Cijene žitarica su stabilne, ali ostaje prijetnja zbog rata u Ukrajini

 

Nešto više od tri sedmice nakon što je Rusija raskinula dogovor o žitu s Ukrajinom postignut prošle godine uz posredovanje Turske i Ujedinjenih naroda, na globalnim tržištima žitarica još uvijek u velikoj mjeri vlada mir.

Da nije bilo neželjenih iznenađenja, razlog je činjenica da se međunarodna tržišta žitarica već neko vrijeme suočavaju sa ratnom situacijom, objasnio je Thorsten Tiedemann iz hamburške kompanije za trgovinu žitom Getreide AG.

"Uvijek je bilo jasno da ruska strana dovodi u pitanje sporazum o žitu. Njegov prekid nije potpuno iznenađenje za tržište. Mnogi ljudi se sada pripremaju za alternativne izvozne rute," rekao je Tiedemann, koji je nekada bio trgovac u Chicagu u Odboru za trgovinu u Sjedinjenim Državama, rekao je za DW.

"U ovom trenutku Rusija još uvijek izvozi dosta pšenice. Da li će se to nastaviti, moramo sačekati i vidjeti. Uostalom, i ruske luke su tokom proteklog vikenda proglašene zonama visokog rizika", dodao je Tiedemann.

 

Koliko je siguran ruski izvoz žitarica?

 

Vrijeme je žetve na cijeloj sjevernoj hemisferi i ima dovoljno žitarica da zadovolji potražnju. Uz to, velike zemlje uvoznice žitarica povećale su svoje zalihe.

Ali Al Moselehi, egipatski ministar snabdijevanja i međunarodne trgovine, kojeg je citirala novinska agencija Reuters, rekao je da je "Egipat sposoban diverzificirati svoje kupovine, a rezerve pšenice su dovoljne za 5,2 mjeseci u ovom trenutku."

Prema ministrovim riječima, egipatska vlada je kupila 3,8 miliona tona od lokalnih farmera i izvršila otkup iz više od 20 zemalja, uključujući Francusku, Bugarsku, SAD, Indiju i Rumuniju.

 

Ni Turska ne predviđa nestašice. Turski proizvođači pšenice očekuju da će ove godine povećati proizvodnju za 3,8 posto na 20,5 miliona tona, uprkos smanjenju obradivih površina.

Gursel Erbap, izvršni direktor Doruk Un-a, glavnog dobavljača Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), rekao je za DW da će globalna inflacija dovesti do većeg profita za turske poljoprivrednike.

Prema Hasanu Hacihalilogluu, izvršnom direktoru kompanije za proizvodnju žitarica i hrane Taban Gida, njegova kompanija je već počela izvoziti pšenicu i kukuruz. Taban Gida ima tržišni udio od oko 20 posto u Turskoj i opskrbljuje pšenicom, ostalim žitaricama, stočnom hranom i uljaricama skoro 20 zemalja širom svijeta.

 

Efekti ruskog rata na uvoznike

 

Ali otkako je počeo ruski rat protiv Ukrajine, mnoge zemlje, tradicionalni uvoznici žitarica smanjile su potrošnju pšenice zbog visokih cijena, rekao je Tiedemann.

"Čini se da siromašne zemlje sa slabom valutom imaju poteškoća s uvozom žita", rekao je on.

Drugi igrači na globalnom tržištu, poput WFP-a, iskoristili su pad cijena nakon rekorda iz prošle godine da povećaju svoje zalihe. Prema Brendi Kariuki iz WFP-a, oko 80 posto rezervi pšenice za istočnu Afriku je već nabavljeno.

U intervjuu za njemački list Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, Kariuki je rekla da će WFP u budućnosti moći nabaviti dovoljno žitarica iz drugih zemalja, po višim cijenama ako bude potrebno.

U istočnoj Africi, više od 23 miliona ljudi pogođeno je akutnom nesigurnošću hrane, prema WFP-u. Do sada je program ipak bio u mogućnosti nabavljati trećinu svoje hrane od malih farmera u regionu.

 

Najviše koristi imaju Kina, Turska i evropske zemlje

 

Međutim, nisu siromašne zemlje i glađu pogođeni regioni ti koji su najviše profitirali od 33 miliona tona žitarica isporučenih iz regiona Crnog mora u okviru bivšeg sporazuma o žitu.

 

Samo jedan posto od te količine je otišlo direktno u Etiopiju, Keniju i Somaliju na Rogu Afrike, rekao je Kariuki. To znači da je od oko 1.000 brodova koji su prevozili 33 miliona tona žitarica, samo 13 brodova sa 313.000 tona stiglo u istočnu Afriku.

Glavni primaoci ukrajinskog žita su Kina, Španija, Turska i Italija. Međutim, ovaj izvoz je snizio globalnu tržišnu cijenu i indirektno koristio i siromašnijim zemljama.

Ipak, Tiedeman je napomenuo da su na tržištu fjučersa za žito vladaju "nervoza i volatilnost koji su i dalje relativno visoki". Međutim, rekao je da se nada da "fluktuacije možda neće biti toliko značajne ove godine" jer potrošači, zemlje uvoznici i trgovci nisu bili potpuno iznenađeni situacijom.

 

Preuranjeno obećanje Vladimira Putina?

 

Nakon što je ugovor o žitu istekao, ruski predsjednik Vladimir Putin dao je obećanje o besplatnim isporukama ruskog žita u afričke zemlje kako bi spriječio krizu gladi. Ipak, zbog ukrajinskih napada dronovima na ruske crnomorske luke kao što je Novorosijsk, ruski izvoz žitarica daleko je od sigurnog.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojačao je pritisak na Moskvu i najavio daljnje napade na ruske brodove i luke sve dok Rusija i dalje gađa ukrajinske žitne luke raketama i dronovima.

Međunarodni teretni brodovi već izbjegavaju ruske luke u Crnom moru. Prošle godine Rusija je odatle izvezla više od 100 miliona tona pšenice. Ove godine se očekuje tek oko 88 miliona tona.

Ruski izvozni problemi su otežani načinom na koji osiguravajuće kompanije zahtijevaju veće premije za brodove koji pristaju u ruske crnomorske luke, kako je rekao anonimni izvor Reutersu.

Osim toga, brodarske kompanije nameću dodatne naknade do 10.000 dolara (9.065 eura) dnevno, u poređenju sa sličnim crnomorskim lukama u Rumuniji i Bugarskoj, prema drugom  izvoru kojeg citira Reuters.

Stručnjaci iz industrije rekli su istoj novinskoj agenciji da Rusija pokušava izbjeći veće troškove isporuke "flotom u sjeni" uglavnom starijih brodova kojima upravljaju turski ili kineski vlasnici.  

 

Prijetnja buduće eskalacije

 

Nakon ruskih napada na skladišta žitarica u ukrajinskoj luci Odesa, ukrajinski izvoz se sada preusmjerava kroz luke duž rijeke Dunav, uključujući Reni i Izmail. Ali oni su nadomak ruskih raketa i dronova.

 

Početkom augusta gađana je luka Izmail — koja se nalazi direktno na granici sa Rumunijom. Svaka dalja eskalacija rata ima potencijal da ponovo podigne svjetske cijene žitarica.

"U regionu, Dunav označava granicu. Rusi tamo igraju veoma, veoma rizičnu igru", rekao je Tiedemann, misleći na mogućnost da ruski dronovi ili rakete pogode teritoriju članice NATO-a Rumunije.

U međuvremenu, ukrajinski napadi na ruske crnomorske luke izazivaju dodatnu nervozu na tržištima žitarica. Na kraju krajeva, četvrtina svjetskog izvoza pšenice se otprema preko njih, rekao je Tiedemann.

U ovom trenutku cijene ostaju stabilne uz uvjeravanje da ima dovoljno žita na raspolaganju ove godine, nakon rekordnih žetvi u Australiji i Rusiji prošle godine.

Međutim, to uvjeravanje moglo bi moglo nestati, ako rat eskalira u crnomorskom regionu.

Ili, u najboljem slučaju, to bi moglo natjerati Rusiju i Ukrajinu da ožive dogovor o žitu.