Centralna banka Rusije značajno povećala kamatne stope kako bi pokušala spriječiti dalji pad rublje

Rublja je od početka godine izgubila više od trećine svoje vrijednosti, jer Moskva povećava vojnu potrošnju, a zapadne sankcije opterećuju njen prihod od isporuka energije. Smanjenje vrijednosti valute ne znači da je ruska ekonomija u slobodnom padu, iako se suočava s izazovima, uključujući rast cijena za domaćinstva i preduzeća, prema analitičarima koji proučavaju ekonomska kretanja u Rusiji.

Niži kurs omogućava Moskvi da prebaci dolare koje zaradi od prodaje nafte i prirodnog gasa u više rubalja za isplatu penzija i upravljanje vladinim agencijama. Ali pad vrijednosti otišao je predaleko i zvaničnici sada pooštravaju mjere kako bi se spriječio dalji gubitak vrijednosti valute, kažu analitičari.

Dok će sa vremenom sankcije narušiti dugoročni ekonomski rast, nedavno slabija rublja „ne implicira osnovnu ekonomsku krizu, ne ukazuje na to da će Rusija pasti sa litice“, rekao je Chris Weafer, izvršni direktor Macro-Advisory Partners .

 

Centralna banka Rusije je povećala svoju ključnu stopu za 3,5 procentnih poena na 12 posto nakon što je dan ranije najavila sastanak svog upravnog odbora, nakon što je rublja dostigla rekordno nisku vrijednost u odnosu na dolar. Ruska valuta je sredinom augusta pala na vrijednost 101 rublje za dolar, dostigavši najniži nivo u skoro 17 mjeseci. Rublja je ojačala nakon najave o povećanju kursa, ali je od tada došlo do posustajanja tih dobitaka i dostigla oko 98 rublji za dolar.

Iz Centralne banke Rusije je rečeno da je potražnja za robom premašila sposobnost zemlje da poveća proizvodnju, povećavajući inflaciju i utičući na "dinamiku kursa rublje kroz povećanu potražnju za uvozom".

Do sada je pad rublje odgovarao vladi, jer je povećavao iznos rublje za svaki dolar prihoda od nafte, pomažući Kremlju da održi potrošnju na vojne i socijalne programe, rekao je Weafer.

Vlada i Centralna banka uspjele su upravljati padom rublje govoreći izvoznicima energije kada da razmijene svoju zaradu u dolarima.  

“To je potpuno upravljana valuta.  Ta namjerna devalvacija sada izgleda pretjerano. Mislim da je ovo sada poruka Centralne banke – slabost je bila planirana, ali je pretjerano i oni se žele vratiti nazad”, rekao je  Wafer.  

Sergej Guriev, prorektor i profesor ekonomije na Institutu političkih studija Sciences Po u Parizu, kaže da "nema katastrofe" uprkos tome što ruska ekonomija ima "velike probleme", poput smanjenja prihoda od nafte i gasa, kapitala koji bježi iz zemlje , budžetskog deficita i slabe rublje.

“Za ruske vlasti je bilo "politički važno" da nacionalna valuta bude manja od 100 rubalja za dolar, pa kada je rublja ove sedmice prešla taj osjetljivi prag, Centralna banka je krenula u akciju”, rekao je Guriev.

Slabija rublja koristi Vladi, ali znači i "veće troškove za domaćinstva i za određene dijelove ruske ratne mašine", rekao je Guriev.

"Ako trebate kupiti komponente (oružja) u Iranu ili zaobići sankcije preko trećih zemalja, potrebna vam je strana valuta", rekao je Guriev. "Zato imate budžetski deficit."

Do povećanja stope došlo je nakon što je ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, Maksim Oreškin, za slabu rublju okrivio "labavu monetarnu politiku" u jednom tekstu, rekavši da Centralna banka ima "sve potrebne alate" da stabilizira situaciju i da on očekuje normalizaciju uskoro.

 

Povećanjem troškova pozajmljivanja, Centralna banka Rusije se pokušava izboriti sa skokovima cijena, jer Rusija uvozi više, a izvozi manje, posebno naftu i prirodni gas, pri čemu se potrošnja za odbranu povećava, a sankcije uzimaju danak. Veći uovz, a manji izvoz znači manji trgovinski suficit, koji obično opterećuje valutu zemlje.

Inflacija je u posljednja tri mjeseca dostigla 7,6 posto, saopćila je Centralna banka. Također je povećala stope za jedan procentni poen prošlog mjeseca, uz prateću izjavu da se očekuje nastavak rasta inflacije, šro povećava rizij daljeg pada rublje. Naredni sastanak Upravnog odbora Centralne banke Rusije planiran je za 15. Septembar ove godine.

Nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022., rublja je pala na čak 130 za dolar, ali je Centralna banka Rusije tada podigla svoju ključnu kamatnu stopu na čak 20 posto u danima nakon toga i uvela kontrolu kapitala, što je stabiliziralo vrijednost valute. Kasnije je počela smanjivati kamatne stope.