19.01.2023.

Cijena za spas Ukrajine. Pod kojim uslovima će EU dati 18 milijardi eura Kijevu

Ukrajina iznenađuje svijet ne samo svojim tvrdoglavim otporom u ratu protiv Rusije. Ništa manje ne iznenađuje ni činjenica da u državi postoji sistem upravljanja i da je država stabilna tokom rata.
Državni i bankarski sistemi rade čak i kada nestane struje. Ukrajinski vozovi kasne manje nakon raketnih napada, nego Deutsche Bahn nakon malo snijega.
Ovo čudo ima svoju cijenu.
Prema izvještaju Ministarstva finansija Ukrajine, budžetski rashodi u 2022. godini iznosili su 2.704 milijarde ukrajinskih grivni (75 milijardi dolara), od čega su 38,6 posto ili oko 29 milijardi dolara, finansirale partnerske države. Osim toga, države EU i NATO-a Ukrajini daju oružje i humanitarnu pomoć. Ako se sagleda kompletna troškovna strana, Zapad je platio većinu ukrajinskih troškova.
Zapadna finansijska i vojna pomoć mora se nastaviti da bi Kijev dobio rat. Međutim, Evropska unija je Kijevu postavila neke uslove za dobijanje finansijske pomoći u 2023. godini.  EU će doznačiti sredstva samo ako se provedu reforme. Rat se više ne doživljava kao razlog za usporavanje promjena u Ukrajini.
 
"Evropska pravda" je saznala uslove pod kojima će Ukrajina dobiti 18 milijardi eura od EU i kakvu pomoć Ukrajina očekuje od Zapada.
 
Nema više bezuslovne pomoći
 
Rat je promijenio mišljenje zapadnih donatora o pomoći Ukrajini. Kijev dobija oružje i municiju, koje je tražio nekoliko godina, a dostava sada ne prestaje. Ukrajinski partneri dobijaju tešku, visokotehnološku i skupu vojnu opremu (kao što je Patriot, vrijedan oko milijardu dolara po bateriji). Bilo je potrebno vrijeme da se takve odluke donesu i realiziraju. Vrijednost naoružanja i vojne opreme koje će ukrajinska vojska dobiti od partnera 2023. mogla bi premašiti 40 milijardi dolara.
Finansijska pomoć se, također, promijenila.
 
U proljeće 2022. zemlje G7 odlučile su se za zajedničku finansijsku pomoć ukrajinskoj ekonomiji. SAD i EU su obećale da će izdvajati 1,5 milijardi dolara mjesečno za pokrivanje budžetskog deficita. Dogovorili su se da nema uslova za doznačavanje ovih sredstava Kijevu. To je pomoglo u spašavanju Ukrajine i očuvanju kontrole ukrajinske ekonomije.
Međutim, EU nije ispunila svoje političke obaveze zbog unutrašnjih problema. Ukrajina je dobila samo šes milijardi eura od obećanih devet milijardi eura. Najveći udio ovog novca prebačen je tek krajem 2022. Zbog toga je Kijev morao da vršiti emisije obveznica, potkopavajući kurs grivne.
Jedini dio sporazuma koji je EU ispunila bilo je finansiranje bez preduslova, što je neuobičajeno za makrofinansijsku pomoć.
S obzirom na prošlogodišnje neuspjehe, odobrenje novog paketa od 18 milijardi eura makrofinansijske pomoći za 2023. godinu postalo je pitanje časti za Brisel. Oni postižu kompromis krajem decembra.
Međutim, pojavio se novi problem.
"EU je počela da postavlja uslove za finansijsku pomoć" - žalilo se nekoliko izvora EuroPravde u ukrajinskoj vladi u decembru.
Pregovori o kriterijima za dodjelu 18 milijardi eura makrofinansijske pomoći trajali su nekoliko sedmica i već su završeni, potvrdila je za EuroPravdu potpredsjednica Vlade Olha Stefanišina.
"Evropskoj uniji su potrebne garancije da će Ukrajina pravilno iskoristiti 18 milijardi eura. Zato EU tradicionalno obraća pažnju na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Tako da su i ovi pokazatelji na listi", objasnila je Stefanišina.
Ovi kriterijumi su uvijek bili najteži za Ukrajinu. Potpredsjednica Vlade se nada da će Ukrajina dobiti cijelu sumu od 18 milijardi eura.  
"Jedan od naših glavnih argumenata (u pregovorima sa Evropskom komisijom) bio je da su nam ta sredstva potrebna da bi zemlja opstala", objasnila je, međutim, dodajući da je nakon neuspješnog iskustva 2022. godine nemoguće isključiti nove probleme. „Ali Evropska komisija je također naučila iz ovog iskustva“, dodala je Stefanišina.  
Najvažnije što je Kijev morao shvatiti i prihvatiti je da je vrijeme bezuslovne pomoći istorija.
Rat se više ne doživljava kao izgovor za odlaganje strukturnih reformi. Ovo zvuči logično: predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski insistira na tome da Ukrajina treba iću u pravcu pridruživanja EU, čak i tokom rata. Stoga bi strukturne reforme trebalo nastaviti.
 
Reforme vrijedne 15 milijardi eura
 
Detalji sporazuma tek trebaju biti objavljeni. "Evropska pravda" objavljuje listu uslova iz sopstvenih izvora i razgovora sa predstavnicima vlade Ukrajine. Imali smo priliku vidjeti i nacrt memoranduma o razumijevanju kojim se utvrđuju indikatori za osiguranje sredstava Ukrajini.
Prva tranša od tri milijarde eura (dvomjesečna pomoć) bit će bezuslovna. Kijev očekuje da će ovaj novac dobiti u januaru. EU će prenijeti preostalih 15 milijardi eura tek nakon što Ukrajina ispuni obaveze.
Memorandum se sastoji od 20 tačaka, podijeljenih u četiri bloka: "Vladavina prava", "Energija", "Strukturne reforme i dobro upravljanje" i "Makrofinansijska stabilnost". Svaka stavka ima rok. Ukrajina je dužna:  
– završiti izbor novog direktora Nacionalne službe za borbu protiv korupcije (NABU) do kraja marta, a u drugom kvartalu imenovati ga na poziciju;
– do kraja septembra odobriti strateški plan za sveobuhvatnu reformu sektora za provođenje zakona;
- do kraja septembra nastaviti sa radom VSS (VSS) i Visoke kvalifikacijske komisije sudija (VKS), na osnovu preporuka Etičkog vijeća i konkursne komisije;
– promijeniti sistem izbora budućih sudija po novoj metodologiji i uz učešće reformiranog VKS do kraja 2023. godine;
– uvesti procjenu efektivnosti upravljanja SAP-om;
– vratiti krivičnu odgovornost za krijumčarenje u znatnim iznosima (dekriminalizirano za vreme Janukoviča);
- deregulirati sistem izdavanja dozvola do kraja februara, digitalizirati izdavanje dozvola do kraja godine;
- zadržati "Medicinsku nabavku Ukrajine" kao jedinog nacionalnog kupca medicinske opreme, lijekova i vakcina na centralnom nivou;
- Izaberati Nadzorni odbor "Naftogasa" do marta;
- započeti korporativno restrukturiranje "Operator GTS of Ukraine" LLC do juna.
Vlada naglašava da se većina obaveza poklapa sa obavezama Ukrajine prema memorandumu MMF-a. Takođe, prve tri navedene tačke odgovaraju obavezama Ukrajine dobijanjem statusa kandidata za članstvo u EU.
Čini se da ukrajinske vlasti razumiju cijenu pa je implementacija reformi sa ove liste već počela. Na primjer, vlada već bira kandidate za Nadzorni odbor Naftogasa, koji je prestao sa radom u septembru 2021. zbog kršenja korporativnih procedura.
 
35 godina bez kamate
 
Vlada jasno stavlja do znanja da 18 milijardi eura nije za vojne troškove. "Dogovorili smo se sa EU i toga se pridržavamo da njihova sredstva idu za humanitarne potrebe, a ne za finansiranje sigurnosti i pomoći", rekla je Stefanišina.  
Međutim, bez obzira na namjeru, Ukrajina prima ovu dužničku pomoć. Neke države EU, prije svega Njemačka, htjele su dodijeliti novac Ukrajini kao grant, kao što su prošle godine učinile SAD. Ova ideja nije naišla na jednoglasnu podršku. Kao kompromis dogovorili su se o izuzetno povoljnim uslovima koji garantuju da kredit od 18 milijardi eura Ukrajinu neće gurnuti Ukrajinu u "novčanu krizu".
Prvo, rok otplate kredita je 35 godina. EU nikada nije pozajmila novac Ukrajini tako dugo. Prošlogodišnja makrofinansijska pomoć bila je 25 godina. Obično je to bio 15-godišnji rok prije rata.
Drugo, Ukrajina će morati otplatiti dug ne prije 2033. godine, prema Vijeću EU. Ovo je neviđeno dug grace period.
Štaviše, nije isključeno da bi dug mogao biti otpisan ili će ga otplatiti zaplijenjena sredstva Ruske Federacije.
Treće, Ukrajina neće plaćati kamate i druge kreditne usluge. EU je donijela političku odluku da izbjegne nuspojave "makrofina" za Kijev. Uostalom, čak i sa povlašćenom kamatom, servisiranje duga od 18 milijardi eura je skupo. Za to je Brisel smislio mehanizam "subvencije kamata": kamatu će umjesto Ukrajine plaćati zemlje EU.
"Subvencija kamata" je već primijenjena na ukrajinske kredite 2022. godine, uvjerava EuroPravda Ministarstvo finansija. Međutim, 2023. godine dodata je nova razlika uslovima kredita od 18 milijardi eura: subvencija se aktivira u slučaju reformi ili, govoreći jezikom dokumenta, "u slučaju ispunjavanja političkih preduslova". EU će to provjeravati svake godine.
Stoga, u slučaju otkazivanja nekih ključnih reformi u budućnosti, Ukrajina rizikuje da izgubi pravo na beskamatni zajam. Prema memorandumu, EU bi trebala zaustaviti "subvenciju kamata".
Sve ovo daje visok nivo povjerenja da će Ukrajina na odgovarajući način provesti reforme sa ove liste. Na kraju krajeva, cijena neuspjeha je izuzetno visoka.