Dezinformacije Kremlja o referendumu u Moldaviji
Moldavci će 20. oktobra izaći na birališta kako bi izabrali novog predsjednika. Također će se na glasačkom listiću naći budući odnosi zemlje sa Evropskom unijom. U iščekivanju dvostrukog glasanja, mašina Kremlja za dezinformacije prešla je na veću brzinu. Ruske medijske kuće iznijele su teme Kremlja, a druge su ih pojačale, u Moldaviji i drugdje. Njihov cilj je da odvrate Moldavce od podrške pro-EU kursu predsjednice Maie Sandu širenjem straha od toga šta bi referendum i eventualno članstvo u EU podrazumijevali - navodno, gubitak suvereniteta i prijetnju sigurnosti zemlje.
Dok su se neki mediji bavili očiglednim dezinformacijama, drugi su bili malo suptilniji, objavljujući činjenične izvještaje o referendumu, ali citirajući samo opozicione političare koji se bore protiv pridruživanja Moldavije EU, kao što su bivši predsjednik Igor Dodon, odbjegli oligarh Ilan Šor i bivši guverner iz Gagauzije, Irina Vlah.
Moldavija je dobila status kandidata za članstvo u EU u junu 2022. godine, u pokušaju EU da joj pomogne da izgradi otpornost u teškom regionalnom kontekstu obilježenom ruskim neoimperijalističkim težnjama i aktivnostima. Mašina Kremlja za dezinformacije reinterpretirala je ovaj „geopolitički” motiv kao „nagradu” za pridruživanje Moldavije antiruskom frontu kojim Zapad navodno želi opkoliti Rusiju. Posljednje dvije godine prokremaljski mediji pokušavali su prikazati legitimne odluke Moldavije u vezi sa njenim EU putem kao „rusofobne“, dio „hibridnog rata“ Zapada protiv Rusije.
Neutralnost
Jedna istaknuta tvrdnja o dezinformacijama koju su iznijeli mediji pod kontrolom ruske države i drugi prokremaljski mediji bila je da je rukovodstvo zemlje koristilo referendum kao podmukli način da poništi neutralnost Moldavije - referendum bi joj dao moć da izmijeni Ustav i zamijeni princip neutralnost sa željom da se pridruži EU. Ovaj navodni potez, također, bi trasirao put za pristupanje Moldavije NATO-u. Prema ovom manipulativnom tumačenju, to bi direktno ugrozilo sigurnost Moldavije.
U stvarnosti, pozitivan ishod referenduma uopće ne bi ovlastio Vladu Moldavije da ukine Ustavom definirano načelo neutralnosti. Umjesto toga, ako birači pozitivno odgovore na postavljeno pitanje, ustav Moldavije će biti izmijenjen kako bi se uključila i ova iskazana želja ljudi za evropskim integracijama. Drugi narativi o dezinformacijama izrazili su snishodljivu 'zabrinutost' zbog gubitka suvereniteta koji eventualno članstvo u EU navodno implicira. Pošto bi zakon EU imao prednost nad domaćim zakonodavstvom, zemlja bi bila primorana zauzeti kurs koji bi bio u suprotnosti sa njenim nacionalnim interesima.
'Proxy rat'
Još strašnija perspektiva za malu zemlju, stisnutu između Ukrajine i Rumunije: Zapad Moldaviju nastoji pretvoriti u odskočnu dasku za svoj „proxy rat“ protiv Rusije, dok pokušava „opkoliti“ Rusiju. Ili barem to je ono u šta bi vas prokremaljski narativi htjeli uvjeriti. To bi, zauzvrat, moglo pokrenuti regionalnu eskalaciju i 'samouništenje' Moldavije slično ukrajinskom slučaju. Dobro ste pročitali – u izokrenutom svjetonazoru Kremlja Ukrajina je prisilila Rusiju da pokrene invaziju punog razmjera u februaru 2022. godine. Sada Zapad pokušava Moldaviju pretvoriti u „drugu Ukrajinu“.
Potpisivanje Sigurnosnog i odbrambenog partnerstva između EU i Moldavije 21. maja u Briselu pokrenulo je još jednu liniju narativa u vezi sa navodno podlim planovima EU. Pakt je uzet kao dokaz da se Moldavija priprema za mogući rat protiv Rusije u Pridnjestrovlju, s obzirom da je EU navodno već u stanju neobjavljenog rata sa Rusijom, kroz svoju politiku sankcija i podršku Ukrajini. Evropske zemlje će pomoći 'režimu Sandu“ da opljačka zemlju i uguši slobodu govora, te da zemlja krene u vojnu avanturu, baš kao što su to učinili u Ukrajini.
Prethodno je predsjednica Sandu bila optužena da priprema svoju zemlju za rat sa Rusijom – rat u kojem bi Moldaviju podržavao NATO na isti način na koji Ukrajinu podržava Zapad. To je zato što, prema dezinformacijama, Sandu, kao i Volodimir Zelenski, djeluje u interesu Sjedinjenih Američkih Država i kolektivnog Zapada, a ne Moldavije ili Ukrajine.
Lažni proces pristupanja?
Još jedna tvrdnja koju zauzimaju prokremaljski mediji je da je proces pridruživanja Moldavije EU – baš kao i onaj Ukrajine – lažan, jer ta zemlja nema šanse da u skorije vrijeme ispuni uslove za pridruživanje. Za to je, tvrde u Kremlju, prije svega zaslužna 'lopovska Vlada' sa njenom navodno raširenom korupcijom, duboko nezainteresirana za reforme neophodne za pravu evropsku budućnost. Kao rezultat toga, pristupni pregovori će se odužiti "decenijama" ili "zauvijek". Brisel je toga svjestan, ali ga nije briga, jer je cijeli proces pristupanja samo izmišljotina.
Naravno, niko nema kristalnu kuglu za predviđanje budućnosti, a ponajmanje Kremlj, ali dok je put pristupanja EU sigurno težak, proširenje EU nikako nije 'izmišljanje'. Samo pitajte bilo koju od 13 nacija koje su išle istim putem da se pridruže EU u protekle dvije decenije.
Odbijanje zastupanja
U mnogim od ovih narativa, 'Zapad' stoji iza svega što Moldavija radi ili ne radi: sama zemlja i njeni građani imaju malo ili nikakav uticaj. Zapravo, ako niste znali, EU je već započela 'aneksiju' Ukrajine i Moldavije. (U drugoj verziji iste tvrdnje, pristupanje Moldavije EU je tajna operacija za njeno pripajanje Rumuniji).
U skladu s ovim poricanjem djelovanja, rečeno je i da je zapadna 'marioneta' u Moldaviji, Maia Sandu, pretvorila zemlju u 'uporište rusofobije'. To se uredno povezuje sa ranijim slučajevima dezinformacija u kojima se tvrdi da se Moldavija rješava svega ruskog, da predsjednica Sandu pokušava nasilno 'romanizovati' gotovo sve sfere života u Moldaviji i da je Moldavija izgubila svoj suverenitet i sada njome vladaju stranci.
Naravno, Kremlj voli pričati priče o dugoj ruci Zapada i osudi 'izgubljeni suverenitet' svaki put kada neka nezavisna nacija u ruskoj 'sferi uticaja' u stilu hladnog rata iskoristi svoje neotuđivo pravo da zacrta svoju vlastitu demokratsku budućnost. Ali građani Moldavije su već pokazali svoju hrabrost, posvećenost evropskoj budućnosti koju je priznala EU, a sada će, na ovoj ključnoj raskrsnici, donijeti vlastite informirane i nezavisne izbore i neće biti prevareni od strane Kremlj.