Atinska deklaracija: Lideri podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine, naglašavaju potrebu za ponovnim proširenjem
Lideri zemalja kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji sastali su se u Atini na poziv premijera Grčke Kirijakosa Micotakisa, povodom obilježavanja 20 godina Samita EU-Zapadni Balkan u Solunu, koji je regionu obećao perspektivu članstva u EU. Predsjednicima i premijerima Zapadnog Balkana pridružili su se i lideri novih zemalja kandidata, Ukrajine i Moldavije, članica EU iz regiona, kao i predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća.
Zajedničku Deklaraciju, kojom je potvrđena podrška ukrajinskoj nezavisnosti i teritorijalnom integritetu, kao i „ponovo energiziranom i ponovo fokusiranom“ proširenju, prihvatili su su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Moldavije Maya Sandu, predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, predsjednik Jakov Milatović Crne Gore, premijer Grčke Kirijakos Micotakis, premijer Rumunije Marcel Ciolacu, premijer Kosova Aljbin Kurti, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, premijer Bugarske Nikolaj Denkov i premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Predsjednik Albanije Bajram Begaj pozvan je da predstavlja svoju zemlju, ali nije mogao učestvovati “zbog ranije preuzetih obaveza”.
U prvoj tački Deklaracije, usvojene na Samitu, navodi se da je „ruska invazija na Ukrajinu ključni trenutak za Evropu, stvarajući novi nivo svijesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU“.
U Deklaraciji se dalje izražava "nepokolebljiva podrška ukrajinskoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu unutar njenih međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrijednostima demokratije i vladavine prava". Također, Deklaracija podržava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u postavljanju principa mira u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda, u njegovoj Formuli mira, kao i nastojanjima Generalne skupštine EU. Lideri su izjavili da za ratne zločine ne može biti nekažnjivosti.
U Deklaraciji se, također, podsjeća da je prije 20 godina Solunski samit priznao da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji. U svjetlu rata u Ukrajini važno je da ovaj region, zajedno sa Moldavijom i samom Ukrajinom, bude prihvaćen kao punopravni članovi evropske porodice.
“Podvukli smo potrebu za ponovnom energijom i ponovno fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i vjerodostojan, bez prečica do postavljenih uslova. Izrazili smo opredijeljenost da podržimo Ukrajinu i Moldaviju da preduzmu sljedeće korake u procesu pristupanja čim završe neophodne reforme”, navodi se u Deklaraciji.
Pedsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da "proširenje ostaje glavni prioritet" za blok.
„Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija imaju zajedničko evropsko naslijeđe, historiju i budućnost. Proširenje ostaje glavni prioritet za EU – snažno sredstvo za podsticanje mira, sigurnosti i prosperiteta na našem kontinentu. Moramo pronaći put naprijed kako bismo ovu viziju Evrope pretvorili u stvarnost”, rekao je on u objavi na Twitteru.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je po dolasku u Atinu da EU treba "približiti naše prijatelje, članice koje preferiraju članstvo u EU mnogo bliže i mnogo brže".