. Uz to, ovo je rezultiralo nižom potrošnjom na potrepštine kao što su zdravstvena zaštita i obrazovanje, što ljudima dugoročno ne znači dobro.

Stručnjaci vjeruju da najava Kine o pomoći Laosu da ublaži svoj dug može biti istinita, s obzirom da je Laos jedna od rijetkih zemalja u kojima se BRI pokazao kao uspješna priča. Projektovan je kao „uspješan model“ za primjer drugim zemljama. Prema planu Pekinga, željeznica je namijenjena povezivanju Laosa s Tajlandom prije nego što se proširi na Maleziju i Singapur. Dok su Kina i Laos uspostavili bliske diplomatske, ekonomske i vojne veze, ona je u suštini progutala potonje – prilično bukvalno. Prošle godine, istraživačka laboratorija AidData u William & Mary, koja prati kinesko kreditiranje, izračunala je ukupan dug Laosa prema Kini tokom 18 godina.

Bred Parks, izvršni direktor AidData-a, rekao je: “Ne postoji zemlja na svijetu sa većom izloženošću duga prema Kini od Laosa. To je vrlo, vrlo ekstreman primjer... Laos je krenuo u pozajmice i zadužio se preko glave”.

Kako Laos sve dublje tone u ekonomsku krizu izazvanu dugom, pažnja se ponovo pomjerila na ono što su kineski zapadni kritičari označili kao "diplomatiju zamke duga". Iako Kina ima poticaj pomoći rastućoj dužničkoj krizi u Laosu i vjerovatno čak i oprosti dug, i dalje postoji zabrinutost da se druge zemlje klonu pod dugom osiguranim od Kine i da bi, također, mogle tražiti slične ustupke. Peking je pozajmio oko  bilion dolara zemljama u razvoju - ogromna suma koja je drastično promijenila globalni položaj Kine.

Kineska praksa kreditiranja i optužbe za upadanje u zamku dugova

Kina je poznata po tome što je najizdašniji zajmodavac na svijetu, nudeći kredite spremnije od drugih zemalja. Međutim, poznat je i kao najoštriji zajmodavac. Kinesko pozajmljivanje je često donijelo negativan rezultat: desetak zemalja u razvoju je u opasnosti od ekonomske nestabilnosti ili mogućeg kolapsa.

 

Istraga Associated Pressa provedena prošle godine, koja je obuhvatila 12 država najzaduženijih Kini, uključujući Pakistan, Keniju, Zambiju, Laos i Mongoliju, otkrila je da iznos novca od poreza potreban za plaćanje benzina i hrane, obrazovanje i osiguranje električne energije se stalno povećavalo za otplatu duga. Osim toga, to je iscrpljivanje deviznih rezervi na koje se ove zemlje oslanjaju da bi pokrile kamate na te zajmove.

Primjer za to je kriza koja se dogodila na Šri Lanki 2022. godine, kada su njene devizne rezerve počele  opadati, Šri Lanka je doživjela svoje prvo neizvršenje obaveza. Ova južnoazijska zemlja objavila je prošlog mjeseca da je finalizirala ugovore o restrukturiranju u ukupnom iznosu od 10 milijardi američkih dolara, uključujući kinesku Exim banku i Službeni kreditni odbor bilateralnih zajmodavaca. U izvještaju AP-a navodi se da je nevoljkost Kine da oprosti dugove i nedostatak transparentnosti oko iznosa i uslova zajmova spriječili ove zemlje da primaju finansijsku pomoć od drugih zemalja. To, smatraju analitičari, često ostavlja ovim zaduženim državama malo opcija.

Bilo je i optužbi da je Kina osmislila gadnu strategiju kako bi primorala ove zajmoprimce da vrate dug. Prema izvještajima, zajmoprimci su primorani da polažu novac na tajne depozitne račune, dajući prioritet plaćanju Kine u odnosu na druge kreditore. EurAsian Times, međutim, nije mogao provjeriti ove tvrdnje. Tokom godina, kritičari su tvrdili da Kina koristi dužničke instrumente kako bi 'zarobila dužničke zamke' ranjivih zemalja kojima su krediti potrebni uz smanjena ograničenja. Ako zemlja ne može otplatiti zajam, kritičari tvrde da je Peking prisiljava da preda ključnu infrastrukturnu imovinu koja može pomoći geopolitičkim ambicijama Pekinga i pomoći Kini da izgradi trajno prisustvo u zarobljenoj zemlji.

Luka Hambantota na Šri Lanki

To je posebno naglašeno kada je Kina osigurala vlasništvo nad lukom Hambantota na Šri Lanki. Kina, međutim, i dalje odbija ove tvrdnje kao anti-kinesku propagandu koju vodi Zapad. Neki analitičari su čak rekli da je to bila neokolonijalna politika kineskog predsjednika Xi Jinpinga. Prema izvještajima, organizacije za ljudska prava i aktivisti tvrde da je Laos morao učiniti ustupke, uključujući i svoj suverenitet, kako bi zadovoljio Peking i osigurao finansijsku pomoć. Kao kompromis zbog toga što ne mora vraćati kredite, posmatrači kažu da Kina sada ima određenu kontrolu nad laoskom električnom infrastrukturom. Kineske snage sigurnosti i policija sada mogu djelovati u zemlji i nadgledati sigurnost nove željezničke pruge.

Međutim, ako su kineske tvrdnje nešto na čemu, zemlja radi na ublažavanju dužničke krize u Laosu. U nedavnoj pisanoj komunikaciji, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova negirao je tvrdnju o "diplomatiji zamke duga", karakterizirajući je kao američku retoriku koja je trebala sabotirati saradnju Pekinga sa zemljama u razvoju.  

"To ne može prevariti većinu zemalja u razvoju", rekao je portparol u pisanom odgovoru.

đImplikacije kineske prakse pozajmljivanja šire se izvan Laosa, pogađajući nekoliko zemalja u razvoju koje su zatražile finansijsku pomoć od Pekinga. Dok se Kina predstavlja kao dobrotvor koji pomaže u razvoju, realnost na terenu u ovim zaduženim zemljama često daje drugačiju sliku. Ozbiljno opterećenje dugom primoralo je mnoge od ovih nacija da prekinu osnovne usluge i odgode ključne infrastrukturne projekte, pogoršavajući njihove ekonomske probleme.

 

Globalne reakcije na kinesku praksu kreditiranja su različite. Zapadne zemlje i finansijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kritizirale su netransparentne uslove kreditiranja Kine i njeno oklijevanje da učestvuje u multilateralnim inicijativama za otplatu duga. Oni tvrde da pristup Kine potkopava globalne napore za stabilizaciju i podršku ekonomijama u razvoju.

Budućnost kineske inicijative Pojas i put

Gledajući naprijed, uspjeh i održivost kineske inicijative Pojas i put (BRI) ovisit će o tome kako Peking upravlja svojim odnosima sa zemljama dužnicima. Ako Kina nađe način da uravnoteži svoje finansijske interese sa ekonomskom stabilnošću svojih partnera, BRI bi mogao da nastavi da se širi i donese značajna poboljšanja infrastrukture širom Azije i šire. Međutim, ako dužnička kriza u zemljama poput Laosa nastavi eskalirati, to bi moglo narušiti reputaciju Kine i dovesti do preispitivanja dugoročne održivosti BRI-ja.

Situacija u Laosu služi kao oštar podsjetnik na složenost i rizike povezane sa kineskom globalnom praksom kreditiranja. Iako je Inicijativa Pojas i put dovela do značajnog razvoja infrastrukture, ona je dovela i do velikog i gootovo nerješivog duga za mnoge zemlje u razvoju. Dok svijet pažljivo prati, akcije koje Kina poduzima za rješavanje ove dužničke krize bit će ključne u određivanju budućnosti njenih ekonomskih i diplomatskih odnosa sa zemljama poput Laosa. Scenario koji se odvija naglašava potrebu za većom transparentnošću, pravednijim praksama kreditiranja i održivijim strategijama razvoja kako bi se osiguralo da i povjerioci i dužnici mogu napredovati.  

 

ZAKLJUČAK  

 

Mnogo je primjera (naročito azijskih) siromašnih zemalja čije su vlasti uzele „povoljne“ kineske kredite za izgradnju infrastrukture, a u situaciji nemogućnosti otplate kredita zapadale su u dužničku zamku ili su kredite vraćale prepuštajući Kini svoju značajnu infrastrukturu.  

Nažalost, u većini zemalja Zapadnog Balkana Kina se smatra dobrodošlim kreditorom za različite infrastrukturne projekte. Osim što redovno poslove na izgradnji infrastrukturnih objekata rade kineske kompanije (dakle novac iz Kine ide u Kinu), javnosti se najčešće ne predstavljaju detalji ugovora, odnosno, pod kojim uvjetima se krediti uzimaju. Gotovo svi ugovori o zaduživanju kod kineskih kreditora su tajni, netransparentni, tako da ne postoje informacije o tome po kojim uvjetima se krediti uzimaju i vraćaju, odnosno, šta se dešava ako zemlja ne može vratiti kredit. Prije dvije godine smo svjedočili da je Crna Gora bila na ivici bankrota (ili gubitka Luke Bar, koja se spominjala kao moguća opcija vraćanja duga Kinezima) upravo zbog nemogućnosti isplate duga kineskom kreditoru.  

Ni slučaj Crne Gore nije predstavljao ozbiljnije upozorenje vlastima na Zapadnom Balkanu koje i dalje Kinu smatraju dobrodošlim kreditorom. Nažalost, krediti za izgradnju infrastrukturnih objekata u regionu Zapadnog Balkana i dalje se uzimaju od strane vlasti zemalja regiona, pod javnosti nepoznatim uslovima.