Baltik na ivici: Sve veće prijetnje zbog opasnosti od ruskih tankera

"Ako bi se takav incident dogodio na Baltiku, bili bismo suočeni sa katastrofom", napominje dr. Damian Szacawa.  

Inicijativa Poljske dobija širu podršku.  

"Baltik je u opasnosti", dodaje stručnjak.

Dana 15. decembra, u Kerčkom moreuzu, dva ruska tankera, Volgoneft-212 i Volgoneft-239, potonula su nakon što su im se trupovi podijelili na pola. Izlijevanje nafte kontaminiralo je obalu Krasnodarskog kraja u Rusiji. Do narednog dana, u noći sa ponedeljka na utorak, još jedan tanker Volgonjeft 109 pokvario se u Azovskom moru, dok je u utorak uveče SOS signale iz blizine Kurilskih ostrva poslao ruski tanker Merkur.

Zabrinjavajući obrazac se nastavlja.  

"Ovo su dodatni dokazi prijetnje koju predstavljaju stari, dotrajali i često neusklađeni tankeri koje Rusija koristi za transport nafte", objašnjava dr. Damian Szacawa, docent na Institutu za međunarodne odnose na UMCS-u i viši analitičar u Baltičkom timu Instituta za centralnu Evropu u Lublinu.  

"Ako bi se takav incident dogodio na Baltiku, suočili bismo se s katastrofom s međunarodnim posljedicama", naglašava Szacawa.

Pitanje uključuje tankere na kojima se vijori ruska zastava i takozvanu "flotu u sjeni" - brodove iz trećih zemalja koji se koriste za transport ruske nafte. Incidenti se povećavaju, čak i u vodama blizu nas.

 

Saobraćaj na Baltiku

 

Kako ističe ekspert, Rusija čini sve da zaobiđe sankcije koje su joj uvedene. Koristi brodove niskobudžetnih brodovlasnika registrovanih na Bermudima, Hong Kongu, Liberiji, Maršalovim ostrvima pa čak i pod grčkom, kiparskom ili malteškom zastavom.

„Podaci Kijevske škole ekonomije pokazuju da 'flota u senci' transportuje više nafte nego ikad. U junu 2024. Rusija je prevozila otprilike 4,1 milion barela dnevno koristeći ovu flotu, duplo više od juna 2023. godine. Pretpostavimo da tome dodamo da Moskva nema otvoren pristup pouzdanim brodovlasnicima i da se mora osloniti na „flotu u sjeni“ javljat će se mnogo češće", objašnjava dr Szacawa.

Osim toga, 80 posto ruskih sirovina i naftnih derivata prolazi kroz vode koje pripadaju zemljama EU i G7. Štaviše, 60 posto pomorskog izvoza ruske sirove nafte transportuje se kroz Baltičko more, što ilustruju podaci o praćenju brodova kompanije Kpler, koje portal MarineTraffic dijeli.

 

Osjetljivo područje

 

Stručnjaci i ekolozi naglašavaju koliko je Baltičko more osjetljivo.

"Baltičko more je tretirano jedinstveno, jer se godinama primjenjuju zaštitne mjere (npr. u vezi sa sadržajem sumpora u gorivima za kretanje brodova - gorivo za bunkere). Važna komponenta ovih prijetnji je posada, koja često uključuje neiskusne radnike iz Azija i Pacifika“, kaže Michał Paszkowski iz IES-a.

Sa relativno plitkim bazenom, velikim pomorskim prometom, lošom razmjenom vode i oronulom "flotom u sjeni", koja često radi bez odgovarajućeg osiguranja, svako curenje može imati katastrofalne posljedice.

„Baltik je zaštićeno more sa posebnim nadzornim statusom. Brodovi koji ulaze u njega trebaju ispunjavati stroge propise, uključujući standarde emisije i specifične tehničke uslove, poput dvostrukih trupova, koji sprečavaju curenje u slučaju sudara i povećavaju sigurnost“, ističe dr. Szacawa.

 

On napominje da su brodovi ruske "flote u sjeni" poput plutajućih bombi. Međutim, oni ne predstavljaju samo ekološku prijetnju. Rusija ih, uz učešće Kine, koristi za špijunažu, a možda i za sabotažu.  

Mnogo je nedoumica oko uništenja optičkog kabla između Švedske i Estonije 2023. godine, prethodnog curenja iz naftovoda Balticconnector i nedavnog oštećenja telekom veze koja povezuje Litvaniju sa Švedskom i Finsku sa Njemačkom u moreuzu Kattegat od strane kineskog broda Yi Peng 3 sa ruskom posadom.

Baltik je ključna tačka. To je pomorska ruta koja se koristi za osiguranje zaliha nafte, goriva i plina za zemlju. Naftni terminal i LNG terminal na Baltiku su naši resursi i energetski prozori u svijet. Po dnu mora prolaze dalekovodi i cjevovod koji nas povezuje sa Norveškom. Svaki od ovih objekata mogao bi biti meta sabotaže, a osjetljiva infrastruktura se povećava, u rasponu od vjetroelektrana na moru do nuklearne elektrane koja se gradi na poljskoj obali.

„Mijenja se percepcija Evrope o događajima na Baltiku. Dok je u prošlogodišnjem incidentu odgovorni kontejnerski brod NewNew Polar Bear slobodno otplovio, preduzete su konkretne radnje u vezi sa Yi Peng 3. Brod je zadržan i pod inspekcijom je danskih i njemačkih plovila“, naglašava dr. Szacawa.

 

Patrole na Baltiku!

 

Ulazak Finske i Švedske u NATO pretvorio je Baltik u unutrašnje more NATO-a. Iako je zapadna koalicija već imala stratešku kontrolu nad ovim područjem, trenutni odnos snaga joj daje značajnu prednost.

U 14. paketu sankcija, EU je preduzela korake koji su uticali na "flotu u sjeni". Stvorila je alate za kontrolu brodova koji prolaze kroz njenu teritoriju. Stroga saradnja i razmjena informacija o ruskoj floti imala je za cilj pomoći u koordinaciji odgovora na prijetnje koje predstavljaju ovi brodovi i subjekti koji olakšavaju operacije flote u sjeni. Ranije su sankcije bile usmjerene na osiguranje i certificiranje brodova.

Kako dodaje Paszkowski, brodove koji imaju 29 godina teško je osigurati, pa se primjenjuju različita rješenja.  

"Većina ovih brodova plovi pod zastavama Rusije, Irana i Venecuele, pokazujući određenu koordinaciju djelovanja i saradnje između ovih zemalja", ocjenjuje Paszkowski.

"Prošle sedmice usvojili smo 15. paket sankcija, koji uključuje mjere protiv ruske „flote u sjen“i i kanale koji zaobilaze sankcije. Pripremamo 16. paket sankcija", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu.

Dr. Szacawa, međutim, ukazuje na inicijative samih baltičkih država, posebno na prijedlog Poljske koji je dobro prihvaćen od strane premijera Donalda Tuska tokom posljednjeg samita nordijsko-baltičke osmorke (NB8 uključuje: Švedsku, Norvešku, Dansku, Finsku , Island, Litvanija, Latvija i Estonija) u Harpsundu, Švedska.

Tusk bi želio da zajedničke patrole plove Baltikom u okviru "Navy Policing" okvira, slično onome što NATO lovci rade u Baltic Air Policingu. Koncept su, između ostalih, podržale vlasti iz Litvanije i Estonije. Šef vlade je, također, predložio da Poljska pomogne Danskoj oko zabrane ulaska u Baltičko more i potpiše novi sporazum o strateškom partnerstvu sa Švedskom.

„15. paket sankcija podrazumijeva uvrštavanje oko 52 broda na crnu listu. To je relativno mali broj, s obzirom da se "flota u sjeni" procjenjuje na oko 1.400 do 1.500 brodova. Prema planu, na sumnjivim brodovima će se vršiti inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo da li posjeduju ispravnu dokumentaciju i osiguranje. Ako ne, dodatne jedinice će biti dodane na listu brodova kojima je zabranjen ponovni ulazak u Baltik“, podsjeća dr. Szacawa.

Kako ekspert ističe, EU ima alate i pravne osnove proizašle iz pomorskih propisa, konvencija i međunarodnih sporazuma da preventivno eliminira brodove koji predstavljaju prijetnju. Međutim, Brisel mora stvoriti posebne smjernice o tome kako provoditi političke deklaracije.  

“Uloga Danske i Švedske bit će važna ovdje, jer kontroliraju moreuz kroz koji brodovi izlaze iz Baltičkog mora“, ističe Szacawa.

 

Tankeri koji prevoze rusku naftu moraju proći kroz jedan od četiri danska tjesnaca: Veliki pojas, Mali pojas, Sound i Fehmarn Belt. Ovdje se mogu kontrolirati sumnjive jedinice.