09.11.2022.

'Bili smo potpuno razotkriveni': ruski vojni obveznici kažu da je u napadu ubijeno na stotine

Preživjeli priča o tome kako je napušten u napadu u blizini Makiivka, dok u Rusiji raste bijes zbog broja poginulih u ratu

Nekoliko sati nakon što je Aleksej Agafonov stigao u oblast Luganska 1. novembra kao dio bataljona novih regruta, njegovoj jedinici su uručene lopate i naređeno da kopaju rovove tokom noći.
Njihovo kopanje, koje su radili naizmjenično zbog nedostatka raspoloživih lopata, naglo je prekinuto u ranim satima sljedećeg dana kada je ukrajinska artiljerija osvijetlila nebo, a granate su počele padati na Agafonova i njegovu jedinicu.
“Ukrajinski dron je prvo preletio iznad nas, a nakon toga nas je njihova artiljerija počela granatirati satima i satima, bez prestanka”, rekao je Agafonov, koji je preživio granatiranje, za Gardijan u telefonskom intervjuu.
“Vidio sam kako ispred mene rasturaju ljude, većina naše jedinice je nestala, uništena. Bio je to pakao”, rekao je on i dodao da su ih komandanti njegove jedinice napustili neposredno prije početka granatiranja.
Agafonov je pozvan 16. oktobra zajedno sa 570 drugih regruta u Voronjež, grad na jugozapadu Rusije, u sklopu akcije Vladimira Putina za mobilizaciju širom zemlje u kojoj je više od 300.000 ljudi regrutovano da se bore u ratu koji Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Nakon što su napadi prestali, Agafonov se, sa otprilike desetak drugih vojnika, povukao iz šume izvan luganskog grada Makiivka u obližnji grad Svatove koji je bio pod ruskom kontrolom. U Svatoveu, Agafonov i njegova grupa su se uselili u napuštenu zgradu, pokušavajući kontaktirati druge mobilizirane vojnike koji su bili sa njim te noći.  
Prema Agafonovljevim procjenama, samo 130 regruta od 570 preživjelo je ukrajinski napad, što bi ga činilo najsmrtonosnijim poznatim napadom koji uključuje regrute od početka mobilizacije krajem septembra.
“A mnogi koji su preživjeli gube razum nakon onoga što se dogodilo. Niko se ne želi vratiti”, rekao je Agafonov.
 
Incident ukazuje na spremnost Rusije da žrtvuje stotine loše pripremljenih regruta na liniju fronta na istoku Ukrajine, gdje se vode neke od najtežih borbi, u pokušaju da zaustavi napredovanje Kijeva.
U Rusiji raste ljutnja jer se sve više lijesova vraća iz Ukrajine, donoseći kući ostatke poginulih vojnih obveznika.
Neki od detalja oko prošlosedmičnog granatiranja nisu mogli biti nezavisno provjereni. Ali Guardian je razgovarao sa drugim vojnikom, kao i sa dva člana porodica preživjelih vojnika, koji su dali slične izjave.
“Bili smo potpuno izloženi, nismo imali pojma šta da radimo. Na stotine nas je poginulo”, rekao je drugi vojnik, koji je tražio da ostane anoniman. "Dvije sedmice  obuke vas ne pripremaju za ovo", rekao je on, misleći na ograničenu vojnu obuku regruta prije nego što su poslati u Ukrajinu.
Ruski nezavisni list Verstka, koji je prvi izvijestio o incidentu u subotu, citirao je izvještaj trećeg vojnika, Nikolaja Voronjina, koji je na sličan način opisao da je bio pod vatrom ukrajinske artiljerije u ranim satima 2. novembra.
„Bilo je mnogo mrtvih, ležali su posvuda… Ruke i noge su im otkinute“, rekao je Voronjin za Verstka. “Lopate kojima smo kopali naše rovove sada se koriste za zakopavanje mrtvih.”
Granatiranje je dovelo do tjeskobe u Voronježu, gdje je grupa supruga mobilisanih u subotu snimila ljutitu video poruku obraćajući se lokalnom guverneru.
“Prvog dana su regrute stavili na prvu liniju. Komanda je napustila ratište i pobjegla”, rekla je na snimku Inna Voronina, supruga regrutovanog vojnika čija sudbina nije poznata.
Čuje se kako majka još jednog vojnika govori: „Preko telefona nam kažu da su nam sinovi živi i zdravi i da ispunjavaju vojnu obavezu. Kako su, dovraga, živi i zdravi kad su svi tamo pobijeni?”
Prošlog petka Putin se hvalio da je Rusija mobilisala 318.000 ljudi u svoje oružane snage, navodeći veliki broj "dobrovoljaca". Nastavio je da se poziva na popularnu rusku izreku „mi svoje ne ostavljamo iza sebe“, tvrdeći da ta fraza „nisu prazne riječi“.
Ali haotična mobilizacijska kampanja i žrtve koje su uslijedile od tada su izazvale kritike, čak i među najentuzijastičnim pristalicama rata.
U oštroj izjavi na Telegramu, Anastasia Kaševarova, proratna novinarka sa dobrim vezama, osudila je ruske komandante na terenu za koje je rekla da mobiliziraju neobučene muškarce.
 
„Grupe mobilisanih su napuštene bez komunikacije, bez neophodnog oružja, bez lijekova, bez podrške artiljerije“, rekla je ona. „Kovčezi od cinka već dolaze. Rekli ste nam da će biti obuka, da neće biti poslani na liniju fronta za nedelju dana. Jeste li opet lagali?”
Na jednom video snimku, navodno snimljenom u centru za obuku u Kazanju, glavnom gradu ruskog regiona Tatarstan, vidi se desetine nedavno mobilisanih muškaraca kako napadaju njeihovo vojno vodstvo zbog nedostatka plaće, vode i hrane. Oficir identificiran kao general-major Kiril Kulakov vidi se kako se povlači dok gomila razjarenih regruta vice na njega.
Možda osjećajući rastuće nezadovoljstvo, Putin je u ponedjeljak rekao da planira "lično razgovarati sa Rusima" o pitanjima koja se odnose na podršku mobiliziranim. On je pozvao lokalne zvaničnike da "obrate pažnju" na mobilizirane vojnike i njihove potrebe.  
Uprkos naizgled visokim troškovima, mobilizacija do sada nije dovela do toga da Rusija dobije novu poziciju, navodi se u nedavnom izvještaju Instituta za proučavanje rata, istraživačkog centra sa sjedištem u Washingtonu.
U izvještaju se navodi da ruska vojska "troši svježe zalihe mobiliziranog osoblja na marginalne dobitke", umjesto da okuplja dovoljno vojnika da osigura uspjeh.
"Ruske snage bi vjerovatno imale više uspjeha u takvim ofanzivnim operacijama da su čekale dok ne stigne dovoljno mobiliziranog osoblja da sakupe snage dovoljno velike da savladaju ukrajinsku odbranu", saopćeno je iz Instituta.
U drugom znaku koji ukazuje na loš moral i komunikaciju na frontu, nekoliko prokremljskih novinara objavilo je otvoreno pismo navodno elitne ruske mornaričke pješadijske jedinice koje je kritiziralo donošenje odluka nadređenih nakon ogromnih gubitaka u, kako je nazvala, "neshvatljivim" napadu na selo Pavlivka.
Ruske snage pokrenule su ofanzivu na Pavlivku, jugozapadno od Donjecka, 2. novembra, prema ukrajinskim vojnim i proruskim zvaničnicima. Četiri dana kasnije, 155. gardijska mornarička pješadijska brigada je navodno optužila svoje vojne vođe za gubitak 300 ljudi, kako se navodi u pismu upućenom Olegu Kožemjaku, guverneru njihove matične regije na krajnjem istoku Rusije.
"Bili smo bačeni u neshvatljivu ofanzivu", navodi se u pismu.  
Iako Guardian nije bio u mogućnosti nezavisno provjeriti sadržaj pisma, čini se da je Kožemjakov priznao da je ono bilo originalno, ali je rekao da preuveličava prave razmjere gubitaka.
 
“Kontaktirali smo komandante. Da, ima gubitaka, ima teških borbi, ali oni su daleko od onoga što piše u ovom apelu”, rekao je Kožemjakov u video izjavi na svom Telegram kanalu. “Siguran sam da će u svakom slučaju situacija biti analizirana i nadležni organi dati svoju ocjenu.”