Članice EU potpisale sporazum o pet milijardi eura vojne pomoći Ukrajini, nakon sedmica nesuglasica

Sporazumom koji su potpisali ambasadori u Briselu plasirat će se dodatnih pet milijardi eura u Evropski fond za mir (EPF) do kraja godine, uz 6,1 milijarde eura uplaćenih u Fond od početka 2022. godine.

 

EPF je dobio na značaju neposredno nakon ruskog rata kada su države članice požurile Kijevu osigurati vojnu opremu koja se nalazi u njihovim nacionalnim zalihama.

Fond djelomično refundira troškove donacija, omogućavajući svim zemljama, od najvećih do najmanjih, da se uključe i pomognu. To je "vanbudžetska" šema, jer blagajna EU ne može finansirati rashode vezane za vojsku.

Ali 2023. godine EPF je počeo gubiti na snazi, jer su se zalihe postepeno iscrpljivale i vlade su prešle na bilateralne donacije Ukrajini, dok su u drugom planu ostale zajedničke donacije. EPF je faktički paraliziran od maja prošleg godine, nakon što je Mađarska uložila veto, u znak odmazde nakon što je Kijev označio mađarsku OTP banku kao "međunarodnog sponzora rata".

Oznaka je ukinuta mjesecima kasnije nakon intenzivnog diplomatskog pritiska, ali Budimpešta je i dalje sprečavala izdavanje nove tranše od 500 miliona eura za dodatna sredstva za mehanizam.

U međuvremenu, pokrenuta je debata da se EPF reformira i učini efikasnijim, predvidljivijim i bolje prilagođenim potrebama Ukrajine.

Razgovori su se, međutim, zapleli u političke vode i otegli su se duže nego što se očekivalo: Njemačka je insistirala na tome da se "doprinosi u naturi" (bilateralne donacije) odbiju od očekivanog doprinosa zemlje, dok je Francuska, uz podršku Grčke i Kipra, zahtijevala da se sredstva EPF koriste isključivo za kupovinu oružja i municije napravljene unutar bloka.  

Debata u Briselu bila je u oštroj suprotnosti sa događajima na bojnom polju: u februaru su se ukrajinske trupe bile prisiljene povući iz istočnog grada Avdijvka, što je označilo malu, ali stratešku pobjedu za Rusiju. Neuspjeh ukrajinske vojske je povezan sa smanjenjem snabdijevanjem vojnih zaliha od strane zapadnih saveznika, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje je paket podrške od 60 milijardi dolara zapeo u političkim sukobima.

Okolnosti su vršile pritisak na ambasadore da izađu iz ćorsokaka nakon više neuspješnih pokušaja. Kompromis postignut na sastanku u srijedu uslijedio je nakon ustupaka koji su bili potrebni za uključivanje Pariza i Berlina.

Sa jedne strane, države članice će dati prioritet oružju proizvedenom u EU, ali će imati mogućnost da pribjegnu alternativama proizvedenim u inozemstvu u slučajevima kada odbrambena industrija EU ne može zadovoljiti potražnju. Pored toga, neodređeni iznos od pet milijardi eura bit će namijenjen za povećanje zajedničke kupovine vojne opreme, u skladu sa ciljevima strategije EU koja je predstavljena ranije u martu, objasnio je EU diplomata medijima.

Sa druge strane, obnovljeni EPF će omogućiti zemljama da uzmu u obzir vrijednost svojih bilateralnih donacija koristeći formulu za rekalibraciju svojih novčanih doprinosa.

Oživljavanjem kolektivnih donacija, Brisel se nada da će ublažiti političke tenzije uzrokovane dubokim prazninama u vojnim donacijama Ukrajini: prema Institutu Kiel, Njemačka predvodi blok sa 17,7 milijardi eura, a slijede Danska sa 8,4 milijarde eura i Holandija sa 4,4 milijarde eura. Nasuprot tome, tri najveće zemlje dodatno zaostaju: Italija (0,67 milijardi eura), Francuska (0,64 milijarde eura) i Španija (0,33 milijarde eura).

Pariz je osporio metodologiju koju je koristio Institut i tvrdi da njegove bilateralne donacije iznose 2,61 milijardu eura, što je još uvijek daleko od iznosa koji je dala Njemačka.

Paralelno, Češka je pokrenula inicijativu za nabavku 800.000 artiljerijskih granata od proizvođača izvan EU, koje bi mogle biti isporučene Kijevu u skorom roku. Projekat, koji je postavljen izvan EPF-a, dobio je podršku 18 zemalja, prema riječima češkog predsjednika Petra Pavela.