Balkanske države i nakon dvije godine ostaju podijeljene oko rata u Ukrajini

Većina zemalja bivše Jugoslavije dala je podršku Ukrajini nakon ruske invazije, prisjećajući se svojih ratnih stradanja 1990-ih godina. Ali srpski zvaničnici i dalje sa simpatijama gledaju na svoje saveznike u Moskvi, prkoseći pozivima EU na solidarnost protiv agresije.

Kada su 24. februara 2022. godine ruski tenkovi ušli u Ukrajinu, brojni ljudi širom Balkana bili su šokirani, prisjećajući se svojih nedavnih trauma iz ratova 1990-ih.

Ali podjele koje iz 1990-ih muče bivši jugoslovenski region su u reakciji na ruski pokušaj da silom potčini svog susjeda zapadnih pogleda ponovo naglašene.

Dok su političari u zemljama poput Hrvatske i Sjeverne Makedonije osudili invaziju, provladini mediji u Srbiji su je slavili, ponavljajući stav Kremlja o ‘specijalnoj vojnoj operaciji’ u cilju suprotstavljanja prijetnjama NATO-a.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da njegova zemlja „poštuje međunarodne pravne norme… ali poštuje i tradicionalna prijateljstva“, misleći na dugogodišnjeg saveznika njegove zemlje, Rusiju.

Na drugu godišnjicu invazije na Ukrajinu, BIRN je sproveo istraživanje o reakcijama balkanskih zemalja na rat koji još uvijek traje, načinu na koji su se postavile prema ukrajinskim izbjeglicama i da li su osim verbalne podrške Kijevu ponudile i vojnu pomoć.

BiH: Srbi za Putina, Bošnjaci protiv rata

Kada je u pitanju zvanični stav zemlje o ratu u Ukrajini, Bosna i Hercegovina ga nema. Ali bosanski Srbi, predvođeni predsjednikom entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom, više nego otvoreno podržavaju Rusiju i njen rat.

Ovaj stav se nije promijenio od početka invazije u februaru 2022. godine, a potvrđen je tek u srijedu ove sedmice, kada se Dodik sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kazanju.

„Potvrđujemo dobre odnose koje RS ima i gaji prema ruskoj državi i prema vama“, rekao je Dodik Putinu tokom kratkog sastanka. „Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji“, rekao je Dodik.

Bošnjački političari osudili su invaziju na Ukrajinu, ali zajednički stav na državnom nivou nije usvojen.

Početkom 2015. godine, nakon ruske okupacije Krima, tročlano predsjedništvo BiH izglasalo je zabranu izvoza bilo koje vrste oružja ili municije direktno Ukrajini. Zabrana je i dalje na snazi. Kada je riječ o pomoći Ukrajini, BiH je poslala simboličnih 150.000 eura.

Od početka invazije do 20. februara ove godine, u BiH je ušlo 122.586 ukrajinskih državljana. No, prema podacima Granične policije, većina njih je u međuvremenu napustila zemlju. Samo su tri osobe izrazile namjeru da zatraže azil u BiH. Za ostale je ova država bila samo tranzitna tačka.

Vijeće ministara BiH je u aprilu 2022. promijenilo pravila kada su u pitanju ukrajinski državljani i njima je dozvoljen boravak u ovoj zemlji šest mjeseci bez vize, uz mogućnost produženja boravka, pod uslovom da imaju sredstva za izdržavanje.

Hrvatska: ‘Putinofil’ kao politička uvreda

„Hrvatska je na pravoj strani historije i morala“, često je ponavljao hrvatski premijer Andrej Plenković u poslednje dvije godine govoreći o ratu u Ukrajini. Hrvatska vlada je nedvosmisleno stala na stranu Ukrajine i osudila ruski režim.

„Hrvatska će i dalje podržavati Ukrajinu. Naša dosadašnja pomoć Ukrajini iznosi viši od 181 milijun eura. Nemaju sve zemlje iste mogućnosti, i financijske i u smislu oružja, kada je riječ o pomoći Ukrajini”, rekao je hrvatski ministar obrane Ivan Anušić na neformalnom sastanku ministara odbrane EU 31. januara ove godine.

Međutim, Hrvatska nema zalihe naoružanja potrebnog Ukrajini, a to su uglavnom artilerijske granate, municija, oružje velikog kalibra, oklopi, dronovi i avioni, a informacija o tome što je tačno uključivala vojna pomoć Hrvatske Ukrajini je vrlo malo.

Jedino što se sa sigurnošću može reći je da je Ukrajina kupila mašine za razminiranje od Hrvatske. U oktobru prošle godine u Zagrebu je održana Međunarodna donatorska konferencija za humanitarno razminiranje Ukrajine i  Hrvatska je odmah donirala pet miliona eura za razminiranje.

Hrvatska se također pridružila sankcijama EU protiv Rusije. Sankcije su veoma široke, od zabrane trgovine do zatvaranja zračnog prostora za ruske aviokompanije te ulaska plovila pod ruskom zastavom u luke. Hrvatska je zamrznula i imovinu ljudi koji se smatraju bliskim režimu Vladimira Putina ili njemu lično. U Hrvatskoj se trenutno nalazi nekoliko luksuznih jahti i nekretnina koje pripadaju ruskim oligarsima, koje Ukrajina potražuje kao ratnu odštetu.

Od 25. februara 2022. do 30. decembra 2022. u Hrvatskoj je utočište potražilo ukupno 22.407 državljana Ukrajine. Država im je ponudila smještaj, a Hrvati su Ukrajince primili s velikom dozom empatije – uglavnom zato što je 1991.-1995., za vrijeme Domovinskog rata, trećina Hrvatske bila okupirana, a na stotine hiljada ljudi raseljeno.

Za razliku od ostalih imigranata, Ukrajinci imaju određene privilegije jer svi građani Ukrajine koji su 24. februara 2022. bili u svojoj zemlji, a koji su sada u Hrvatskoj, imaju službeno odobren privremeni zaštićeni status i mogu raditi bez boravišne i radne dozvole.

Podrška Ukrajini je široko rasprostranjena na hrvatskoj političkoj sceni, a pojmove poput ‘putinofil’ ili ‘rusofil’ političari koriste kao uvrede na račun protivnika.

U sukobu između premijera Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, koji traje godinama, premijer često okrivljuje predsjednika da „forsira prorusku liniju u Hrvatskoj”.

Milanović je uzvratio optužujući Plenkovića da je „Rusima predao najistaknutiju hrvatsku kompaniju“ – što se odnosi na to da je trgovački lanac Konzum postao dio Fortenova grupe, koja je u to vrijeme bila u vlasništvu ruskog bankarskog giganta Sberbanke.

Kosovo: Za stopama zapadnih saveznika

Kada je 24. februara 2022. godine počela ruska invazija, premijer Aljbin Kurti sazvao je Savjet bezbjednosti Kosova koji je razgovarao o situaciji i izdao saopštenje da su „Republika Kosovo i njen narod usaglašeni sa saveznicima i strateškim partnerima EU, NATO i SAD, te su u stalnoj koordinaciji institucionalnih aktivnosti”.

Kosovo se pridružilo sankcijama koje je EU nametnula Rusiji i ova se odluka usklađuje svaki put kada EU uvede nove restriktivne mjere. Ovakve je odluke Kosovo donijelo uprkos činjenici da Priština i Kijev nemaju bilateralne odnose jer Ukrajina ne priznaje nezavisnost Kosova.

U martu 2022. kosovska vlada je ukinula vizni režim za građane Ukrajine, iako je malo njih pokazalo interesovanje za dolazak u ovu malu balkansku državu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a o broju  ukrajinskih državljana koji su ušli na Kosovo u poslednje dvije godine.

Međutim, od aprila 2022. godine, Priština je ugostila 18 ukrajinskih novinara u okviru programa koji finansira vlada koji ima za cilj da im ponudi utočište. Na početku boravka odobreno im je po 1.000 eura kao pomoć pri preseljenju, 500 eura mjesečne stipendije i 300 eura za kiriju.

Trinaest novinara je i dalje na Kosovu, dok su se ostali vratili u Ukrajinu.

Projekat je, nakon što su Talibani preuzeli vlast u Afganistanu, proširen i na afganistanske novinare. „Ukrajinski i avganistanski novinari su, pre svega, pronašli bezbjedno mjesto za život, koje im omogućava da nastave sa svojim profesionalnim aktivnostima, što je i najveći cilj programa“, rekao je za BIRN Xhemajl Rexha, predsednik Udruženja novinara Kosova.

„Zbog uspjeha ovog programa, sa kosovskom i njemačkom vladom tražimo mogućnosti za nove načine podrške novinarima koji su zbog svog rada izloženi različitim vidovima opasnosti“, dodaje Redža.

Crna Gora: Vlada osuđuje rat, ali je javnost podijeljena

Sadašnja crnogorska vlast je zvanično osudila rusku invaziju na Ukrajinu, što je učinila i prethodna vlada na čelu sa premijerom Dritanom Abazovićem. Rusiju zvanično podržavaju samo manje prosrpske političke stranke i organizacije.

U aprilu 2022. Crna Gora je potvrdila svoju odluku da se pridruži sankcijama EU Rusiji. Moskva je naknadno dodala Crnu Goru na svoju listu „neprijateljskih država“.

Međutim, javno mnjenje u Crnoj Gori oko rata u Ukrajini je podijeljeno, pri čemu je velika zajednica Srba, za razliku od Crnogoraca ili Albanaca, više naklonjena Rusiji.

Crnogorski parlament je u julu 2022. godine usvojio rezoluciju kojom se osuđuje invazija, uz zaključak o usklađivanju vanjske politike zemlje sa zapadnim partnerima.

Crna Gora je potom u decembru 2022. potpisala zajedničku deklaraciju o evroatlantskoj perspektivi Ukrajine, obećavajući vojnu i humanitarnu podršku, ali i da će primiti ukrajinske izbjeglice. Prošlog maja, crnogorsko Ministarstvo odbrane poslalo je Ukrajini lijekove i vojnu donaciju u visini od 400.000 eura.

Sadašnja vlada, izabrana prošlog novembra, nije dala zvanične vojne ili humanitarne donacije Ukrajini, ali je izrazila podršku Kijevu.

„Nastavićemo sa pružanjem pomenute pomoći u skladu sa našim mogućnostima i na taj način nastaviti da podržavamo Ukrajinu u njenoj borbi za očuvanje teritorijalnog integriteta. Važno je nastaviti zajedničko djelovanje i implementaciju svih restriktivnih mjera koje je EU usvojila”, rekao je 14. februara ministar odbrane Dragan Krapović.

Od početka invazije u Crnoj Gori je ušlo više od 191.000 ukrajinskih državljana, ali je većina njih kasnije prešla u zemlje EU. Prema podacima MUP-a od 5. februara ove godine, u Crnoj Gori se trenutno nalazi preko 10.000 ukrajinskih izbjeglica, a većina njih je zatražila i dobila 12-mjesečnu „privremenu zaštitu“.

Crnogorska vlada je u martu 2022. godine donijela odluku da građanima Ukrajine koji zbog rata ne mogu da se vrate svojim domovima odobri jednogodišnju privremenu zaštitu, ublažavajući pravila koja zahtijevaju od stranaca da za boravak duže od 90 dana podnesu zahtjev.

Sjeverna Makedonija: Kijevu donirana oprema iz sovjetskog doba

Sjeverna Makedonija se pridružila sankcijama Rusiji na samom početku njihovog uvođenja, a političari iz vlasti i opozicije jasno su dali do znanja da podržavaju Ukrajinu i osuđuju rusku vojnu agresiju.

Vlada i opozicija rijetko dijele iste stavove u parlamentu, ali su u ovom slučaju zajednički usvojili deklaraciju koja podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Od 120 poslanika, samo su tri glasala protiv, a jedan je bio uzdržan – dva poslanika iz male stranke Ljevica, koja podržava ruske stavove, dok je treći bio lider male opozicione stranke Srba.

„Agresija Rusije na Ukrajinu nanijela je težak udarac međunarodnom miru i sigurnosti, osnovnim principima međunarodnog prava i poretka“, rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u UN-u u New Yorku u septembru prošle godine.

Pendarovski je i prethodno u nekoliko navrata izjavio da „ruska agresija predstavlja rat (koji vodi) diktatura protiv demokratske zemlje“.

Od početka rata, Sjeverna Makedonija je Kijevu poslala deset serija vojne pomoći, а najvjerovatnije će poslati i dodatnu pomoć. Ova se zemlja smatra jednim od najvećih donatora opreme među saveznicima Ukrajine, s obzirom na njenu veličinu i stanovništvo od nešto manje od dva miliona građana.

Mala zemlja, koja trenutno nabavlja opremu sa Zapada, poslala je Ukrajini oko 30 tenkova T-72 iz sovjetske ere, odnosno sve njene tenkove ovog tipa, kao i 12 helikoptera Mi-24 iz sovjetskog doba i četiri mlaznjaka Su-25, koji takođe predstavljaju gotovo sav inventar vojne opreme ove vrste. Ironično, sva ova oprema kupljeno je iz Ukrajine još 2001. godine.

Sjeverna Makedonija je slala i razne vrste municije, a iz Ministarstva odbrane su 2023. godine saopštili da je obuka prve grupe ukrajinskih vojnika na tlu ove zemlje završeno i da će uslijediti nove obuke.

Međutim, bilo je i kontroverzi nakon početka rata. Naime, mala opoziciona stranka Lijevica izazvala je žestoke kritike zbog podržavanja ruskog stava o ratu u Ukrajini korištenjem ruske terminologije – ‘specijalna vojna operacija’. Ova stranka ima dva poslanika u parlamentu od 120 mjesta.

Međutim, nakon reakcije, lider stranke, Dimitar Apasiev, izjavio je da su „ljudi (u Severnoj Makedoniji) proruski orijentisani a mi samo govorimo onako kako jeste. To Ljevicu ne čini proruskom”.

Prema posljednim podacima Komesarijata za izbjeglice UN-a (UNHCR) iz januara 2023. u ovoj zemlji se nalazi oko 6.000 Ukrajinaca. U Ministarstvu unutrašnjih poslova i Crvenom krstu kažu da se broj od tada smanjio na oko 4.500. Većina su mladi ljudi koji su u Sjevernu Makedoniju došli kod prijatelja, rodbine ili na osnovu poslovnih veza, pa je teško utvrditi njihov tačan broj.

MUP je saopštio je da je svima koji su se prijavili odobren „privremeni boravak iz humanitarnih razloga“.

Srbija: Beograd ostaje ‘prijatelj Moskve u teškim vremenima’

Srbija je na Generalnoj skupštini UN u martu 2022. podržala rezoluciju kojom se osuđuje invazija na Ukrajinu, ali se nije pridružila sankcijama uvedenim režimu Vladimira Putina, uprkos tome što je zemlja kandidat za članstvo u EU.

Beograd je dugogodišnji saveznik Moskve, a Rusija je Srbiji davala stalnu političku podršku po pitanju Kosova.

„Dve godine su prošle (od početka invazije) i Srbija je jedina evropska zemlja koja nije uvela nikakve sankcije“, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za rusku novinsku agenciju TASS u februaru 2024. On je dodao da se nada da će se to nastaviti.

Vučić je u istom intervjuu trenutni odnos ruskog i srpskog naroda opisao poslovicom „Prijatelji se u nevolji poznaju “.

„Lako je biti prijatelj u lakim trenucima. Ostati prijatelj, ostati iskren onda kada je teško, upravo u takvim trenucima pokazuješ svoje pravo lice“, istakao je on.

U julu prošle godine SAD su uvele sankcije Aleksandru Vulinu, bliskom saradniku Vučića koji je u to vrijeme bio direktor Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA), zbog korupcije i promovisanje interesa Rusije.

Putin je zatim u januaru 2024. odlikovao Vulina ruskim Ordenom prijateljstva. Vulin je rekao da je ponosan na orden jer je „bezuslovno štitio interese Srbije i srpskog naroda“. Vulin je u januaru odlikovan i od ruske Federalne službe bezbjednosti za doprinos saradnji srpskih i ruskih službi bezbjednosti.

Vučić je u aprilu 2023. rekao da „Srbija nije i neće izvoziti oružje u Ukrajinu“, te da neće slati municiju ni Ukrajini ni Rusiji. Njegova izjava uslijedila je nakon što je novinska agencija Rojters, pozivajući se na informacije iz dokumenata Pentagona, objavila da je Srbija pristala da pošalje oružje Kijevu ili ga je već poslala.

Od početka rata do februara 2023. godine u Srbiju je ušlo oko 148.500 izbeglica iz Ukrajine, ali je većina njih, ukupno 145.513, naknadno napustila zemlju, rekao je tada predstavnik UNHCR-a Sufijan Adžali.

U avgustu 2023. godine premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da u tom trenutku u Srbiji ima 43.000 izbeglica iz Ukrajine.

Međutim, nikakvi javni službeni podaci nisu objavljeni, a iz Ministarstva unutrašnjih poslova nisu odgovorili na upit BIRN-a o trenutnom broju izbjeglica iz Ukrajine.

Vučić je u martu 2022. ukrajinskom ambasadoru naglasio da je Srbija spremna da pruži humanitarnu pomoć. Srbija je poslala pomoć Ukrajini. U avgustu 2023. godine poslala je 14 kamiona humanitarne pomoći.

Premijerka Brnabić je navela da je Srbija poslala i elektroenergetsku opremu i dva savremena medicinska vozila, a donirala je i tri miliona eura finansijske pomoći preko UNICEF-a i UNHCR-a. Takođe je napomenula da su 2022. i 2023. godine u Srbiji organizovani letnji kampovi za ukrajinsku decu.

Izbeglice iz Ukrajine kojima su srpske vlasti dale status privremene zaštite imaju pravo na rad. Do kraja oktobra 2023. godine, Kancelarija za azil je donela 302 rješenja kojima je Ukrajincima u Srbiji dodeljen takav status.