Automobilski mikročipovi -  sljedeće područje borbe EU sa Kinom

Evropa proširuje svoj fokus sa visokotehnoloških na niskotehnološke mikročipove,   jer se plaši novog ataka kineskih kompanija subvencionisanih subvencioniranih od strane države sa ciljem da preuzmu procvat lanaca snabdijevanja za proizvodnju električnih vozila.

Evropska komisija će početi ispitivati dobavljače i kupce mikročipova o starim čipovima i da li postoji zavisnost od kineskog snabdijevanja, navodi se u saopćenju za POLITICO, a prvi rezultati se očekuju do kraja ljeta.

Zvaničnici strahuju od izazova tržišnoj moći bloka na takozvanim naslijeđenim mikročipovima — tehnologiji starije generacije koja se koristi u automobilima, kućnim aparatima i medicinskim uređajima. Ovaj potez uslijedio je nakon sličnog naloga izdatog u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vlada pokrenula istraživanje o ovoj temi u januaru.

Na samitu na visokom nivou između Europske unije i najviših američkih zvaničnika u Belgiji u aprilu, američka ministarka trgovine Gina Raimondo upozorila je da su ovi čipovi na radaru Pekinga kao sljedeća oblast koju treba osvojiti kada je u pitanju zapadno tržište.

"Znamo da postoji veliko subvencioniranje te industrije od strane kineske vlade, što bi moglo dovesti do ogromnih poremećaja na tržištu", rekla je Raimondo, procjenjujući da će Kina proizvoditi oko 60 posto mikročipova koji bi se trebali plasirati na tržište u "sljedećih nekoliko godina.”

U protekle dvije godine, prva runda globalnog rata poluprovodnika fokusirala se na naprednije mikročipove. Washington je u protekle dvije godine razvio strategiju kako bi prekinuo Kini pristup visokotehnološkoj tehnologiji poluprovodnika ograničavanjem izvoza dizajna i opreme za njihovu proizvodnju. Također je izvršen pritisak na Holandiju, Japan i druge saveznike da blokiraju izvoz, posebno onaj najsavremenije opreme za štampanje čiji je proizvođač holandski tehnološki div ASML.

Starije generacije mikročipova imaju veće „čvorove“, što ih čini lakšim za proizvodnju, ali neprikladnim za modernu tehnologiju, kao što su, naprimjer,  pametni telefoni.

 

Za manje napredne modele, evropske kompanije za proizvodnju mikročipova imaju snažno uporište - posebno u proizvodnji modela koji služe automobilskoj industriji i rastućem tržištu električnih vozila.

Kompanije kao što su njemački Infineon, holandski NXP i francusko-italijanski STMicro su lideri u ovoj oblasti, pokazao je nedavni izvještaj. Ove kompanije su vlasnici većine prava intelektualnog vlasništva i patenata kada su u pitanju automobilski mikročipovi, uglavnom zato što su se razvijale oko industrije proizvodnje automobila Njemačke, Francuske i Italije.  

Danas su ovi evropski proizvođači mikročipova u dobroj poziciji kada je u pitanju snabdijevanje tržišta električnih vozila koje je u ekspanziji, uključujući kineski BYD i druge brendove.

„Naravno, oni imaju koristi ako kineska proizvodnja električnih vozila raste“, rekao je Jan-Peter Kleinhans, stručnjak za politiku mikročipova u njemačkom trustu mozgova Stiftung Neue Verantwortung, u najnovijem izdanju POLITICO-ovog biltena China Watcher.

To daje Evropskoj uniji monetu za pregovore, dok se pokušava odbraniti od izazova koje predstavljaju kiineski proizvođači na tržištu električnih vozila.  

Vlasti EU već istražuju da li kineski proizvođači električnih vozila poput BYD-a predstavljaju nelojalnu konkurenciju evropskim proizvođačima, jer dobijaju  subvencija od kineske države – radi se o istrazi koju je vrlo snažno najavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem obraćanju o stanju u Evropskoj uniji prošle godine.  

“Ta istraga "napreduje", rekao je komesar za  trgovinu EU Valdis Dombrovskis za POLITICO, nagovještavajući da bi Brisel mogao uvesti carine "prije ljetne pauze".

Ali zvaničnici bi trebali biti oprezni zbog pokušaja kineske države da prestigne i evropske dobavljače mikročipova, rekao je Kleinhans.

“Postoji opći trend zamjene uvoza koji ne mogu zaustaviti. Mislim da je taj voz napustio stanicu”, rekao je on, misleći na kinesku praksu – koja je odjeknula i u Evropi i u SAD – da podstakne domaće kompanije da smanje ovisnost o uvozu komponenti za proizvodnju iz inozemstva.

 

ZAKLJUČAK  

 

Još jedno područje u kojemu će Evropska komisija preispitivati uvoz komponenti iz Kine, u okviru svoje strategije “de-rizika”, odnosno, smanjenja ovisnosti od Kine u različitim industrijama. I dok Evropska komisija poduzima različite mjere smanjenja

ovisnosti o Kini u snabdijevanju različitim robama (za koje mnogi analitičari u EU smatraju da kasne) u zemljama Zapadnog Balkana nema ovakvih aktivnosti, niti postoje  inicijative da se smanji ovisnost od uvoza iz Kine u bilo kojoj oblasti.  

Dosta je industrija iz zemalja Zapadnog Balkana koje za svoju proizvodnju koriste uvoz iz Kine, bilo da su u pitanju sirovine, dijelovi ili, pak, mašine koje se koriste u procesima proizvodnje. No, niti ima inicijativa od strane privrednika, a ni vladajuće strukture u zemljama Zapadnog Balkana rade na suzbijanju uvoza od kineskih kompanija koje uglavnom dobijaju subvencije od kineske države za izvoz.  

Moguće da je jedan od razloga što u zemljama Zapadnog Balkana još uvijek nema industrija koje bi u značajnijoj mjeri bile pogođene subvencioniranim uvozom iz Kine, ali je vjerovatno da će kada do toga dođe biti prilično kasno za reakciju. Zbog toga bi se već sada trebali pratiti trendovi uvoza u određenim industrijama koje su najveći uvoznici iz Kine, jer kada domaće kompaniju snažnije osjete da su ugrožene ovim uvozom, posljedice po konkretne kompaniju, ali i ekonomiju država Zapadnog Balkana bi mogle biti puno veće i teže će ih biti riješiti.