Belgijski tužitelji istražuju da li je Huawei platio pismo koje je potpisalo osam poslanika

Belgijski tužitelji istražuju da li je Huawei izvršio nezakonita plaćanja kako bi dobio otvoreno pismo, koje je potpisalo osam evropskih parlamentaraca, koje je branilo interese kineskog tehnološkog giganta, prema sudskim dokumentima koje je POLITICO vidio.

Belgijske vlasti su u martu izvršile raciju u 21 objektu u sklopu rastuće istrage o “aktivnoj korupciji u Evropskom parlamentu” koja je “koristila Huaweiju”. Istražitelji istražuju "prekomjerne poklone" ili "naknade za zauzimanje političkih funkcija" koje su se dešavale "od 2021. godine do danas", rekli su tužitelji.

U drugom velikom testu odgovornosti za Evropski parlament nakon skandala Qatargate 2022. godine, četiri osobe optužene su za korupciju i kriminalnu organizaciju, a jedna za pranje novca, saop'ilo je belgijsko tužilaštvo prošle sedmice.

Prema nalogu za hapšenje koji je vidio POLITICO, a o kojem je prvi izvijestio talijanski dnevnik La Repubblica, ključni dio istrage ovisi o pismu koje je u februaru 2021. godine poslalo osam europarlamentaraca trojici povjerenika EU, u kojem tvrde da geopolitičke tenzije ne bi trebale ometati razvoj 5G mreže u Evropi.

Za pismo, iako se u njemu ne pominje Huawei po imenu, se smatra da promovira interese kineske kompanije, jer je stiglo u trenutku kada je nekoliko vlada EU uvodilo mjere koje su nastojale ograničiti upotrebu kineske opreme od strane telekom operatera, tvrdeći da Peking predstavlja rizike zbog špijunaže, nadzora i potencijalne ekonomske ovisnosti.

Konzervativni italijanski zakonodavac Fulvio Martusciello, jedan od potpisnika, objavio je pro-Huawei pismo na X 15. februara 2021. godine, ali ga je kasnije izbrisao. Njegov bivši savjetnik u parlamentu i njegov pomoćnik sada su uhapšeni u vezi sa istragom Huawei, tvrde njihovi advokati. Ugovor sa asistentom je sada poništen.

 

 

Nalog za hapšenje Martuscielovog pomoćnika uključuje detalje belgijskih tužilaca koji iznose srž slučaja, u kojem su on i njegov bivši savjetnik navodno pomogli da se isplate za pismo, koje se u sudskim dokumentima naziva "5G" pismo.

U opisu belgijske istrage, kako ga je dao istražni sudija koji je vodio slučaj, navodi se: "Svota od 15.000 eura ponuđena je piscu 5G pisma, dok je svakom supotpisniku ponuđeno 1.500 eura".

„Rečeno je da su ovu transakciju ili predloženu transakciju podržali kineski rukovodioci HUAWEI-ja, posebno .... [] direktor ureda u Briselu“, također, se navodi u dokumentu. Autor se može identificirati samo kao Abraham L.

Prelazeći na bankovne podatke o onome što se opisuje kao "sumnjiva plaćanja", u dokumentu se navodi kako je bivši savjetnik navodno organizirao plaćanja putem faktura "uzimajući u obzir navodne konsultantske usluge i troškove kampanje, u iznosu od 18.450 eura i 27.500 eura".

"Pod pretpostavkom da su činjenice utvrđene, ovi iznosi bi predstavljali navodnu kompenzaciju za gore pomenuto pismo koje je osmoro europarlamentaraca sačinilo za tri evropska komesara u korist HUAWEI-ja", nastavlja se u dokumentu. "Istraga je iznijela na vidjelo finansijski krug naknada koji bi pokazao koruptivni proces".

U sklopu niza bankovnih transfera, bivši savjetnik je prebacio 6.700 eura Martusciellu, 1.000 eura svom pomoćniku i 14.800 eura drugom parlamentarnom pomoćniku, navodi se u nalogu. Nekoliko vlasnika računa koji su primili uplate ostaju nepoznati.

 

 

Martusciellova pomoćnica uhapšen je u Italiji sredinom marta u sklopu istrage Huawei.

Ona "nije bila uključena u političke aktivnosti gospodina Martusciella, bavila se samo logistikom", rekao je za POLITICO njen advokat Antimo Giaccio, dodajući da je "vrlo rijetko bila u Evropskom parlamentu... oko 10 puta". Pred italijanskim sucem u utorak je odbacila sve preliminarne optužbe protiv nje, ali je rekla da je spremna odgovoriti na "sva pitanja belgijskih vlasti", dodao je njen advokat.

Bivši Martusciellov parlamentarni savjetnik, koji je za njega radio između 2015. i 2019., također je uhapšen u Parizu  u sklopu istrage Huaweija, rekao je za POLITICO njegov advokat Benoît Martinez. "Moj klijent namjerava u potpunosti sarađivati sa belgijskim vlastima. On poriče bilo kakvu umiješanost u optužbe za koje se sumnjiči", dodao je. On je odbio da dalje komentariše optužbe vezane za njegovog klijenta.

Belgijske tajne službe, koje su podnijele deklasificirani izvještaj koji je pokrenuo istragu, pronašle su digitalne dokaze da je bivši savjetnik mogao biti uključen u sastavljanje pisma iz 2021. godine sa jednim od lobista Huaweija, koji se može identificirati samo kao Valerio O., navodi se u nalogu za hapšenje.

Advokat Valerija O. Denis Bosquet odbio je komentirati ove navode.  

Istražitelji kažu da se transferi mogu "povezati sa izradom zakonskih amandmana od strane zastupnika u Evropskom parlamentu Fulvia Martusciella koji su pogodni za Huawei", te sa komunikacijom u kojoj Valerio O. kaže zaposleniku Huaweija u Poljskoj "da [Huawei] 'često prelazi granicu i čak plaćaju amandmane".

Istog mjeseca kada je promovirao pismo, februara 2021. godine, Martusciello je podnio amandmane na izvještaj Evropskog parlamenta koji bi favorizovao poziciju Huaweija u Evropi.

Martusciello nije odgovorio na više zahtjeva za komentar u vezi sa pismom, ali je za POLITICO rekao da ne zna za optužbe protiv njegovog pomoćnika. On je za belgijske novine Le Soir rekao da nikada nije dobio ništa od Huaweija. „Nikad nisam bio u Kini, nikada nisam bio na stadionu, nikada nisam dobio mobilni telefon ili bilo koji drugi poklon“, rekao je.

NVO Transparency International primila je anonimnu dojavu u vezi sa pismom iz 2021. i proslijedila je Uredu EU za borbu protiv prijevara OLAF-a. Tadašnji direktor grupe za građanska prava Michiel van Hulten u martu je objavio na Bluesky-u da je OLAF odbacio tvrdnje zbog "nedovoljnih sumnji" o nedjelu. Glasnogovornik OLAF-a potvrdio je da nije istražio slučaj.

 

 

Ostaje nejasno da li belgijske vlasti istražuju nekoga od supotpisnika pisma iz 2021. godine u sklopu istrage o korupciji u Huaweiju, ali nekoliko sadašnjih i bivših članova Evropskog parlamenta sada se trudi da se distancira od toga.

POLITICO ih je sve pitao o njihovoj umiješanosti. Oni koji su odgovorili rekli su da ih vlasti nisu kontaktirale u vezi sa pismom.

Italijanski konzervativni poslanik Herbert Dorfmann insistirao je da je tekst Martusciellova ideja i rekao da ne bi potpisao pismo da je znao da je povezano s kineskom firmom.

"Uvijek sam se politički zalagao za zadržavanje Huaweija na evropskom tržištu", rekao je za POLITICO. Dodao je da ni njemu ni njegovom timu nije ponuđen novac "ili bilo koji drugi oblik kompenzacije u zamjenu za [njegov] potpis".

Bivši član Evropskog parlamenta Cristian-Silviu Bușoi, rumunski konzervativac, izjavio je da nikada nije pristao na potpisivanje.  

“Pregledao sam svoju službenu e-poštu i nisam našao nikakvu prepisku u vezi sa ovim pismom”, rekao je u pisanoj izjavi. "Također se ne sjećam da sam dao usmeni pristanak gospodinu Martusciellu, kao što je ponekad uobičajeno kada kolege traže podršku za svoje inicijative", rekao je također, dodajući da ni on ni njegovo osoblje nisu primili nikakvu nadoknadu niti su bili svjesni bilo kakve šeme u vezi sa potpisom pisma.

Aldo Patriciello, krajnje desničarski italijanski poslanik u Evropskom parlamentu, rekao je u mejlu: "Iskreno se mučim da se setim da li je zahtev za moj potpis stigao putem e-pošte, telefonskog poziva ili WhatsAppa." Dodao je da nema direktne ili indirektne veze s Huaweijem ili njegovim lobistima.

Rumunski konzervativac Daniel Buda, također potpisnik, pripisao je svoje učešće svom timu, navodeći da je o tome obaviješten putem brifinga koji je pripremilo osoblje njegovog ureda.  

"Moja podrška je bila isključivo vođena zabrinutošću oko ruralne digitalne infrastrukture, a ne pod uticajem vanjskih strana", rekao je u e-poruci.  

Dodao je da ga nijedan istražni organ nije kontaktirao u vezi sa pismom i da ni on ni njegov tim nisu dobili novac u zamjenu za njegov potpis.  

"Nisam znao - ni tada ni sada - da bi iza ovog pisma ili aktivnosti mogla biti takva šema", rekao je on za POLITICO u pisanoj izjavi.

Bivši italijanski član socijaldemokrata Giuseppe Ferrandino rekao je: "Siguran sam da nikada nisam potpisivao nikakva pisma takve vrste" i dodao da ga nijedna vlast nikada nije kontaktirala na ovu temu. „Niko mi nikada nije ponudio novac da bi uticao na moju parlamentarnu aktivnost“, dodao je.

Među ostalim potpisnicima su bili i krajnje desničarski italijanski zastupnik Giuseppe Milazzo i bivši rumunski član socijaldemokrata Tudor Ciuhodaru, od kojih nijedan nije odgovorio na zahtjeve POLITICO-a za komentar. Milazzo je za italijansku novinsku agenciju ANSA rekao da nikada nije imao sastanke vezane za istragu slučaja Huawei: "Nikada mi nije ponuđeno i nikada nisam prihvatio novac, poklone ili bilo kakvu uslugu, direktno ili indirektno, od [Huaweija]", rekao je.

Prema razgovorima sa trojicom bivših zvaničnika Huaweija, pismo koje je poslao Martusciello iz 2021. godine trebalo je da se suprotstavi drugom otvorenom pismu iz oktobra 2020. godine u kojem je više od 40 zastupnika pozvalo Evropsku komisiju da uvede strožiju kontrolu nad upotrebom kineske opreme u Evropi.

U pismu predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli u srijedu, 28 članova doma pozvalo je tu instituciju da "privremeno odvoji sve članove EP, za koje se vjerodostojno sumnja da su umiješani, iz bilo koje parlamentarne aktivnosti u vezi sa kineskim interesima".