EU zabranjuje uvoz ruskog plina nakon dogovora postignutog u zadnji čas

EU će početi zabranjivati sav uvoz ruskog plina u blok početkom naredne godine nakon što su zakonodavci, zvaničnici i diplomatski pregovarači postigli dogovor u zadnji čas o ključnom zakonodavstvu koje će preoblikovati evropski energetski sektor.

Predložen tokom ljeta, zakon je osmišljen kako bi se ukinula dugotrajna energetska ovisnost EU o Rusiji u kritičnom trenutku rata u Ukrajini, gdje Rusija stalno napreduje, a Kijevu brzo ponestaje novca. Dok je uvoz ruskog plina u Evropu naglo opao od 2022. godine, iz Rusije se i dalje uvozi oko 19 posto plina.

EU je već spremna sankcionirati uvoz ruskog plina, ali te mjere su privremene i podložne su obnavljanju svakih šest mjeseci. Novi zakon je osmišljen kako bi taj prekid učinio trajnim i osigurao sigurniju osnovu za zemlje članice koje još uvijek imaju ugovore sa Rusijom u slučaju pravnog postupka.

„Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva. Sada smo pali na 1,5 milijardi eura mjesečno... Cilj nam je da to svedemo na nulu“, rekla je novinarima predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. „Ovo je dobar dan za Evropu i za našu nezavisnost od ruskih fosilnih goriva - ovako činimo Evropu otpornom“.

„Željeli smo pokazati da se Evropa nikada više neće vratiti ruskim fosilnim gorivima - a jedini koji su danas izgubili su Rusija i Putin“, rekao je za POLITICO zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Ville Niinistö, jedan od dva glavna pregovarača Parlamenta o ovom predmetu.

Zakon će stupiti na snagu 1. januara sljedeće godine, a zatim će se primjenjivati na različite vrste plina u fazama. Kupovina plina na spot tržištu bit će zabranjena gotovo odmah, dok će postojeći kratkoročni i dugoročni ugovori biti zabranjeni 2026. i 2027. godine. Zabrana plinovodnog transporta stupit će na snagu u septembru 2027. godine, zbog zabrinutosti zemalja bez izlaza na more koje ovise o ruskom plinu, poput Slovačke i Mađarske.

Zakon, finaliziran za jedva šest mjeseci, bio je predmet žestokih neslaganja posljednjih sedmica, jer je ambiciozniji stav Evropskog parlamenta iritirao zemlje članice zabrinute zbog pravnih rizika i tehničkih poteškoća zabrane. Ali uprkos strahovima da će se pregovori produžiti i čak prenijeti u novu godinu, pregovarači su u posljednji čas postigli kompromis o ključnim aspektima zakona.

Sada obje strane mogu proglasiti pobjedu.

Naprimjer, zakonodavci su više puta insistirali na ranijem vremenskom okviru i na kraju osigurali da nijedna od zabrana neće stupiti na snagu kasnije od 2027. godine. Parlament je, također, osigurao obećanja nacionalnih prijestolnica da će kompanijama koje prekrše pravilo izreći jednu od tri kazne: paušalnu kaznu od 40 miliona eura, 3,5 posto godišnjeg prometa kompanije ili 300 posto vrijednosti sporne transakcije.

Tamo gdje je Vijeće uključilo svoje zahtjeve, Parlament ih je uspio ublažiti. Naprimjer, zakonodavci su uvjerili zemlje članice da pooštre kontroverznu klauzulu koja omogućava zemljama koje se suočavaju s energetskim krizama da ukinu zabranu - suspenzije će trajati samo četiri sedmice i morat će ih pregledati Parlament i Komisija.

 

Parlament je, također, odustao od pritiska za paralelnu zabranu uvoza ruske sirove nafte u istom dosijeu nakon što je Komisija obećala zaseban zakon početkom sljedeće godine, kako je prvi izvijestio POLITICO.

Vijeće je ipak proguralo svoju kontroverznu listu "sigurnih" zemalja iz kojih EU i dalje može uvoziti plin bez rigorozne provjere. Zakonodavci su se žalili da lista uključuje Katar, Alžir i Nigeriju, ali su je sada prihvatili, pod uslovom da se zemlje mogu ukloniti sa liste ako prekrše pravila.

Zastupnici u Evropskom parlamentu su bili oduševljeni što su dobili mnogo više nego što su očekivali i što ih nisu zgazili iskusni diplomati, kako su se neki bojali.

„Ojačali smo početni prijedlog Evropske komisije uvođenjem puta ka zabrani nafte i njenih derivata, raskidom dugoročnih ugovora ranije nego što je prvobitno predloženo i osigurali usklađene kazne EU za nepoštivanje“, rekla je za POLITICO zastupnica Evropske narodne stranke Inese Vaidere, koja je vodila dosije.

„Postigli smo više od mog realističnog scenarija slijetanja - ranije postepeno ukidanje, strože kazne i zatvaranje rupa koje su omogućavale ruskom plinu da se provuče“, rekao je Niinistö.

„Ovo je bilo dokazivanje evropskog jedinstva - Parlament, Vijeće i Komisija na istoj strani - i pokazivanje građanima da možemo smanjiti prihode Rusije brže i odlučnije nego ikad prije“.