Brisel sve bliži definitivnom uvođenju carina na kineska električna vozila

Izvršna vlast Evropske unije kaže da je spremna postići alternativno rješenje, kompatibilno sa principima Svjetske trgovinske organizacije, sa kineskom vladom.

Brisel definitivno namjerava uvesti carine na uvoz kineskih akumulatorskih električnih vozila (BEV), objavljeno je iz Evropske komisije, što predstavlja približavanje dugoročnom rješenju za zaštitu domaće BEV industrije od nelojalne konkurencije iz Pekinga.
U nacrtu konačnih zaključaka antisubvencijske istrage koje je provela Evropska komsija, a koje je predstavila kineskim proizvođačima električnih vozila, kao i s kineskom i vladama EU-predstavljene su namjeravane konačne stope carina za niz proizvođača električnih vozila.
Ako ih zemlje članice EU odobre, te stope će se primjenjivati pet godina od njihovog usvajanja, što znači da bi kineski proizvođači bili prisiljeni na dugoročna povećanja cijena.
Stope su blago revidirane naniže za tri kineska proizvođača - BYD (17 posto), Geely (19,3 posto) i SAIC (36,3 posto) - nakon što su kompanije osporile privremene stope koje je Brisel nametnuo početkom jula.
Stopa carine za američku kompaniju Tesla, koja takođe koristi neke kineske subvencije, predviđena je na devet posto. Iz Brisela kažu da je kompanija u potpunosti sarađivala u njenoj istrazi i dala sveobuhvatnu sliku o subvencijama koje prima od kineske vlade, omogućavajući joj da koristi nižu stopu carine.
Opća carinska stopa za proizvođače električnih vozila sa sjedištem u Kini koji su sarađivali u istrazi Komisije, ali su pojedinačno uzorkovani, revidirana je naviše sa 20,8 posto na 21,3 posto. Stopa za kompanije koje nisu sarađivale u istrazi revidirana je naniže sa 37,3 posto na 36,3 posto.
Komisija je rekla da je to zbog greške u njenim metodama izračunavanja koja je sada riješena.
Izvršna vlast je, također, najavila da neće retroaktivno naplaćivati carine na uvoz kineskih BEV-a koje registrira od marta ove godine, nakon što nije pronašla dokaze o materijalnoj šteti kompanijama iz EU, već samo o "prijetnji" ekonomske štete.
Kineska privredna komora pri EU povukla se, te se oglasila kasnije sa izjavom u kojoj se izražava "snažno nezadovoljstvo i čvrsto protivljenje" onome što naziva "protekcionističkim pristupom" Evropske komisije. 
U izjavi se tvrdi da je konkurentnost kineske industrije električnih automobila vođena faktorima kao što su „industrijski obim, sveobuhvatne prednosti lanca snabdijevanja i intenzivne tržišne konkurencije“, a ne subvencioniranjem.

'Intenzivni' razgovori sa Pekingom

Pogođene kompanije ili kineska vlada sada imaju 10 dana za komentare, a mogu zatražiti i saslušanja kod Evropske omisije. Očekuje se da će se konačna carinska stopa primjenjivati najkasnije od 31. oktobra.

Razgovori između Brisela i Pekinga intenzivirali su se posljednjih mjeseci, jer se naziru izgledi kineske odmazde i pravog trgovinskog rata.
Ovaj nacrt mjera daje prvi uvid u dugoročne tarife s kojima bi se kineski proizvođači električnih vozila mogli suočiti prilikom uvoza svojih proizvoda u EU. Rezultat je devetomjesečne istrage Evropske komisije protiv subvencija tokom koje je utvrđeno da Peking daje izdašne subvencije kroz cijeli lanac vrijednosti električnim vozilima, dajući kineskim kompanijama nepravednu prednost i prijeteći da će ugušiti domaću industriju EU vještačkim snižavanjem cijena.
Prema podacima Evropske komisije, jeftina električna vozila proizvedena u Kini preplavila su tržište EU posljednjih godina, poskočivši sa 3,9 posto tržišnog udjela 2002. godine na 25 posto na kraju 2023. godine. To je izazvalo uzbunu zbog potencijalne dalje ekonomske štete za industriju EU koja već zaostaje za svojim globalnim konkurentima.
Istraga i proizašle carine postale su vrhunac evropskih napora da se suprotstave kineskoj agresivnoj trgovinskoj praksi, i izazvale su svađu između Brisela i Pekinga, koji je podnio žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Evropska komisija kaže da ostaje otvorena za identifikaciju "alternativnog, efikasnog rješenja" s Pekingom koje se pridržava principa Svjetske trgovinske organizacije.
"Dozvolite mi da budem jasan da konačna politička odluka nije donesena", rekao je glasnogovornik Evropske komisije. "EU ostaje otvorena za postizanje efikasnog rješenja kompatibilnog sa WTO-om zajedno sa kineskom vladom koje bi se pozabavilo problemima subvencioniranja utvrđenim istragom",

EU djeluje prije 'otpuštanja radnika i zatvaranja tvornica'

Istraga je, također, pokazala podjele unutar bloka, pri čemu je Berlin najskeptičniji prema briselskom pokazivanju mišića. Veliki njemački proizvođači automobila poput BMW-a, Mercedes-Benza i Volkswagena, koji svi imaju proizvodne pogone u Kini, upozorili su na potencijalni uticaj na evropske lance vrijednosti.
Ali Brisel je dosljedno branio istragu i rezultirajuće kaznene mjere kako bi spriječio da Evropa postane industrijska pustinja na račun novih sila. 

ZAKLJUČAK 

Prateći razvoj događaja u industriji električnih automobila u Evropskoj uniji, može se jasno vidjeti nastojanje Evropske komisije da poduzme mjere kojima će zaštititi domaće proizvođače od konkurencije iz Kine, koja dobija bogate subvencije od strane kineske države kroz cijeli lanac proizvodnje. 
Iako na prvi pogled djeluje da se radi o pitanju koje je stvar unutrašnjeg tržišta zemalja članica Evropske unije i da se ne tiče zemalja Zapadnog Balkana, činjenica da u državama Zapadnog Balkana postoji značajan broj kompanija koje rade za autoindustriju u EU, što govori da se ovo itekako može odraziti na ekonomije Zapadnog Balkana. No, u zemljama Zapadnog Balkana ovo pitanje se od strane zvaničnih vlasti uopće ne razmatra, a čini se da je krajnje vrijeme da se povede računa ne samo o automobilskoj, nego i o drugim industrijama koje ugrožavaju kompanije iz Kine, obilno subvencionirane od strane kineske države.