Bez premca u svijetu: Ukrajina je stvorila jedinstveno tržište deminiranja

Početkom 2024. godine, jedna četvrtina ukrajinske teritorije, ili oko 156.000 kvadratnih kilometara, bila je potencijalno kontaminirana minama

Vojne operacije su veliki dio ukrajinske zemlje pretvorile u minska polja, ugrožavajući ne samo živote civila, već i paralizirajući privredu ovih područja sprečavajući obnovu poljoprivrede, industrije i infrastrukture.

Tokom godine, područje zahvaćeno neprijateljstvima smanjeno je na 138.500 kvadratnih kilometara. A od septembra 2024. godine Vlada je pokrenula program humanitarnog deminiranja, kojim se poljoprivrednicima iz državnog budžeta nadoknađuje trošak deminiranja poljoprivrednog zemljišta.

Saznajte kako je Ukrajina pokrenula svoje novo tržište humanitarnog deminiranja, kako funkcionira mehanizam kompenzacije za poljoprivrednike i kako međunarodni partneri podržavaju Ukrajinu u ovim naporima – u ovoj zajedničkoj rubrici LIGA.net i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Ukrajini.

 

Proces humanitarnog deminiranja

 

Humanitarno deminiranje vrši se u svim regijama u kojima su se odvijala neprijateljstva i u naseljima koja su bila pod ruskom okupacijom. Ovaj proces se sastoji od tri glavne faze: netehničkog pregleda teritorije, tehničkog izviđanja i čišćenja područja od eksplozivnih ubojnih sredstava. Radove izvode ovlašteni operateri protivminskog djelovanja.

„Netehnička istraživanja su uglavnom neophodna kako bi se utvrdilo da li postoje dokazi o prisutnosti eksplozivnih ubojnih sredstava i kako bi se odvojila sigurna područja od opasnih“, objašnjava stručnjak za protivminske akcije UNDP-a Aleksandar Lobov.

Ovo se radi prikupljanjem i obradom informacija od ključnih informatora, kao što su lokalne vlasti, stanovnici i vojska.

Sljedeća faza je tehnički pregled. Koristeći opremu, stručnjaci prolaze kroz teritoriju dok ne pronađu neeksplodirana ubojna sredstva.

"Ako se pronađe mina, postoji velika vjerovatnoća da se tamo nalazi minsko polje, jer nikada ne postoji samo jedna mina", objašnjava Lobov. "Po pravilu se postavljaju po određenoj šemi. Zatim traže druge mine u radijusu od 50 metara kako bi utvrdili

šemu minskog polja. Kada saznamo da je područje kontaminirano, prelazimo na čišćenje".

Brzina deminiranja zavisi od mnogih faktora: tipa terena na teritoriji, gustine prisutne vegetacije i stepena kontaminacije prostora eksplozivnim napravama. Zavisi i od primijenjenog metoda deminiranja.

U operacijama humanitarnog deminiranja pristup uklanjanju mina se bira na osnovu "skupa alata i sredstava" dizajniranih za te svrhe. Pristupi koji se obično koriste su ručno deminiranje, psi za otkrivanje mina i mehanizirani sistemi za deminiranje. S razvojem umjetne inteligencije i srodnih tehnologija, na ovu listu su dodana inovativna rješenja poput dronova za daljinsko otkrivanje eksplozivnih sredstava i specijaliziranih algoritama za analizu podataka i predviđanje rizika.

U zavisnosti od vrste terena i stepena kontaminacije koristi se jedna metoda ili kombinacija metoda. Utvrđeno je da su mehanički i ručni sistemi najefikasniji način čišćenja poljoprivrednog zemljišta.  

Psi koji otkrivaju mine su, također, veoma efikasni u ovom poslu. Iako ne mogu zamijeniti ručno razminiranje, oni su moćan alat kada se koriste u kombinaciji s ručnim i mehaničkim razminiranjem.

"Tokom ručnog deminiranja, deminer provjerava tlo detektorom mina i sondom", kaže Lobov. "Tokom dana mogu očistiti između tri do 20 kvadrata. Pod takvim uslovima, trebalo bi nekoliko godina da očisti hektar, odnosno 10.000 kvadrata. Psi koji otkrivaju mine nisu glavni alat za humanitarno razminiranje, ali u nekim slučajevima – uzimajući u obzir teren, vegetaciju i vrstu kontaminacije – njihovo korištenje može značajno ubrzati proces, ponekad može biti nekoliko ili čak deset puta efikasnija“.

Po završetku radova na deminiranju vrši se interna i eksterna kontrola kvaliteta, o čemu se izdaje certifikat. Internu kontrolu vrši operater koji je vršio deminiranje, a eksternu kontrolu vrši Centar za uklanjanje mina (MAC). Prema standardima, minimalna dubina inspekcije je 15 cm. Oko 10 posto očišćene teritorije se provjerava u različitim područjima.

„Inspekcija je veoma ozbiljno pitanje“, kaže Lobov. "Naravno, odgovornost je prvenstveno na operateru koji je izvršio humanitarno deminiranje, ali i organizacija koja je vršila kontrolu kvaliteta ima određenu odgovornost. I, naravno, tu je država koja postavlja određene kriterije kvaliteta i osigurava da imamo zajedničku odgovornost".  

 

Formiranje tržišta humanitarnog deminiranja

 

Ukrajina je formirala punopravno tržište humanitarnog deminiranja, praktično od nule, tek 2024. godine. Prema riječima Ihora Bezkaravajnjia, zamjenika ministra ekonomije Ukrajine, nije bilo prethodnog takvog iskustva u svijetu kojem bi se Ukrajina mogla obratiti za smjernice prilikom formiranja tržišta.

„Ono što se dogodilo u Ukrajini bio je presedan“, kaže Bezkaravajnji. „I, zapravo, to je glavni razlog zašto je prošlo devet mjeseci od donošenja odluke da se ova oblast finansira iz državnog budžeta do momenta samog pokretanja“.

Bezkaravajnji kaže da je vlada pokušala, s jedne strane, izgraditi transparentan sistem koji bi bio razumljiv i bez zamki, dok je s druge strane pokušala izbjeći kašnjenja u procedurama. Jedno od glavnih pitanja bilo je razraditi kako da se formalizira odnos između tražioca usluge, a to je poljoprivrednik, i pružatečka, koji je operater, i Centra za humanitarno deminiranje.

„Druga komponenta je trajanje procesa“, objašnjava Bezkaravajnji. "Razminiranje može potrajati godinama, a ograničeni smo budžetskom godinom. Morali smo razviti algoritam kako bismo osigurali da uštedu novca, ali ni farmer ni operater nisu imali pristup njemu dok posao nije završen. Osmislili smo format u kojem se novac iz budžeta prenosi na escrow račun u banci, kada se završe radovi na deminiranju“.

Volodimir Baida, direktor Centra za humanitarno dezminiranje, napominje da do 2024. godine humanitarno deminiranje nije bilo toliko rasprostranjeno, jer nije bilo mnogo miniranih područja u svijetu u kojima nije bilo neprijateljstava. Operativno i vojno dezminiranje provodi se u Ukrajini od 2014. godnine. Ali za pokretanje tržišta humanitarnog deminiranja bila je potrebna treća komponenta: zakonodavni okvir (kreiran u protekle dvije i po do tri godine) i učesnici na tržištu – operateri deminiranja, zahtjevi za uslugama i solventni kupci. Danas je tržište podržano od strane države i međunarodnih partnera.

"Zašto je tržište pokrenuto tek ove godine? Jer da bi funkcioniralo, mora postojati efektivna potražnja", objašnjava Baida. "Poljoprivrednik ili vlasnik domaćinstva, možda uz nekoliko rijetkih izuzetaka, neće imati dovoljno novca da očisti svoju zemlju od mina. Zato smo počeli sa privlačenjem sredstva prvenstveno od zapadnih partnera, donatora i raznih dobrotvornih organizacija".

Uključila se i država, pa je kao rezultat napravljen program kompenzacije poljoprivrednicima za deminiranje njihove zemlje. U 2024. godini, tri milijarde ukrajinskih grivni (ili 71,3 miliona američkih dolara) dodijeljeno je ovom programu. To je ono što smatramo polaznom tačkom tržišta“, objašnjava Baida.

 

Prema Bezkaravajnjiu, ne postoji održiv i jedinstven model za koordinaciju ovog procesa sa regionima i ne treba ga nametati, jer svaki region ima svoj model komunikacije.

„Svaki načelnik regionalne vojne uprave je lokalni administrator koji razumije lokalne (uslove)“, kaže Bezkaravajnji. "Oni znaju bolje od bilo koga drugog kako da rade sa ovim regionom, sa ovim ljudima, u ovim uslovima", objašnjava Bezkaravajnji.  

 

Kako funkcionira program kompenzacije za deminiranje i koliko košta

 

Istovremeno, kada je počeo proces stvaranja tržišta, pored razvoja same arhitekture programa, pojavilo se i pitanje određivanja cijene deminiranja, jer je bilo nejasno odakle krenuti. Trenutno se trošak deminiranja jednog hektara poljoprivrednog zemljišta obračunava prema posebnoj formuli koju je izradilo Ministarstvo privrede, a koja uzima u obzir stepen zagađenosti zemljišta i troškove operatera.  

U prosjeku, deminiranje jednog hektara košta između 40.000 i 60.000-70.000 ukrajinskih grivni (851 do 1.426-1.663 američkih dolara). Licitacija za radove se odvija putem Prozorro platforme. Od početka decembra 2024. godine podnesena je 191 prijava poljoprivrednika za deminiranje, a održana je 51 aukcija.

„Neke prijave nisu prošle verifikaciju – teritorije su ili već očišćene ili tamo nisu uočene mine“, kaže Baida. „Bilo je kompanija koje nisu ispunjavale uslove – naprimjer, imale su veliki poreski dug – ili preduzeća čiji su vlasnici bili na listama sankcija. Ponekad parcele ne odgovaraju katastarskim brojevima, jer je uobičajeno da poljoprivrednici mijenjaju parcele. Postoji niz razloga zašto se aukcija možda neće održati".

 

Operateri za deminiranje su u deficitu

 

Tokom godine, broj operatera protivminskih akcija u Ukrajini se više nego udvostručio, sa 30 na 67 kompanija. Uvođenje jedinstvenih pravila certifikacije, odobrenih Rezolucijom parlamenta 123 od 2. februara 2024. godine „O implementaciji pilot projekta o certificiranju operatera protivminskog djelovanja i procesa protuminskog djelovanja“, omogućilo je brzu certifikaciju operatera. Ovim dokumentom je standardiziran postupak ocjenjivanja usklađenosti za sva tijela uključena u certifikaciju operatera.

 

Radi dodatnog pojednostavljenja postupka certifikacije, donesena je odluka da se uvede elektronsko podnošenje dokumenata putem portala državnih usluga Diia. Time će se smanjiti birokratske procedure i ubrzati izdavanje potvrda.

Međutim, novi sistem će biti pušten u rad tek 2025. godine. Uprkos rastućem broju operatera, potražnja za njihovim uslugama je i dalje velika.

"S obzirom na razmjere eksplozivne kontaminacije u Ukrajini, potreba za operaterima protivminskih akcija je izuzetno velika", rekao je Dmyiro Panšin, šef Odjela za humanitarno deminiranje Ministarstva ekonomije. "Broj potrebnih operatera ne zavisi samo od ukupne površine kontaminiranih teritorija, već i od broja deminerskih timova, te njihove efikasnosti. Trenutno je prioritet povećanje broja operatera koji istražuju područja kako bi se utvrdile granice kontaminacije. To će omogućiti preciznije planiranje operacija deminiranja".

 

Iskustvo Hersonske oblasti

 

Najbolji učinak deminiranja u Ukrajini zabilježen je u Hersonskoj oblasti. Prema rečima Dmitra Junusova, direktora Odeljenja za poljoprivredu i razvoj navodnjavanja Državne administracije Hersonske oblasti, oblast desne obale Hersonske oblasti koja je oslobođena u novembru 2022. godine iznosi 683.000 hektara, od čega je oko 520.000 hektara poljoprivredno zemljište. Za dvije godine deminirano je 387.000 hektara.

Planirano je da se do početka 2024. godine očisti 247.000 hektara. Taj cilj je već premašen, a sada je 248.000 hektara očišćeno od mina. Prema Junusovu, dobri rezultati su postignuti zahvaljujući jasnoj koordinaciji svih učesnika u procesu.

„Osnovali smo štab za koordinaciju razminiranja u vojnoj upravi Hersonske oblasti“, kaže on. "Štab vodi predstavnik Ministarstva odbrane Aleksandr Ščebetiuk. Pored poljoprivrednika koji se prijavljuju za razminiranje, za odgovorne službenike imenovani su i načelnici vojne uprave svake zajednice. Glavni zadatak je deminiranje zemljišae koje je službeno korišteno, a sa kojeg su uplaćeni porezi u budžet, te da se odmah obradi više od 80 posto deminirano zemljište je već u upotrebi".  

Specifičnost regiona je postojanje sistema za navodnjavanje, koji znatno otežavaju deminiranje zemljišnih parcela. Pre potpune invazije, Hersonska oblast je imala najveću površinu sistema za navodnjavanje u zemlji, sa 427.000 hektara.

„Okupatori su postavili svoje položaje u kanalima i napravili prolaze i utvrđenja“, kaže Junusov. "To čini vrlo teškim i opasnim izvođenje deminiranja tamo. Osim toga, kanali su obrasli trskom koja ne gori. Ipak, 90 posto kanala na desnoj obali je već očišćeno od mina".

Region ima ambiciozne ciljeve za 2025. godinu: do ljeta planira deminirati sve osim obalnog pojasa rijeke Dnjepar.

„Pripremamo se i da deminiramo zemljište na lijevoj obali – tamo trebamo izmjeriti milion hektara u jednoj godini“, kaže Junusov.

 

Rezultati i međunarodna podrška

 

Međunarodna podrška je odigrala značajnu ulogu u postizanju ovih izvanrednih rezultata. Među ključnim i strateškim partnerima Ukrajine su Sjedinjene Američke Države, Švicarska, Evropska unija, Japan, Fondacija Howard G. Buffett, Njemačka, Norveška, Kanada, Holandija, Švedska, Danska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje.

Prema riječima Jevhenija Bodnia, šefa Odjeljenja za međunarodnu koordinaciju i finansiranje u Uredu za uklanjanje mina, pomoć međunarodnih partnera u deminiranju bila je bez presedana.

"Uglavnom, globalni budžet za deminiranje prije rata u Ukrajini bio je otprilike 500-600 miliona dolara godišnje", kaže Bodnia. "Sada smo prikupili više od milijardu dolara od početka invazije. Međutim, moramo shvatiti da ova ljestvica pomoći neće biti s nama zauvijek, zbog čega razmišljamo o dugoročnim, održivim i inovativnim  instrumentima finansiranja koji uključuju tržište kapitala i privatni sektor".

Sredstva koja osiguravaju međunarodni partneri dolaze u različitim oblicima. Dio sredstava – oko 30 posto – ide direktno međunarodnim operaterima deminiranja za obavljanje operacija deminiranja. Drugi dio – oko 32 posto – koristi se za povećanje kapaciteta ukrajinskih državnih institucija kroz razvoj centara za obuku deminera, dok se do 20 posto troši na nabavku mašina i opreme koja se prenosi ukrajinskim državnim institucijama. Ostatak se troši na upozoravanje na mine, pomoć žrtvama mina i druge potrebe.  

„Međunarodni partneri podržavaju širok spektar inicijativa protivminskog djelovanja u Ukrajini“, kaže Bodnia. "To može uključivati kako osnovna istraživanja i razvoj novih tehnologija, tako i kreiranje konkretnih projekata, poput centara za obuku. Često međunarodni partneri izdvajaju sredstva za velike projekte međunarodnih organizacija, s kojima aktivno sarađujemo kako bismo efikasno kanalisali finansiranje,  za upravljanje projektima kako bi se zadovoljile potrebe sektora".

 

Prioriteti Ministarstva za 2025. godinu su privlačenje sredstava za rad domaćih operatera za deminiranje, koji sada mogu raditi kroz program kompenzacija, te jačanje kapaciteta sektora. Također, planira razviti automatizirani sistem koji će dati prioritet deminiranju. Osim toga, ministarstvo radi na promociji opreme za deminiranje koju proizvode ukrajinski proizvođači u sklopu inicijative "Made in Ukraine".

 

Kako UNDP podržava protuminsku akciju

 

Tokom protekle tri decenije, UNDP i njegovi partneri radili su u više od 50 zemalja kako bi im pomogli u rješavanju izazova mina i drugih opasnosti od eksploziva.

U Ukrajini, UNDP podržava vladu u svim oblastima humanitarne protivminske akcije: Koordiniranje humanitarnog odgovora i međunarodne podrške protivminskoj akciji, savjetovanje o pripremi i implementaciji nacionalnih strategija i standarda i omogućavanje sigurnog povratka, rekonstrukcije i oporavka kroz pružanje tehničke pomoći, stručnosti i specijalizirane opreme.

Osim toga, UNDP nastoji poboljšati hitnu medicinsku pomoć koja spašava živote, tekuću rehabilitaciju, mentalno zdravlje i psihosocijalnu pomoć, omogućavajući preživjelima od mina da dobiju socijalnu i ekonomsku podršku kako bi nastavili živjeti punim i dostojanstvenim životom.

UNDP projekat protivminskog djelovanja podržava Evropska unija, te vlade Belgije, Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Luksemburga, Malte, Holandije, Novog Zelanda, Norveške, Poljske, Republike Koreje, Hrvatske, Španije, Švedske, Švicarske, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.