Arsenali nisu iscrpljeni. Koliko su svojih zaliha NATO zemlje prenijele u Ukrajinu?

 

"Sada se vidi kraj zaliha. Ukrajini predajemo sisteme naoružanja, što je jako dobro, i municiju, ali ne iz punog arsenala", rekao je u oktobru šef Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer.

Tada se vrijednost vojne pomoći koju su partnerske zemlje dale ili obećale dati Ukrajini približavala vrijednosti od 100 milijardi dolara.

 

Pored sistema protivvazdušne odbrane, tenkova i drugog kritično neophodnog teškog naoružanja, ova količina uključuje odbrambene sisteme, sisteme za elektronsko ratovanje, projektile i mnoga manje vidljiva, ali ništa manje neophodna sredstva.

 

Posljednji pređeni Rubikon u snabdijevanju Ukrajine teškim naoružanjem bila je odluka Danske, Holandije i Norveške da dostave višenamjenske lovce F-16. U isto vrijeme, pregovori o novim zalihama oružja postaju sve teži, ne samo zbog tvrdnji o iscrpljenim zalihama koje je Bauer spomenuo.

Čini se da se svi u Evropskoj uniji ne slažu sa ovim. Njemački kancelar Olaf Scholz je 16. januara zatražio od zemalja bloka da izvrše reviziju naoružanja dostavljenog Ukrajini i nazvao je nedovoljnim količine isporuka koje većina država planira isporučiti tokom 2024. godine. Zvanični Brisel, također, vjeruje da neke zemlje mogu Ukrajincima osigurati više oružja.

EP je analizirao podatke projekta Ukraine Support Tracker Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel kako bi provjerio šta se dešava sa zalihama teškog naoružanja u partnerskim zemljama.

 

Koliko je teškog naoružanja prebačeno u Ukrajinu

 

Institut Kiel prikupio je podatke o zalihama tenkova, haubica i raketnih bacača, čiji dio zemlje NATO-a i EU mogu uputiti u Ukrajinu.

 

Ovaj uzorak ne uključuje avione: Ukrajina je dobila oko 80 sovjetskih Sus i MiG-ova, a uskoro će dobiti desetine američkih višenamjenskih lovaca F-16. Preneseni PVO/protivraketni kompleksi i rakete na njih, također, se ne uzimaju u obzir.

Početkom 2022. godine u arsenalu zemalja NATO-a i EU bilo je više od 15.000 tenkova, oko 7.000 haubica 155/152 milimetara i 1.600 MLRS. Tako je Ukrajina od početka velikog rata do kraja oktobra 2023. godine dobila od saveznika 5,2 posto raspoloživih tenkova, 8,9 posto haubica i 5,9 posto MLRS sistema.  

Iz rezervi se ne uzima sve što Ukrajina dobije od zapadnih partnera. Nešto oružja je proizvedeno tokom rata u Ukrajini, ali to je manji dio. Proizvodnja može potrajati godinama, a sporazumi će se morati sklopiti sa drugim igračima na tržištu, posebno sa zapadnim zemljama koje ugovaraju proizvodnju novog oružja kako bi popunile svoje zalihe.

Osim toga, različite zemlje troše rezerve na različite načine. Naprimjer, Češka je prenijela gotovo 60 posto svoga arsenala u Ukrajinu, Norveška - oko 30 posto (a sa obećanim oružjem, njen udio će dostići 53 posto). Poređenja radi: SAD su prebacile pet posto svog arsenala Ukrajini. Stoga zemlje partneri i dalje imaju marginu sigurnosti, ali ne sve u istoj mjeri.

 

Najodaniji partneri

 

Vrijednost pomoći Ukrajini za različite države je, također, različita ako uporedite udio vojne pomoći koja se pruža sa veličinom zemlje partnera.

Baltičke zemlje se u ovom slučaju mogu nazvati najodanijim partnerima. Iako su među najmanjim članicama EU i NATO-a po veličini svojih ekonomija, najviše podržavaju Ukrajinu u procentu BDP-a. Podaci pokazuju i drugu grupu zemalja - skandinavske zemlje, koje su, uprkos značčajnoj veličini svojih ekonomija, jedan od glavnih partnera Ukrajine po iznosu i udjelu pružene pomoći.

Baltičke i skandinavske zemlje imaju zajednički imenitelj: nalaze se preblizu zemlji agresoru.

U međuvremenu, najveća svjetska ekonomija, Sjedinjene Američke Države, troši manje od 0,2 posto BDP-a na pomoć Ukrajini. Iako u fizičkom smislu, ovo je ogromna podrška: nakon 24. februara 2022. godine, Amerikanci su pružili vojnu pomoć u iznosu od 44 milijarde dolara i najveći su donator. Međutim, njihov potencijal je daleko od toga da bude iscrpljen.