04.09.2024.

Borba protiv ruskih dezinformacija: Ukrajina, Moldavija i Gruzija

Historijski, ali još uvijek krhki napredak Ukrajine, Gruzije i Moldavije ka članstvu u EU i dalje će biti komplikovan zbog podmukle prijetnje ruskih dezinformacija. Dok se ove zemlje kandidati približavaju ključnim izborima i upravljaju tekućim sukobom sa Rusijom, EU može pomoći u zaštiti njihovih demokratskih društava kroz svoje vodeće propise, Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima (DMA).

Ove godine u Moldaviji i Gruziji će se održati parlamentarni izbori, dok se Ukrajina bori sa ruskim prekršajima, kako online tako i ofline, na okupiranim i nedavno oslobođenim teritorijama. Međutim, ove zemlje nisu u potpunosti spremne za novonastale trendove dezinformacija koje masovno šire ruski i kineski zlonamjerni akteri. Evropski mehanizmi kao što su DSA i DMA neće biti dostupni ovim zemljama u bliskoj budućnosti, a transparentnost društvenih platformi će ostati neizvjesna do jeseni, kada će nacionalni izbori odlučiti o putu ka članstvu u EU.
I u trećoj godini brutalnog rata u Ukrajini, ruski kanali dezinformacija, zajedno sa tenkovima i bombama, nastavljaju potkopavati ključne aspekte demokratije i demokratskih principa. Tragično, sukob je rezultirao smrću ili ranjavanjem skoro pola miliona ljudi i raseljavanjem još do 10 miliona. Međutim, napredak na liniji fronta usko je vezan za uticaj informacija na lokalno stanovništvo, pri čemu su Ukrajinci u okupiranim regionima veoma ranjivi na rusku propagandu. Istovremeno, sukob je prešao nacionalne granice i odjeknuo u svakoj zemlji Istočnog partnerstva. U Gruziji se sukob nedavno manifestirao u pokušajima da se promijeni euroatlantski vanjskopolitički kurs Gruzije, kroz zakonodavstvo po uzoru na ruski zakon o "stranim agentima". Ovaj zakon zahtijeva da se grupe koje primaju finansijsku podršku iz inozemstva registriraju kod vlade – što civilno društvo vidi kao ograničenje demokratije. Moldavija, koja je ukinula vanredno stanje koje je proglasila 24. februara 2022. godine, ove jeseni održava referendum o članstvu u EU kako bi podržala svoju posvećenost evropskim vrijednostima i krenula naprijed od nedavno demontiranog oligarhijskog sistema kojeg podržava Rusija.

Kremlj ne popušta

Uprkos historijskom napretku ka članstvu u EU, ranjivost Istočne Evrope na ruske kampanje dezinformacija je posebno alarmantna s obzirom na visoku penetraciju društvenih medija u regionu. Internet dopire do 88,4 posto domaćinstava prema marketinškoj kompaniji We Are Social, dok društvene mreže koristi 70,4 posto stanovništva. Kao što je The Economist primijetio, povezanost ne samo da preoblikuje bojno polje već i informacijske ratove koji se na njemu vode. Platforme društvenih medija značajno doprinose percepciji sukoba i potrebe ciljnih zemalja da zaštite istinske demokratske procese.
Ruske taktike dezinformacija, koje iskorištavaju impresivan niz platformi društvenih medija, su pametne i široko rasprostranjene. Njihove strategije koriste ciljane pristupe koji se kontinuirano prilagođavaju i odgovaraju na najteže probleme u regionu. Guardian (UK) izvještava da su čak i TikTok influenseri uključeni u jačanje proruskih narativa, naglašavajući dubinu i širinu kampanja Kremlja. Glas Evrope, YouTube kanal identificiran kao rusko propagandno sredstvo, probio se u evropsku političku arenu. Analiza POLITICO otkrila je da su članovi Evropskog parlamenta, posebno oni sa krajnje desnice, davali intervjue kanalu i učestvovali u debatama o njemu, šireći proruske narative. Iako Glasu Evrope nedostaje velika gledanost, njegov uticaj se značajno povećava putem drugih online platformi kao što su X (bivši Twitter) i Facebook.
Ruske informativne i psihološke kampanje u Ukrajini posebno su istaknute po svojoj djelotvornosti u iskorištavanju društvenih percepcija i emocija oko osjetljivih pitanja za destabilizaciju zemlje. Kijev je uložio određene napore da se suprotstavi ovim kampanjama, uključujući kroz veću medijsku pismenost javnosti, kako u Ukrajini tako i drugdje, posebno među ranjivim grupama kao što su starije osobe. Inicijativa „Kako ne postati biljka“ koja organizira predavanja i radionice je korak u tom pravcu. Ova kampanja obučila je 44.000 ukrajinskih nastavnika o higijeni informacija i kreirala skoro šest miliona minuta edukativnog materijala na svojim zvaničnim YouTube i Facebook stranicama. Međutim, ovi napori možda neće biti dovoljni da se pozabave kampanjama kao što je širenje dobro opremljenih lažnih vijesti o "Stranci globalnog rata" protiv Rusije koja navodno pokušava otvoriti "drugi front" u Gruziji ili lažni negativni prikazi predsjednice Maie Sandu.

 Potrebna međunarodna pomoć

Gruzija, Moldavija i Ukrajina mogu se bolje opremiti za borbu protiv dezinformacija tokom ove ključne izborne godine ako ne budu ostavljene izolovane. Nedavno usvojene vodeće inicijative EU, DSA i DMA, zajedno sa Kodeksom ponašanja u vezi sa dezinformacijama, mogle bi se pokazati kao važno oruđe za jačanje demokratskog tkiva ovih društava. Ovaj nedavni zakon predviđa mjere za reguliranje i držanje online platformi odgovornim, dok pomaže u implementaciji odbrambenih metoda kao što su transparentnost u političkim oglasima, promocija građanskog diskursa i uvođenje alata za praćenje izbora. Nadalje, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini je potrebna podrška EU kako bi poboljšali svoju moć nad glavnim komunikacijskim platformama koje i dalje ignoriraju promjene koje zahtijevaju civilna društva usred veoma efikasne i subverzivne ruske kampanje dezinformacija.
U narednim mjesecima Ukrajina i Moldavija će krenuti u dugo očekivane pregovore o članstvu u Evropi, dok Gruzija želi održati napredak nakon izvještaja Evropske komisije za 2024. godinu. Međutim, povijesni, ali krhki napredak triju država suočit će se s teškim testom na predstojećim jesenjim izborima, a ishodi bi mogli uticati na demokratski mir cijelog evropskog kontinenta.