Azerbejdžansko-ruski sukob: ponovo na frontu

 

Azerbejdžanski lider Ilham Alijev pokazao je da jedna velika kritika zaslužuje drugu. Kao rezultat toga, Kremlj, na dan kada je prije 80 godina slavio trijumf Crvene armije nad nacističkom Njemačkom, sada se našao u još jednom ratu riječima sa Bakuom.

Alijev, koji je prethodno najavio da će prisustvovati paradi povodom Dana pobjede na Crvenom trgu 9. maja, izazvao je najnoviji bilateralni sukob objavom u posljednjem trenutku da ipak neće letjeti u Moskvu. Činilo se da je vrijeme odabrano kako bi se maksimiziralo nezadovoljstvo i sramota koju je osjećao ruski lider Vladimir Putin. Također,  nije izgledalo kao impulzivna odluka.

Umjesto da ode u Moskvu, Alijev je veći dio 9. maja proveo na teritorijama nedavno osvojenim od Armenije tokom Drugog karabaškog rata, prisustvujući ceremonijama presijecanja vrpce i polaganja kamena temeljca na farmi, stambenom kompleksu, wellness centru i džamiji.

Nivo koordinacije uključen u tako burnu posjetu lokacijama izvan glavnog grada Bakua sugerira da je putovanje planirano mnogo unaprijed, moguće kao rezervni plan koji je na kraju proveden.

Korijenski uzrok nezadovoljstva Alijeva čini se jasnim: Rusija ne pokazuje dovoljno poštovanja prema Azerbejdžanu. Lista azerbejdžanskih pritužbi je duga, ali se fokusira na kontinuirano odbijanje Rusije da preuzme odgovornost za slučajno obaranje azerbejdžanskog civilnog aviona prošlog decembra. Incident i rusko odbijanje da prihvati krivicu doveli su do sedmica razmjena ogorčenih optužbi između dvije zemlje. Ali spor je, čini se, bio u fazi mirovanja do prije nekoliko dana.

„Odluka Alije da ne prisustvuje paradi povodom Dana pobjede bila je logična posljedica svega što se dogodilo u odnosima između Bakua i Moskve posljednjih mjeseci i odražava principijelan i uravnotežen stav azerbejdžanskog rukovodstva o ključnim pitanjima bilateralne agende“, navodi se u komentaru koji je objavio državni medij 1news.az. „Postoji dosta neriješenih problema“.  

Niz ruskih medija odgovorio je na Alijevljevu očiglednu uvredu paljbom ruganja. Jedan ultrakonzervativni veb-sajt, Tsargrad, napisao je da je Alijev "prosta osoba koja je otišla predaleko" i da "sa takvim 'prijateljima' ne trebaju neprijatelje", prije nego što je predstavio dugu listu mana azerbejdžanskog lidera.

Konstantin Zatulin, prvi zamjenik predsjedavajućeg Odbora Dume za ZND, dao je intervju armenskom mediju, rekavši da Rusija ne smatra Azerbejdžan saveznikom, istovremeno dovodeći u pitanje legitimnost azerbejdžanske kontrole nad Nagorno-Karabahom.

Strogo kontrolirana azerbejdžanska štampa je 9. maja objavila svoju kritiku, a razni mediji su istaknuli da je azerbejdžanska nafta odgrala važnu ulogu u  pobjedi Crvene armije nad nacističkom invazijom, dodajući da Azerbejdžan nikada nije dobio priznanje koje zaslužuje za svoju ključnu ulogu u pobjedi u Drugom svjetskom ratu. Jedan sajt, Zerkalo, ismijao je Kremlj rekavši da Baku daje izdašnije socijalne beneficije svojim veteranima Drugog svjetskog rata nego Rusija.

Sajt Caliber.az je, u međuvremenu, ismijao Rusiju dajući istaknuto mjesto vijesti u kojoj američki potpredsjednik J.D. Vance ismijava stav Kremlja u ratu u Ukrajini, citirajući ga kako kaže: „Rusija ne može očekivati da će joj biti date teritorije koje nije uspjela osvojiti“.

Kako će se ovaj spor završiti, teško je vidjeti u ovom trenutku, ali dvije države ostaju ekonomski isprepletene trgovinskom rutom Sjeverni koridor. Neki u Rusiji već pokušavaju unijeti element smirenosti u uzavrelu atmosferu. Naprimjer, portal Lenta.ru objavio je dijelove intervjua sa ruskom zastupnicom Svetlanom Žurovom, koja je pokušala umanjiti značaj Alijevljeve odluke, rekavši da ona nije nužno bila neprijateljska.